Bilo u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji ili Bosni i Hercegovini, u mnogim skijaškim regijama Europe ove sezone nema zimskih čarolija. Vide se samo bijele staze napravljene od umjetnog snijega u zeleno-smeđim pejzažima. Na mnogim mjestima je jednostavno previše toplo i umjesto snijega pada kiša. A to je problem s velikim posljedicama, piše Deutsche Welle.

Manje snijega znači manje vode ljeti

“Snijeg igra važnu ulogu u ciklusu vode, naime on zadržava vodu tijekom određenog razdoblja. Voda koja se nalazi u snijegu ne otiče direktno, već samo ljeti ili u proljeće”, objašnjava Danijel Farinoti, profesor glaciologije na Švicarskoj višoj školi za tehnologiju (ETH) u Zurichu i Švicarskom istraživačkom institutu za šume, snijeg i prirodnu sredinu (WSL).

Tek kada se snijeg odmrzne, otopljena voda odlazi u jezera i rijeke i u podzemne vode. Bez zaštitne funkcije snijega ove vode će nedostajati kasnije tijekom godine. Rijeke koje se obično napajaju topljenjem snijega tada imaju niži nivo.

Nedostatak snijega može utjecati na transport i opskrbu električnom energijom

Jedna od njih je Rajna. Za nju je otopljena voda ključna kao rezerva vode u mjesecima sa manje padavina ljeti i u jesen. Ali: “Otapanje glečera i manje snijega mogli bi u budućnosti pogoršati stanje nivoa vode u Rajni od Basela do Sjevernog mora”, navodi se u studiji Međunarodne komisije za hidrologiju Rajne (KHR), udruženja znanstvenih organizacija iz zemalja kroz koje protječe ta rijeka.

Predviđa se da će u budućnosti padati više kiše zimi. Međutim, prema studiji, kiša vjerojatno neće moći nadoknaditi nedostatak otopljene vode.

Sve veći učinci niskog vodostaja ljeti su značajni i utječu na sve koji koriste vodu duž Rajne – teretni promet Rajnom bi mogao biti otežan u prosjeku više od dva mjeseca godišnje krajem stoljeća. Elektrane bi mogle proizvoditi manje struje, a opskrbljivači pitkom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi se pripremiti za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suhim ljetima biljke imaju veliku potrebu za vodom.

Prilagođavanje nedostatku snijega: Bazeni za zadržavanje i štednju vode

Da bi se ponovno učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni umjetni rezervoari za zimske padaline, kaže Mark Zebisch, klimatolog u Eurac Research, interdisciplinarnom istraživačkom centru sa sjedištem u Južnom Tirolu. Međutim, ovo je uvijek intervencija u prirodi i prostor za takve bazene je ograničen, posebno u planinama.

Zato prije svega vrijedi sljedeće: “Ako se poveća rizik od suše, moramo štedjeti vodu gdje god možemo. I dalje se mnogo vode gubi u poljoprivredi, posebno južno od Alpa, na primjer zbog curenja iz cijevi, i zato što se i dalje često koriste prskalice, što znači da mnogo vode isparava.”

Robert Steiger, geograf i istraživač turizma na Institutu za financije Sveučilišta u Insbrucku, naglašava da se mora razmisliti i o tome što se uopće može uzgajati u budućnosti. “U dolini talijanske rijeke Po, naprimjer, razmišlja se o uzgajanju znatno manje riže jer su za to potrebne veoma velike količine vode”, kaže Steiger, koji je uključen u ekološku organizaciju Protect our Vinters (POV).

U Pou u Italiji prošlog ljeta jedva da je uopće bilo vode.  Osim izuzetno toplog sušnog perioda prethodna zima s vrlo malo snijega i kiše izazvala je dramatično nizak nivo vode u mnogim europskim rijekama.

Kako nedostatak snijega šteti planinama

Nedostatak snijega također ima mnogo posljedica u samim planinskim predjelima. Prema Steigerovim riječima ako zimi umjesto snježnih padalina padaju jake kiše, postoji rizik od odrona. Naročito kada se spoje otapanje snijega i jake kiše.

Nedostatak snijega također ima veliki utjecaj na lokalne ekosustave, objašnjava Daniel Farinotti s ETH-a u Cirihu. “Bez snijega ekosustavi koji su navikli na snijeg imat će drugačiji sastav jer će tada druge vrste migrirati.”

Pošto snježna voda koja se otapa sporije curi u tlo, bolje se apsorbira od kišnice koja kratko pada i teče niz padine. Drugim riječima: Snježna voda održava tlo u planinama vlažnim duže od kišnice. Ovo je, među ostalim, prednost za rast biljaka u proljeće.

Bez snijega manje sunčeve refleksije

Bijeli snijeg također reflektira sunčevu svjetlost. Bez toga, tlo se brže zagrijava i postaje suho. Na suhom tlu kiša također brže otiče umjesto da curi u tlo. Suho tlo također može povećati rizik od požara, kaže Daniel Farinotti.

Suša također podgoduje štetočinama. U Južnom Tirolu, Mark Zebisch izvještava o povećanju zaraze štetočinama potkornjacima, kojima je drveće oslabljeno zbog suše takoreći lak plijen.

Polarne regije su, gledano iz globalne perspektive, posebno važne, dakle morski led, ali i velika snijegom pokrivena područja tundre, na primjer u sjevernoj Skandinaviji ili u Sibiru.

Novi snijeg je također važan za svjetske glečere. Samo ako su ljeti prekriveni snijegom, ispod njega se može formirati led. “Ako nema snijega, glečer je izgubljen.”

Umjetni snijeg ili plastične folije ne mogu zamijeniti snijeg

Zamjena ili skladištenje snijega gotovo je nemoguće. To je vrlo skupo i izvedivo samo na lokalnom nivou – i samo ako za to postoji ekonomski interes, naprimjer za zimske sportove, naglašava istraživač turizma Steiger. Proizvodnja umjetnog snijega troši mnogo energije i vode – a za mnoge regije, slažu se svi stručnjaci, jednostavno će biti previše toplo za umjetni snijeg u budućnosti, piše Deutsche Welle.

Prema Steigeru skladištenje snijega uz pomoć bijelih plastičnih folija, na primjer na glečerima, vrko je komplicirano. “Potrebno je nekoliko tjedana da se ove folije postave i ponovo skinu. Također je otkriveno da mikroplastika iz folija odlazi u prirodnu sredinu.”

Prema Danielu Farinottiju iz ETH u Cirihu, postoji samo jedna stvar koja može pomoći sprječavanju nastanka svijeta bez snijega: “Staviti pod kontrolu klimatske promjene. Mi zapravo imamo najveći utjecaj na emisije CO2. Mislim da je to mnogo lakše nego sve druge tehničke mjere.”