U suradnji s ICCrA-om – Institutom za Compliance, Criminal Compliance i Anti-Money Laundering, lansirana je aplikacija WRAP (Whistleblower Reporting App) za postizanje veće efikasnosti u organizaciji poslovanja koji služi i za otkrivanje te spravljanje anomalija iz zone korupcije, ali i za unaprjeđenje radnih procesa, neovisno o veličini subjekata, vrsti vlasništva i industrija. Koliko je WRAP danas bitan za hrvatsko gospodarstvo i domino efekt u kojem zviždači masovno prijavljuju zlouporabe objašnjava predsjednik ICCrA-a Davor Iljkić, koji je i direktor Službe za prevenciji prijevara u Fondu za obnovu Grada Zagreba, s prethodnim iskustvom 16 godina u MUP-u, i to na otkrivanju gospodarskog kriminaliteta.

”Korupcija je začarani krug, a stanje je puno gore nego što se misli”, tvrdi Iljkić. Potvrđuju to i rezultati istraživanja Međunarodnog udruženja certificiranih istražitelja prijevara ACFE o oblicima i vrstama prijevara iz 2014. i 2021. koji pokazuju da su dominantni oblici korupcija i pronevjera sredstva te prijevare s financijskim izvješćima, s time da je prije 8 godina 40% otkrivenih slučajeva bilo na osnovu dojave (prijave nepravilnosti TIP), a 2021. bila je riječ o 42 posto.

”Treba jačati sustav prevencije i detekcije, a u tome može pomoći upravo WRAP”, smatra Iljkić.

Da treba osnažiti sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti prepoznao je i hrvatski zakonodavac. U novom zakonu o zviždačima uvedena je mogućnost da se pri uspostavi kanala za prijavitelje nepravilnosti kao povjerljiva osoba može imenovati profesionalac, dakle treća osoba izvan organizacije. Iljkić preporučuje upravo to rješenje kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa unutar organizacije na relaciji uprave i radničkog vijeća kao predlagatelja povjerljive osobe.

Što se WRAP-a tiče, aplikativna platforma rođena je kao ideja koja integrira navedeni zakon, zatim područje Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te nove obveze na području nefinancijskog izvješćivanja (ESG) – okolišna socijalna i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem. Na tom spoju startup qSoft, sa sjedištem u Zagrebu i partnerskim uredima u Kanadi i Švicarskoj odlučila je iskoristiti zakone kako bi organizacijama pomogla da postanu efikasnije. Umjesto da se tek formalno ispunjavaju obveze, kreirana je platforma koja na različite načine, uključujući i modernu inačicu business intelligencea, pridonosi organizacijama u cilju stvaranja baza podataka iz koje softverskom analitikom nastaju dragocjene informacije, na osnovu kojih poslovno rukovodstvo može na vrijeme reagirati.

”Organizacije leže na bogatstvu podataka koje same ne obrađuju, i kako je to za njih mrtvi kapital mi u tome vidimo našu najveću prednost. U svojoj primjeni platforma nije ograničena industrijom, ni veličinom subjekta”, kaže Dražen Mrkonjić, direktor qSofta.

Krenuli su, pojašnjava, od procesa kojem se prilagođuje tehnologija, a svaki subjekt može sam koristi rješenje unutar svog procesa.

”Važno je da se dobije efekt glede zadovoljavanja zakonskih obveza za što treba podatke o kojima izvještava. Motivirajuće je za djelatnika to što bez ikakvih posljedica uz zajamčenu anonimnost mogu prijavljivati nepravilnosti, ali i sva druga poboljšanja koja su primijetili da su moguća unutar organizacije”, kaže Mrkonjić.

Slične softverske usluge razvijaju se u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, pa je Hrvatska opet među prvim članicama EU i po aplikaciji koja se nudi. I kriza je stvari pogurala, ali i ulazak Hrvatske u OECD.

