Ne moramo tražiti daleko, čitamo, pratimo i vidimo oko sebe: pčela je sve manje. Frustrira spoznaja da odgovor na pitanje što napraviti uvijek glasi: ne mogu ja tu ništa. Svatko od nas sâm možda i ne može. Ali, možemo svi zajedno. Itekako!

Pčele su važne. Jako važne.

Svako živo biće je važno. Priroda je stvari posložila savršeno. Međutim, razvoj i ekspanzija suvremenog čovječanstva ozbiljno prijeti izumiranju pčela – u tom slučaju, čitav ekosustav bit će narušen.

Tisućljećima nam pčele daju hranjivi i blagotvorni med, ljekoviti propolis i jako koristan vosak. Čovjek i priroda ovise o pčelama: 30% izvora ljudske prehrane i čak 75% biljaka (povrća, voća i žitarica) ovisi o polinaciji pčela. Osim toga, polinacijom se razmnožavaju i šume, a one su pluća svijeta.

Kako uništavamo pčele?

Čovječanstvo raste – sve nas je više. To je lijepa vijest, ali potrebe za izvorima hrane sve su veće. Za povećanje poljoprivrednih površina potrebno nam je zemljište – uzimaju se dijelovi netaknute prirode kako bi na njima uzgajale monokulture. Tako se pčelama onemogućuje pristup raznolikom cvijeću i uskraćuje nutritivno bogata prehrana. Pesticidi i zagađenje zraka su možda najokrutniji neprijatelj pčela – neke umiru odmah, ali mnoge umiru u agoniji, dezorijentirane ili oslabljenog imuniteta. Neodgovorni postupci čovjeka pčele čine slabijima. Zato su podložnije bolestima i takve predstavljaju lak plijen grinjama i drugim prirodnim neprijateljima. Zbog svega ovoga, svake godine ugine čak 25% populacije pčela!

Što već sad možemo učiniti?

Pčelama je potrebna kvalitetna hrana. Iako se čini apsurdno, gradovi sa svojim parkovima, perivojima i zelenim površinama koje se ne tretiraju pesticidima postaju sve važniji izvori hrane i skloništa za sve vrste pčela. Osim toga, svatko od nas može u svojim vrtovima, dvorištima, na terasama, balkonima i krovovima saditi više onih vrsta biljaka (cvijeća, voća i povrća) čiji cvjetovi predstavljaju raznorodniju i kvalitetnu hranu pčelama.

Možemo i sustavno i udruženo utjecati na gradske politike i inzistirati da se na javnim površinama sade biljke koje su cjelogodišnji izvor hrane za pčele. Potrebno je i mijenjati urbane politike mjereći i prikazujući razine zagađenja zraka.

Pčele trebaju i siguran i čvrst dom: izgradit ćemo im stabilne i zaštićene nastambe, pogotovo za vrste pčela koje ne bodu, jer treba misliti i na sigurnost svoje djece, pa i vlastitu. Zato kreiramo suživot sa pčelama bez straha.

Tko će i kako sve to napraviti?

Mi, pčelari, beesaveri! Po prvi puta u ovom dijelu svijeta, uz pomoć stručnih pčelara, A1 i Go2Digital osmislili su pokret i platformu za spas pčela. Znamo, nije lako sam. Ali, puno puta je dokazano da su ideja, poticaj i projekt iznimno važni kako bi se ljudi pokrenuli da sami doprinesu promjenama.

Uspjeh projekta gradit ćemo na dugoročnoj platformi uz pomoć stručnjaka i znalaca koji dolaze iz svijeta pčelarstva, vole i poznaju pčele dovoljno dobro da mogu osmisliti organizirane taktike spašavanja.

“Otkrit ćemo vam za početak samo glavne ideje projekta: kod sjedišta A1, na Vrtnom putu, izgradit ćemo hotel za pčele, a potom ćemo i vama detaljno savjetovati kako složiti svoju mini-košnicu kod kuće. Izgradit ćemo i drugi hotel za pčele i pozicionirati ga na digitalnom ekranu Go2Digital. Pripremili smo hrpu edukativnih video materijala, za sve pčelare – početnike. Javljat ćemo se putem live cam-a iz košnica. Mjerit ćemo kakvoću tla i zraka, da nam pčelice ne pate, a onda im izgraditi pašnjak pored košnice i ispuniti ga najsočnijim cvijećem i biljkama.” Izjavila je Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija A1 Hrvatska

Pčelice, izdržite još malo, spasioci pčela dolaze vam upomoć!

Zazuji i ti na www.gigabeetno.a1.hr