Gotovo devet od 10 hrvatskih startupa posluje pet ili manje godina i ima do 10 zaposlenih, a njih tri od pet postoji i manje od dvije godine. Gotovo svaki drugi pokrenut je od samo jednog osnivača.

Nešto više od tri petine (62%) za razvoj poslovanja je primilo investicije, i to u prosjeku oko 400 tisuća eura. Približno polovica ih generira prihode, a 34 posto još ne generira profit.

Analiza ekosustava

Te su brojke dio istraživanja koje je u listopadu među statupovima i (zrelim) kompanijama proveo Pricewaterhouse Hrvatska s ciljem sagledavanja posljedica pandemije na njihovo poslovanje i prilagodbe na novonastale tržišne uvjete.

Osim potvrde da je hrvatski startup ekosustav još u ranoj fazi razvoja, izvješće “Digital Footprint” sugerira da je kod više od polovice startupa i više od tri četvrtine kompanija pandemija negativno utjecala na prodaju proizvoda ili usluga. No, dok trećina startupa tvrdi da nije osjetila njezin utjecaj na poslovanje, za 13 posto ih je imala i pozitivan utjecaj (isto među kompanijama tvrdi njih 11%).

Među rijetkima kojima je koronakriza poticajno djelovala na prodaju najviše je startupa iz područja online igara i e-trgovine, a i kod “zrelijih” kompanija prednjače tehnološke, odnosno IT sektor.

U prevladavanju negativnih posljedica Covida-19 kao glavne izazove anketirani prepoznaju ograničenu globalnu povezanost, nedostatak podrške financiranju startupova u ranoj fazi razvoja, kao i nedostatak podrške digitalnoj transformaciji.

Pita li se startup scenu, ona je spremna i za jaču suradnju s kompanijama pri transformaciji poslovnih procesa i prilagodbama proizvoda i usluga. Čak 87% startupa smatra da bi mogli doprinijeti tim procesima. No samo petina “odraslih” kompanija ih vidi kao partnere.

To, čini se, nije slučaj s Atlantic grupom. Mladen Pejković, njezin stariji izvršni direktor kaže kako su veliki uspjesi startupa poput Infinuma i mnogih drugih doveli do toga da te tvrtke u domaćoj javnosti počinju poprimati ‘superstar’ status i postaju sinonim za uspjeh, što smatra poticajnim trendom.

“Te tvrtke tržištu nude jedinstvena rješenja i smatram da će za njihov daljnji razvoj na domaćem tržištu biti ključno hoće li i u kolikoj mjeri nacionalno gospodarstvo moći i znati prihvatiti ono što nam imaju za ponuditi”. Kaže Pejković.

Ima prostora za iskorak RH

Ističući kako i najnovije istraživanje potvrđuje da hrvatski startup ekosustav ima velik potencijal, prvi čovjek PwC-a Hrvatska, John Gašparac kaže kako i globalno iskustvo PwC-a pokazuje da suradnja između kompanija i startupova ubrzava transformaciju, učinkovitost i inovacije kompanija, ali doprinosi i kreiranju dodane vrijednosti u digitalnom ekosustavu.

Upravo je to, kaže, prostor u kojem Hrvatska može napraviti iskorak. Kod startupa koji su se oslonili na eksterno financiranje, investicije su uglavnom dolazile od tzv. venture capital fondova te domaćih ili međunarodnih organizacija u bespovratnom obliku.

Oni obuhvaćeni istraživanjem primili su ukupno oko 42 mil. eura, a prosječan iznos (oko 400 tisuća eura) ipak je niži od prosjeka za startup ekosustave u ranoj fazi razvoja.

Suosnivač Infinuma Tomislav Car na webinaru Digital Footprint izrazio je iznenađenje podatkom da gotovo polovica startupa u Hrvatskoj ima samo jednog osnivača.

“To je ogroman udjel. Rekao bih i svojevrstan ‘red flag’ za branšu, jer osnivanje startupa jedna je od najstresnijih stvari u koje se možete upustiti u životu, a proces je daleko teži ulazite li u to sami. Nitko nije sjajan baš u svemu, nekome odlično ide jedan aspekt poslovanja, drugome nešto treće”, kaže dodajući kako im je u Infinumu bilo dragocjeno što su se “u svakom trenutku mogli osloniti jedan na drugog”.

Unatoč pečatu pandemije, ni startup sceni ni kompanijama optimzma ne manjka. Čak 95% startupa vjeruje u opstanak njihova pothvata, dok npr. tri od četiri kompanije od početka krize nisu otpustile nijednog zaposlenika.

Optimizam nemalo počiva i na milijardama novca iz EU koje bi Hrvatskoj trebale biti na raspolaganju u narednim godinama.