Kad je u pitanju inovativnost, američkim sveučilištima nema premca u svijetu, pokazuje Reutersova ljestvica najinovatvnijih 100 sveučilišta u 2018. objavljena u četvrtak.

Ova ljestvica identificira visokoškolske institucije koje najviše čine za unapređenje znanosti, izume novih tehnologija i poticanje novih industrija i tržišta. Reuters je svoju ljestvicu sastavio u suradnji s analitičkom tvrtkom Clarivate Analytics, a temelji se na nizu podataka, od kojih su najvažniji podaci o citiranosti znanstvenika s pojedinih sveučilišta u svjetskim znanstvenim časopisima i općenito znanstvenoj zajednici te broju prijavljenih patenata.

Najinovativnije sveučilište je Stanford koji tu titulu ne ispušta već iz ruku već četvrtu godinu. U prilog obrani titule Stanfordu su išla trenutačna istraživanja koja uključuju nekoliko projekata u području umjetne inteligencije, zatim novu generaciju kamera za navođenje autonomnih vozila te simulatora koji mogu predvidjeti međudjelovanje farmaceutskih spojeva prije nego li se novi lijekovi testiraju na ljudima. Iako je napredak ove godine uočljiv kod nekoliko britanskih i azijskih sveučilišta, obrazovne institucije iz SAD-a nastavljaju dominirati tom ljestvicom.

Naime, među prvih 10 čak je osam američkih sveučilišta. Ukupno SAD ima 46 predstavnika dok Njemačka i Japan dijele drugo mjesto sa po devet sveučilišta. Za naglasiti je kako su ove godine dva njemačka sveučilišta ušla na Reutersov popis što se tumači nesigurnošću oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije, čime je dio istraživanja otišao s Otoka. Od ostalih država Južna Koreja ima osam predstavnika, a Kina, Francuska i Velika Britanija po pet. 

Tri najinovativnija sveučilišta dolaze iz Švicarske, po dva iz Belgije, Kanade, Izraela i Nizozemske, a po jedno iz Danske i Singapura. Gledano po svjetskim regijama, Sjeverna Amerika ima 48 predstavnika, Europa njih 27, a Azija 23. Na Bliskom istoku nalaze se dva sveučilišta. Predstavnika nema Afrika, Južna Amerika i Oceanija. Iako američka sveučilišta dominiraju, najveći skok ostvarilo je sveučilište u Manchesteru koje se popelo čak 27 mjesta, sa 80. pozicije na 53. mjesto.

Takav rezultat englesko sveučilište može ponajviše zahvaliit istraživanju grafena, najsnažnijeg materijala na planeti kojeg zbog svojih superiornih svojstava već nazivaju "materijalom budućnosti".  Iako vrlo snažan, ekstremno je lagan, a krasi ga i fleksibilnost te visoka provodljivost, pa bi mogao postati vrlo važan u elektronici, energetici i transportu. Patenti povezani s grafenom čine četvrtinu svih patenata manchesterskog sveučilišta u pet godina.