U Hrvatskoj je prošle godine stopa računalnog softvera koji je instaliran bez propisne licence iznosila 52 posto, što je pad za jedan postotni bod u odnosu na 2011. godinu, a komercijalna vrijednost tog nelicenciranog softvera je oko 332 milijuna kuna, izvjestili su danas iz hrvatskog ureda BSA (The Software Alliance) temeljem najnovijeg Globalnog BSA istraživanja o softveru kojeg ta organizacija provodi svake dvije godine.

Kao i prijašnjih godina i za 2013. se to BSA istraživanje radilo s ciljem naglašavanja potrebe za učinkovitim praksama upravljanja softverom, posebno u poslovnim okruženjima.

Pravna zastupnica BSA u Hrvatskoj Ivana Jurin Puhalo ističe da pad stope softverskog piratstva u 2013. za jedan postotni bod u odnosu na 2011. znači puno u vremenu krize te daje dodatni vjetar u leđa BSA-ovim antipiratskim naporima koje u suradnji s nadležnim tijelima i edukacijama nastavljaju i dalje s ciljem postizanja izjednačenja hrvatske stope softverskog piratstva s prosječnom stopom u EU.

Ta je stopa u EU, po podacima iz BSA istraživanja, u prošloj godini pala za dva postotna boda u odnosu na 2011. ili na 31 posto, s komercijalnom vrijednošću od gotovo 75 milijardi kuna.

Promatrano po europskim regijama, srednja i istočna Europa ima najveću stopu sotverskog piratstva, od 61 posto, čime se svrstava i na drugo mjesto među svim svjetskim regijama, odmah iza Azije i Pacifika, gdje je ta stopa 62 posto.

Znatno drugačija situacija je u regiji zapadne Europe gdje je za 2013. ta stopa iznosila 29 posto, što je pad za tri postotna boda u odnosu na 2011., a njena komercijalna vrijednost je oko 71 milijardu kuna.

Globalno, u cijelom svijetu, stopa softvera instaliranog bez propisne licence porasla je za jedan postotni bod u odnosu na 2011. godinu te za 2013. iznosi 43 posto, što iz BSA objašnjavaju porastom broja računala u tzv. rastućim gospodarstvima u svijetu gdje je stopa nelicenciranog softvera i prije bila najveća.

Komercijalna vrijednost instalacija nelicenciranog računalnog softvera ukupno u 2013. u cijelom svijetu iznosi 347 milijardi kuna, a već spomenute najveće stope tog piratstva u svijetu imale su regije Azije i Pacifika (62 posto, što je porast za dva postotna boda u odnosu na 2011.), srednje i istočne Europe (61 posto), kao i regije Latinske Amerike te Bliskog Istoka i Afrike gdje je ta stopa po 59 posto.

I dalje najnižu regionalnu stopu nelicenciranih softverskih instalacija u svijetu ima regija Sjeverne Amerika, od 19 posto.

Iz BSA napominju i da računalni korisnici diljem svijeta najčešće, njih 64 posto, glavnim rizikom povezanim s nelicenciranim softverom ističu neovlašten pristup hakera, a njih 59 posto gubitak podataka, pa stoga iz BSA, kao i brojni IT menadžeri u svijetu upozoravaju da nelicencirani softver može uzrokovati štetu.

Globalno BSA istraživanje o softveru svake druge godine za BSA provodi analitička kuća IDC koja je ove godine anketirala računalne korisnike na 34 tržišta, uključujući i gotovo 22 tisuća potrošača i poslovnih korisnika te više od dvije tisuće IT menadžera.