Kako povećati broj korisnika brzih internetskih mreža, kako korisnicima omogućiti bolje i bržu komunikaciju s korisničkim službama i kako lakše graditi i koja je pozicija Hrvatske po pitanju frekvencijskog spektra bile su glavne teme o kojima se raspravljalo na jučerašnjem, desetom Danu tržišta u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Kada se radi o korištenju brzih mreža, prema posljednjim izvješćima Europske komisije – Digitalno desetljeće, ali i prema podacima HAKOM-a, nismo ni blizu EU prosjeka, već smo na začelju kolone.

Što znači, uglavnom, da tamo i gdje imamo mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN), koje mahom omogućavaju brzine fiksnog interneta od 100 mbit/s, jednostavno nemamo dovoljan broj korisnika. Usto, ako se govori o ruralnim područjima, tamo je i pokrivenost fiksnim brzim mrežama problematična, a kamoli njezino korištenje.

Ključni mamac
Vole li doista hrvatski građani stare i spore mreže, primjerice one bakrene, je li cijena optičkih mreža previsoka ili je usluga još uvijek nezadovoljavajuća, te kako svemu tome doskočiti pokušali su odgovoriti Martina Dragičević (A1 Hrvatska), Iva Cibulić Blažević (Hrvatski Telekom), Marijan Rengel (Pro-Ping), Stojan Nikolić (RUNE Crow) i Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska), u panel raspravi koju je moderirao će Mladen Sikirica (HAKOM).

Stojan Nikolić, čija tvrtka posluje i u Sloveniji, istaknuo je i ujedno zaključio, s obzirom na iskustva iz Slovenije koja u ovom segmentu stoji puno bolje od nas, da korisnici trebaju jasno vidjeti dobrobiti koje bi im donio prelazak s postojeće, spore mreže na onu bržu, te da je usluga ključni mamac za prelazak na brze optičke mreže.

Naime, rasprava se uglavnom vrtjela oko teze da hrvatski korisnici nisu voljni preći na bolju mrežu ako im je dosadašnja usluga prema njihovu viđenju i potrebama dovoljna. A ako bi i bili voljni prebaciti se na optiku u ime brzine i sigurnosti mreže, nisu spremni ni za minimalne radove u svojim domovima, a viša cijena zasigurno nije argument koji će ih natjerati da se odluče na taj korak.

Predstojeća deregulacija tržišta u nekim područjima, koja zapravo ukida regulaciju HT-a, trebala bi, vjeruju u HAKOM-u, koji je i donio tu odluku, potaknuti i investicije i cjenovno nadmetanje, te u konačnici popraviti sliku korištenja brzog interneta. Kako se čulo na panelu, za sada u taj scenarij vjeruje tek HT, dok su ostali uglavnom bili suzdržaniji u komentarima, naglašavajući da će se rezultati tek vidjeti u narednom razdoblju, točnije za dvije godine kada će HAKOM ponovno napraviti analizu tržišta.

I kako je dometnuo Marijan Rengel iz lokalnog operatora Pro-Pinga, ako oni uopće ostanu u igri. Na pitanje moderatora kada će HT ukinuti bakar, predstavnica HT-a kazala je da je to u domeni poslovne odluke, dok ostali panelisti, dalo se zaključiti, tu vide mjesta i za možebitnu odluku regulatora. Kako su ustvrdili operatori, oni će i dalje investirati, nuditi usluge i educirati građane, bolji recept, za sada, nisu pronašli.

Korisnici su bili i središnja tema panela pod nazivom “Kako u vremenu suvremenih tehnologija poboljšati korisničko iskustvo?” a u njemu su sudjelovali Senka Erslan (A1 Hrvatska), Igor Vujović (Društvo Potrošač), Neven Alujević (Hrvatski Telekom) i Iva Dragić (Telemach Hrvatska), a panel raspravu moderirala je Ivana Tojčić (HAKOM).

Ono što brine korisnike, što ujedno i potkrepljuje tezu o tome da korisnici ne vide dobrobiti brzih mreža jest da im brzina mreže nija prioritet, već ih, iznijela je Iva Tojčić, brine što ne mogu pri pozivima korisničkim službama dobiti fizičku osobu s kojom mogu razgovarati. Također, željeli bi i da mogu pratiti faze otklona kvarova koje prijavljuju. Predstavnici operatora kazali su kako puno ulažu upravo u timove korisničke podrške, analiziraju prigovore i trude se unaprijediti to iskustvo.

Teorija i praksa
U HT-u su u fazi izgradnje sustava praćenja kvarova, dok svi tvrde kako komuniciraju s korisnicima i obavještavaju ih o tome, premda priznaju da nisu savršeni. Igor Vujović iz Društva Potrošač kazao je kako s obzirom na iskustva i s ostalim sektorima, telekomi zasigurno nisu najgori, no mjesta za poboljšanja ima.

Stoga on predlaže da svu teoriju pretoče u praksu i doista se posvete korisniku i to konkretno da ih ne puste da dugo čekaju na linijama, da dođu u zakazano vrijeme otkloniti kvar, jer ljudi moraju uzeti slobodan dan ne bi li ih dočekali, da budu dosljedniji, da se bolje educiraju i ne zapošljavaju studente koji nemaju dovoljnih znanja.

Na Danu tržišta raspravljalo se na temu “Što poduzeti kad priključenje na EKI postane ‘nemoguća misija’?˝ te na temu pod nazivom “Budućnost spektra u našim rukama – hrvatska stajališta na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji 2023.”.

Uvodno izlaganje održao je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je podsjetio što se sve u ovoj godini odradilo, poput aukcije frekvencijskog spektra, Analize tržišta, nadogradnje aplikacija e-dozvole i Hakometra.

Kazao je kako je od donošenja novog Zakona o elektroničkim komunikacijama HAKOM donio već 15 pravilnika, te da će do kraja godine donijeti dodatnih šest. Jednako tako kazao je da kada se radi o Zakono o kibernetičkoj sigurnosti, HAKOM-ova uloga ostaje u domeni nadzora sektora, dok će s obzirom na europski Akt o digitalnim uslugama HAKOM postati nacionalni koordinator.