Nakon kritika privatnih IT tvrtki da im bogata državna konkurencija oduzima posao, Hrvoju Somunu, predsjedniku Uprave APIS IT-a, postavili smo škakljiva pitanja na koja dosad nitko iz te tvrtke nije odgovarao.

Na početku razgovora za Poslovni dnevnik, koji je objavio da na bilanci imaju gotovo 200 milijuna kuna, Somun ističe da je na funkciju došao prije godinu dana i da APIS IT polako pretvara u regionalnu kompaniju. Nas su, za početak, interesirali neki od fantastičnih pokazatelja te tvrtke u mješovitom državno-gradskom vlasništvu.

Kako to da je prosječna neto plaća u APIS IT-u visokih 10.296 kuna?
Najveća vrijednost APIS IT-a su zaposlenici, jer 70 posto njih su inženjeri i programeri. Bez obzira na krizu, velik je izazov pronaći i zadržati kvalitetne ljude. Iako se to može činiti kao visoka prosječna plaća, ona je u realnosti niža od one koju nude naši glavni konkurenti za velike državne poslove Microsoft, IBM, Oracle i Cisco.

Ali tvrtke koje spominjete posljednjih su godinu-dvije uglavnom otpuštale i rezale plaće, a u APIS IT-u plaće rastu već treću godinu zaredom?
I APIS IT razlog je zašto su te tvrtke išle u rezanje troškova i restrukturiranje. U posljednjih godinu dana, otkako sam preuzeo funkciju predsjednika Uprave, manje smo kupovali softvera i hardvera od njih, pa je mnogo prodavača u tim tvrtkama moralo otići. Tržište se smanjilo i zato što smo manje na njemu konzumirali. IDC je već objavljivao procjene kako država na IT tržištu vrijednom oko 6,16 milijardi kuna generira 40 posto potražnje. APIS IT u tome sudjeluje s manje od tri posto. Ako uzmemo prosjek, gledajući samo softver i usluge, taj je postotak onda nešto viši.

Ipak, prosječne plaće u javnom sektoru i u Gradu su manje. Kako ste se izborili za takav prosjek?
Prosjek je upravo to, prosjek. On uključuje i osobe koje rade za šalterom i one visokoobrazovane koji rade na razvoju visoke tehnologije. Nedavno smo tako doznali i da kontrolori leta imaju visok prosjek, 26.000 kuna. No, na to utječu stručnost, odgovornost i tržišni potencijal. Ti ljudi, kao i naši, mogu otići u privatne tvrtke za znatno veće plaće. I koji bi bio rezultat? Pa isti posao koji danas radi APIS IT obavljala bi privatna tvrtka, ali, vjerujte, po znatnoj višoj cijeni jer nekako treba naplatiti i više plaće. Mi smo pak zainteresirani raditi po onoj margini po kojoj se možemo dalje razvijati, koja je niža.

Kako to mislite?
To je razlika između privatnih i državnih tvrtki kad se javljaju na tender. To je ono što je u posljednjih godinu dana mnogo državnih prepoznalo i zašto su postale korisnici APIS IT-a. K tome, ugovor između dviju državnih tvrtki jasno pokazuje da tu nema ni sumnje u potencijalne koruptivne radnje. Mnogo je IT tvrtki u Hrvatskoj vrlo dugo i vrlo uspješno radilo s državom, često kao jedinim klijentom. Država je sada počela trošiti manje, optimizirati svoje resurse kroz APIS IT i Finu. Tek su sad te privatne tvrtke shvatile da nisu radile ništa ni za koga drugoga. To je bio rizik koji im se nije isplatio.

U bilanci imate gotovo 200 milijuna kuna, poslujete s neto dobiti, dajete visoke plaće. Možete li navesti pokazatelj na temelju kojeg tvrdite da APIS IT poslove informatizacije za državu obavlja jeftinije od privatnih tvrtki?
Cilj je svake tvrtke poslovati pozitivno, s dobiti. Naša neto dobit nije veća od 10 milijuna kuna na prihod od oko 200 milijuna kuna. To je profitna margina od pet posto, koja je u pravilu niža od sličnih tvrtki u branši. Ja samo mogu zahvaliti prijašnjoj Upravi što sam naslijedio tvrtku u jako dobrom financijskom stanju, ali i Gradu i državi da nisu povlačili taj novac. Iznos u bilanci nije nastao u jednoj godini.

Što će vam tolika gotovina?
Oko 20 milijuna kuna treba nam za kratkoročne obveze, a ostatak se tijekom godine dinamički spušta i podiže, ovisno o projektima na kojima radimo. Primjerice, država kao najveći kupac napravi veliku narudžbu od nas, ali nam sve ne plati odjednom, nego mi taj kapitalni trošak njoj pretvorimo u operativni (OPEX). Planiramo i neke investicije.

