U Hrvatsku je došao prvi VC fond specijaliziran za ulaganja u umjetnu inteligenciju. Među mnoštvom domaćih startupa i tvrtki koje su na najvećoj AI konferenciji u Hrvatskoj, AI 2 Future, predstavile svoje proizvode i planove našao se britanski Post Urban Ventures.

Fond sa sjedištem u Londonu u Zagrebu već radi s jednim europskim startupom LGN-om, koji ovdje ima dio razvoja. Luke Robinson, partner u Post Urban Venturesu i glavni znanstvenik u LGN-u kaže da regulatorna pitanja i etika igraju veliku ulogu u razvoju AI rješenja te da stoga imaju operacije, uz London, i u Zagrebu i Barceloni. "Želimo imati mogućnost, zbog Brexita i drugih stvari, nesmetano raditi i zato je dobro da možemo biti na više lokacija", kaže Robinson.

Post Urban Ventures, uz LGN, koji se bavi razvojem umjetne inteligencije u pametnim vozilima, investirao je i u startupe Hazy, Thrive i Earth Rover. Hazy je lani Microsoft proglasio najboljim AI startupom u Europi te mu donirao milijuna dolara. Thrive je Europska svemirska agencija ESA uključila u svoj inkubacijski program, dok je Earth Rover sklopio partnerstvo s najvećom britanskom organskom farmom Pollybell Organic Farm.

Ratko Mutavdžić, direktor za cloud usluge za srednju Europu u Microsoftu i član izvršnog odbora HUP ICT-a kaže da Hrvatska ima veliki potencijal u razvoju AI-ja. Umjetnu inteligenciju u razvoju vozila već koristi tvrtka Rimac Automobili. Najveća hrvatska IT kompanija, Infobip, objavila je da koristi strojno učenje te da su sad usmjereni na R&D tim koji će se baviti deep learningom. U Hrvatskoj AI poslovanje razvija i jedan od najuspješnijih švedskih startupa Visage Technologies.

"Mnogi u Hrvatskoj još nisu svjesni da AI nije nešto što dolazi već je nešto što već koriste svakodnevno, jer primjerice, svaki put kad nešto snimite mobitelom, niste vi ti koji fokusirate sliku i dorađujete ju, to radi umjetna inteligencija u mobitelu", kaže Mutavdžić. Navodi da će EU velika sredstva otvoriti za razvojne projekte u području AI-ja te da su hrvatske tvrtke itekako sposobne povući te subvencije, jer rade globalno konkurentne projekte. Navodi da je od 2021. do 2027 godine Komisija zacrtala da će u razvoj AI-ja u Uniji ubrizgati 2,5 milijardi eura, samo u okviru projekta Digitalna Europa.

A još kapitala za razvoj AI projekata bit će i u drugim programima EU, jer budućnost svih industrija EK vidi u primjeni te tehnologije. "Nažalost, Hrvatska je posljednja država EU koja je potpisala europsko AI partnerstvo, nije napisala nacionalnu AI strategiju i nema akcijski plan te je odlučila da joj IT nije u pravom smislu strateška industrija", kaže Mutavdžić. Dodaje da ministar gospodarstva Darko Horvat to pokušava popraviti. No, da će gospodarstvo sa svoje strane također intenzivno raditi na tome da se to promijeni.

Naglasio je da je HUP objavio dokument "Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku" te da ga planira nadopunjavati dvaput godišnje kako bi omogućio konstruktivni nacionalni dijalog o razvoju gospodarstva. "Vlada misli da to može sama, ali mi mislimo da to nije tako i zato smo joj spremni pomoći te ćemo razgovarati sa svim industrijama, vidjeti njihove potrebe, da bismo ubrzali napredak", kaže Mutavdžić. Filip Šaravanja, voditelj prvog regulatornog huba u Hrvatskoj, Inovacijskog huba Hanfe, kaže da je AI u financijama sveprisutna.

Primjer su velike svjetske burze na kojima više ne trguju ljudi – brokeri već softverski roboti – brokeri. "Hanfa je napravila inovacijski hub, jer je prepoznala da bez drugačijeg pristupa neće biti lokalnih fintech inovacija, uključujući korištenjem umjetne inteligencije, i na tome ćemo raditi dalje, ali je važno da fintechi razumiju da im mi nismo prijatelj već netko tko im može otkloniti regulatorne dvojbe", zaključuje Šaravanja.