Hrvatska više nije jedina zemlja članica Europske unije bez relevantne startup udruge, i to zahvaljujući inicijativi udruge CISEx koja je potaknula osnivanje prve krovne nacionalne startup udruge CRO STARTUP.

Premda još nisu službeno počeli, planovi su ambiciozni i udruga se već aktivirala na nekoliko područja, a kako će unaprijediti hrvatski startup ekosustav u intervjuu za Poslovni dnevnik otkrila je predsjednica udruge Hajdi Ćenan, suosnivačica AI startupa airt i potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

Osnovali ste prvu nacionalnu krovnu udrugu za startupe. Kada ste osvijestili da Hrvatska nema udrugu za startupe – koliko se dugo razvijala ideja, a kada ste krenuli u realizaciju?

Prije godinu dana dobila sam priliku predstavljati hrvatske startupe pri Europskoj Uniji, jer su u EU shvatili da su startupi ne samo pokretači inovacija, već budućnost gospodarstva, ali i europskog društva u cijelosti te da im treba omogućiti da prosperiraju.

Na inicijativu Mariye Gabriel, povjerenice Europske komisije, okupili su se svi predstavnici startup ekosustava svih 27 država članica EU da rasprave što je sve potrebno poboljšati i/ili promijeniti kako bi EU postala globalna pokretačka sila za startupe i u narednih se deset godina deseterostruko povećao broj jednoroga.

U tom trenutku osvijestili smo činjenicu da je Hrvatska jedina država članica koja nema relevantnu krovnu startup udrugu te da je vrijeme da se to promijeni. Naime, u zadnjih godinu, godinu i pol dana, dogodila se osjetna promjena na hrvatskoj startup sceni – u vrlo kratkom roku postali smo zemlja s čak dva jednoroga (tvrtkom s valuacijom većom od milijardu dolara), što je pokrenulo svojevrsni startup momentum jer sada gotovo svakodnevno čitamo o uspjesima mnogih naših startupa.

Međutim, u svemu tome, osvijestili smo još jednu činjenicu – svi ti uspjesi nisu nastali jer Hrvatska ima podupirući startup ekosustav, štoviše. Ali to i dalje ne sprečava sve te (su)osnivač(ic)e hrvatskih startupa da pomažu jedni drugima, da se međusobno podržavaju i vesele svim uspjesima. Jer našim je startupima tržište cijeli svijet i zajedno svi možemo napraviti puno više.

Tko je vaša ciljana skupina i kako konkretno želite unaprijediti hrvatski startup ekosustav? Hoćete li hrvatske startupe povezivati i sa stranim investitorima, događanjima, drugim startupima? Imaju li hrvatski startupi priliku za značajan rast i razvoj u Hrvatskoj?

Iz tog razloga nastao je CRO STARTUP, kako bismo tu – postojeću, ali fragmentiranu podršku – objedinili. Kako to ne bi bilo na razini pojedinačnih sastanaka ili lokalnih inicijativa, već na većoj skali. Kako bismo zaista kreirali ekosustav koji može pomoći svima, bilo da tek razmišljaju o ideji ili su već u fazi brzog rasta.

Da bismo to omogućili, fokusiramo se na četiri područja: uklanjanje regulatornih barijera, objedinjavanje resursa i znanja, jačanje startup zajednice te međunarodno pozicioniranje hrvatske startup scene.

Hrvatska je trenutno u svijetu prepoznata uglavnom kao atraktivna turistička destinacija, a ne kao država s vibrantnom startup scenom i globalno relevantnim projektima u koje se itekako isplati investirati.

Da bismo to promijenili, moramo omogućiti našim startupima da se predstave puno većem broju investitora s raznih strana svijeta, ali istovremeno raditi na tome da se u njih može investirati kao hrvatske tvrtke, a ne da moraju izmještati svoja sjedišta negdje gdje je, primjerice, jednostavno podijeliti i prenositi udio u startupima ili gdje je i zaposlenicima omogućeno da postanu suvlasnici.

Svi često mislimo kako je drugdje puno bolje i, ako ćemo biti iskreni, u mnogim segmentima – posebice ako govorimo o lakoći vođenja biznisa – to je istina. Ali istina je i da je u Hrvatskoj jako lijepo živjeti i mnoge lijepe aspekte života ovdje uzimamo zdravo za gotovo.

I možda nismo najveći, ali smo idealne veličine za testiranje i validiranje ideja i ta naša veličina može biti prednost jer startupi koji počinju mogu lakše dobiti prilike nego na nekom puno većem tržištu. Ono što sada treba omogućiti jest da im naše tržište bude odskočna daska i da se mogu brzo proširiti, ne u Hrvatskoj, već iz Hrvatske na cijeli svijet.