Alat protiv krize

”Da bismo dobili dodatnu korist za bilo koju tvrtku ugradili smo u platformu i upravljanje rizicima, čime se omogućuje da se svaka prijava procijeni s aspekta kako utječe na poslovanje. Tako će se pouzdano definirati treba li prioritetno rješavati prijavu, jer će se npr. spriječiti korupciju ili postići bolji rezultati u proizvodnji ili prodaji”, kaže Mrkonjić koji se specijalizirao se u ovom području kroz 24 godine radnog iskustva na upravljanju procesima, pa poručuje da se onaj tko njima dobro “kormilari”, ne treba bojati krize, jer će je dočekati spreman.

Za predstojeće članstvo Hrvatske u OECD-u i preporuke organizacije za unaprjeđenje korporativnih organa upravljanja u državnom sektoru, WRAP je, veli, kao naručen jer je država prva pozvana krenuti koracima od 7 milja. Država svojim primjerom mora pokazati kako se takvi zakoni primjenjuju u državnom sektoru, ne samo tehnološki, nego i procesno. A da je moguće do velikih rezultata doći naprednim rješenjima dokaz su rezultati koje je objavila američka Vlada. Unazad 10 godina kroz motivaciju ljudi da prijavljuju državnim tijelima nepravilnosti u SAD-u su spriječavanjem korupcije uštedjeli oko 35 milijardi dolara. Za naše prilike i pitanje kako je moguće spriječiti prijevare pomoću aplikacije zadužen je element WRAP-a – neuronska mreža.

”Neuronska mreža je spoj velikog broja metoda za povezivanje podataka i zaključivanja o kakvim se podacima radi kako bi se dobila informacija te da bi se s njome moglo upravljati. Uprava svake organizacije tako se može upoznati s tim u kojim segmentima organizacije događaju anomalije na koje se mora reagirati i ispraviti. Uz pomoć neuronske mreže detektirale bi se i spriječile mnogobrojne afere jer se be bi dogodila isplata velikih iznosa bez kontrole, kao ni potvrđivanje isplate, a vrijeme detekcije bi bilo u realnom vremenu”, kaže Mrkonjić.

Sustav je, dodaje, namijenjen za uprave koje vode operativno poslovanja. Nastao je kao spoj analitike i izvještaja vrsta je modernog BI koji kao platforma dobiva podatke iz raznih izvora, dok je ovo platforma koja se integrira unutar sustava i stvara podatke jer se djelatnici osjećaju sigurno i njihovim prijavama stvaraju se podaci koji se kategoriziraju u informacije. Korištena je Kaizen metodologija osmišljena u Japanu za upravljanje efikasnošću unutar organizacija kako bi se postigao kontinuirani uspjeh, a uključuje sve zaposlenike tako da oni svaki dan, bez obzira gdje se nalaze, razmišljaju o tome kako poboljšati svoj posao i radno mjesto. Kroz ovu platformu motiviraju se djelatnici da “kao na kavi” prijavljuju sve na centralni sustav.

”Kroz ove prijave dobivate podatke kako vaša organizacija funkcionira. S tehnologijom želimo motivirate ljude da nešto kažu i da se stvara bazen podataka, što će u konačnici davati sliku kako funkcionira organizacija”, iznosi Mrkonjić.

Povezani s Finom, Poreznom…

Za one organizacije koje se žele povezati i s drugim izvorima podataka platforma pruža i takve mogućnosti. Tako se, primjerice, u trenutku detekcije neke nepravilnosti za određeni račun može povući podatak iz Fine za tu tvrtku i taj račun te vlasnika i tražiti povezanost između onog tko je odobrio račun s tom aktivnošću, potom utvrditi zašto je došlo do nepravilnosti. Platforma se zvjezdanom strukturom spaja na druge izvore, što je više izvora dobiva se jasnija i brža slika gdje nastaju problemi, a to uključuje i Registar stvarnih vlasnika te Poreznu upravu. Idealno je sredstvo i za sam DORH koji ima pristup svim podacima, no može biti učinkovitiji kroz obradu podataka u detekciji kriminaliteta bijelih ovratnika.