Hrvatski proizvođači računalnih igara, kojima prema podacima Ekonomskog instituta, prihodi rastu prosječno 55,5% godišnje, a izvoz 63,2%, lobiraju za posebni porezni status svoje industrije. Za razliku od većina ostalih startupa, oni, tvrde, žele pronaći dugoročno rješenje kako bi im sjedišta ostala u Hrvatskoj.

Ponude za preseljenje, tema koju je otvorio Mate Rimac najavivši da će Rimac Automobili možda morati u drugoj rundi investicija sjedište preseliti u inozemstvo, takve ponude domaćim proizvođačima igara pak pljušte sa svih strana. 

Ponudili im Kanadu
Alan Sumina, osnivač i direktor Nanobita, otkrio je na konferenciji "Računale igre-pokretač ekonomskog razvoja", koja se u petak održala u Zagrebu, da su dobili ponude iz Izraela, Finske, Rusije i SAD-a. "Amerikanci su kao uvjet razgovora postavili preseljenje sjedišta kompanije u SAD, ali mi bismo željeli rješiti otvorena pitanja i ostati u Hrvatskoj", kaže Sumina. Mario Mihoković, direktor najboljeg nezavisnog proizvođača igara u regiji, zagrebačkog LGM Gamesa, navodi da su dobili ponude za preseljenjem kompanije i svih radnika u Kanadu, Njemačku i Finsku. "Držimo se noktima da ostanemo ovdje, i to samo zbog našeg entuzijazma", kaže Mihoković.

Objašnjava da su zahvaljujući znanju, trudu i entuzijazmu uspjeli ostvariti 50 puta više u odnosu na slične proizvođače u regiji. Sad toliko rastu da će uskoro konkurirati najvećima, a to ne mogu ako im država ne stvori konkuretnije okruženje za poslovanje. "Ne možemo sami rupu od 200 posto nadoknaditi entuzijazmom, kad, primjerice, konkurencija u Rumunjskoj ima manji trošak zbog nižeg poreza na rad, a Kanada k tome daje poreznu olakšicu za proizvođače računalnih igara", kaže Mihoković. Sumina navodi da su počeli tražiti alternativna rješenja. Nanobit otvara razvojni centar Rumunjskoj. Nekolicina najvećih svjetskih proizvođača računalih igara tamo već ima razvojne centre s po dvije tisuće programera.

"Kako će Hrvatska postati društvo bogatih građana ako će nam sva industrija biti turizam s niskim dohotcima? ", pita se Sumina. S druge strane, kaže, u njegovoj su industriji plaće visoke i protiv je potpunoga ukidanja porez na dohodak. No, Rumunjska, objašnjava, ciljano oslobađa takvog poreza one koji rade iznad 10 tisuća eura izvoza po zaposlenom u godini prije. Željko Pađen s Ekonomskog instituta kaže da je pravi trenutak za razmatranje tih prijedloga. Ministarstvo financija upravo radi na analizi kako bi krenulo u poreznu reformu. "Porezni sustav mora biti stimulativan i mora ići prema rasterećenju, posebno troška rada, te mora potaknuti razvoj industrija koje mogu ojačati gospodarstvo", kaže Pađen.

Premijer otvoren za ideje
Iako je naša industrija računalnih igara po svim pokazateljima mikroindustrija, zbog njezina velikog rasta te činjenice da je riječ o jednoj o najprespektivnijih industrija na globalnoj razini, Davor Huić, savjetnik premijera Tihomira Oreškovića, kaže da ih interesiraju rješenja koja predlažu proizvođači igara. "U Hrvatskoj se odljev stručnjaka strahovito ubrzava, visoka su opterećanja na plaću, problem je s reinvestiranjem dobiti u intelektualni kapital i porezna stopa pogađa najviše plaće, i sve su to razlozi zašto Vlada radi reforme", kaže Huić.