Okupili ste stručnjake koji dolaze izravno hrvatske startup scene ili su s njome usko povezani. Koja će biti njihova uloga i kako će funkcionirati? Jeste li već stupili s nekim tvrtkama, fakultetima ili investitorima u kontakt?

Veseli me što smo uspjeli okupiti ljude iz različitih područja naše startup scene jer jedino tako možemo zaista kreirati ekosustav i najviše postići. Upravni odbor čine Maja Brkljačić (AlgebraLAB), Mario Frančešević (CISEx/SeekandHit), Darko Jovišić (Robotiq.ai), Srđan Kovačević (Orqa), Nikola Pavešić (Infobip), Božidar Pavlović (Jackie agency), Marijana Šarolić Robić (Odvjetnički ured MSR) te moja malenkost (airt), a svatko od nas će se posvetiti aktivnostima iz četiri fokus područja udruge o kojima ima najviše znanja i iskustva.

S radom možda još nismo službeno počeli jer čekamo da se dovrši papirologija, ali smo se već naveliko pokrenuli te već dogovaramo podršku na više područja. Primjerice, s A1 Hrvatska već razgovaramo o korporativnom partnerstvu, ali tako da ne pruže podršku samo kvantitativno kroz sponzorski budžet, već i kvalitativno, kroz edukaciju kako pristupiti korporaciji za pilotiranje i testiranje, kroz otvaranje vrata za suradnju, kako svojih tako i njihovih partnera u zemlji i inozemstvu, pa i kreiranje događaja na kojima će startupi moći njima direktno pitchati svoje projekte. Kao što startupi traže tzv. smart money kada dižu investiciju, tako i mi tražimo smart partnership u odnosima s partnerima i pozivamo sve koji žele tako pomoći hrvatskim startupima da nam se jave.

Također dogovaramo suradnju s pružateljima raznih usluga koje koriste startupi, a u kojoj će pomoći u kreiranju resursa (na primjer, predložaka za razne ugovore, poput društvenog ugovora, NDA, term sheeta, i slično), ali i kreiranjem posebnih, povoljnijih paketa svojih usluga za te startupe. I tu je već i plan redovnih okupljanja za druženje, networking i razmjenu iskustava na široj skali, koja je nepobitno potrebna startupima u svim fazama razvoja. Dogovaramo na njima sudjelovanje startup udruga i drugih država, kako bismo saznali najbolje prakse i naučene lekcije njihovih startupa.

Možemo li očekivati da će udruga “preokrenuti” tezu da “devet od deset startupa propadne nakon/u prve dvije godine”, pa tako i rizik investicija?

Startupi su specifični po tome da razvijaju neko inovativno rješenje, inovativni proizvod. To često znači da na početku nemaju nikakve prihode, već samo trošak istraživanja i razvoja, što može potrajati i do nekoliko godina.

To jest veliki rizik, ali takav rizik donosi i visoka očekivanja jer startupe također odlikuje i činjenica da se, jednom kad to rješenje izađe na tržište, mogu brzo proširiti na mnoga tržišta, brzo narasti i vratiti tu investiciju. Međutim, takav način poslovanja povlači potrebu za alternativnim načinima financiranja jer, na primjer, bez prihoda nije moguće dobiti kredit od banke.

Drugim riječima, potrebno je pojednostavniti i učiniti dostupnijim investiranje od strane fondova rizičnog kapitala, a posebice od strane poslovnih anđela koji ulažu u startupe u prvim, najranjivijim fazama. To je moguće realizirati kroz porezne olakšice na tu vrstu investiranja jer bi se time i mitigirao rizik i povećao broj takvih investitora koji bi, posljedično, povećao i broj novih startupa.

Tim potezom bi se utjecalo na cjelokupnu poduzetničku klimu u društvu i povećao broj novih potencijalnih jednoroga sustavnim kreiranjem okoline koja potiče inovacije. S druge strane, takav potez ne bi pretjerano opteretio državni proračun jer startupima najveći dio sredstava odlazi na plaće, što znači da bi se veliki dio vrlo brzo vratio kroz doprinose.

Koliko hrvatska startup zajednica “kaska” za svijetom, a u čemu smo možda ipak konkurentni? Pratimo li trendove?

Za svijetom kaskamo u sustavnoj podršci startupima; čak su i naši istočni susjedi ispred nas u prepoznavanju njihove važnosti i kreiranju regulatornog okvira baš za startupe. Ali što se sâmih startupa i njihovih osnivač(ic)a tiče, njihovih ideja, inovativnosti, kreativnosti, upornosti, strasti… tu ne zaostajemo ni najmanje!