Činjenica je ipak da se fiskalizacija nije radila preko javnog natječaja. Zašto?
APIS IT kao pružatelj usluga Poreznoj upravi odradio je taj projekt u sklopu našeg okvirnog ugovora s Poreznom. Drago mi je da odabrani tehnološki model nije limitirao krajnje korisnike da mogu kupiti blagajnu od samo jednog dobavljača, jer bi se tada na posao javila mahom velika svjetska imena. Ovako je dizajnirana arhitektura omogućila da se otvori novi segment IT tržišta koji je orijentiran na hardvere i softvere za fiskalne blagajne. Smatram da je upravo to ono što bi država u IT-u i trebala raditi: pružiti infrastrukturu na kojoj se tržišno mogu natjecati privatne tvrtke. A sve je napravljeno mnogo jeftinije i brže nego da se išlo na javni natječaj.

Zašto mislite da su državne tvrtke bolji izbor za temeljnu informatizaciju države?
Registri, odnosno baze podataka raznih vrsta koje država ima o nama, trebaju biti u državnim rukama, koja jedina mora imati puni uvid u njih. Što se aplikacija na njima tiče, njih mogu razvijati svi, pa i privatne tvrtke. Imali smo slučaj da je registar matice rođenih i umrlih samo u Zagrebu bio u državnoj tvrtki, i to u APIS IT-u, a u ostatku Hrvatske vodila ga je privatna tvrtka. Pitanje privatnosti podataka jedno je od ključnih pitanja za ljudska prava u modernom dobu. Zato sigurnost medicinskih, ispravnost osobnih podataka, tajnost poreznih podataka u registrima mora osiguravati država. Privatne tvrtke ne bi trebale imati kontrolu i puni uvid u te podatke. Neće sve biti u APIS IT-u, ali smisao je da registri budu u okrilju države i preko OIB-a međusobno povezani.

Kad će se svi registri prebaciti u okrilje države?
Prioritet je nekoliko velikih registara koji su u privatnim tvrtkama, a cijeli proces trebao bi trajati još nekoliko godina. Naglašavam da APIS IT nije vlasnik podataka, već ih samo čuva za vlasnike.

U praksi građani nemaju otvoren pristup tim podacima, sukladno EU pravilima, već pristup naplatnim servisima…
Kako nismo vlasnici registara koji su kod nas, mi tu nismo nadležni.

APIS IT je ipak napravio jedan takav servis, Popis dužnika, koji se nije mogao pretraživati i nema arhivu, dok su privatni konkurenti koji su to imali naprasno pogašeni. Zašto?
APIS IT taj je posao obavio po narudžbi Ministarstva financija. Mi smo ga odradili kako je naručitelj tražio i kad bilo koji naručitelj to traži na nama je da isporučimo uslugu točno po traženim specifikacijama.

U branši se priča da država naručuje poslove od državnih IT tvrtki bez troškovnika i procjene isplativosti. Mjerite li te pokazatelje?
To smo mjerili i prije, a sada smo unutar APIS IT-a formirali odjel za to. Tako ujedno bolje pratimo količinu posla koji obave zaposlenici i optimiziramo rad. No, za svaki posao dosad davali smo detaljne troškovnike, mnogo transparentnije nego mnoge privatne tvrtke na javnim natječajima.

Bilo je kritika da je IT sustav carine, koji ste radili, prva tri dana padao svakih deset minuta. Zašto?
To je napuhana priča. Središnji sustav carine kod nas je sveukupno bio izvan pogona 20 minuta, a problema smo imali zbog toga jer smo inicijalno čekali europske sustave da nas autoriziraju, dio europskih država nije bio u nekim carinskim porukama standardiziran, te aplikacije koje koriste špediteri nisu bile prilagođene dovoljno rano. To nije bilo do nas. Posao smo odradili profesionalno, vrhunski i do kraja, čime se neke privatne tvrtke ne mogu pohvaliti u radu za državu. No, takve su kritike očekivane kad konkurencija kuca na vrata.

Interes za ulazak na hrvatsko tržište pokazuju navodno austrijski BRZ, talijanski Sogei, a jedna IT tvrtka iz Beneluxa koja radi za EK već je prisutna u Zagrebu. Zbog članstva u EU oni navodno sada mogu osporavati i izravne pogodbe pod sumnjom dampinga ili subvencija?
To je potvrda da je i APIS IT na tržištu. Ulazak Hrvatske u EU otvorio je neke od tih mogućnosti. Inače, s tim tvrtkama već se susrećemo na međunarodnim natječajima u regiji i one realno mogu napasti i poslove APIS IT-a. Kako ne radimo dampinške ugovore i nemamo subvencije države, ne vjerujem u potencijalne tužbe.

Kako vidite APIS IT za tri do pet godina?
Kao regionalnu IT tvrtku koja je specijalist za porezne i carinske sustave te informatizaciju javne uprave. U Hrvatskoj očekujemo da ćemo biti ključna tvrtka za informatizaciju javne uprave i izradu e-servisa.

Što ste napravili po pitanju iskoraka u regiju?
Od 1. srpnja prvi put imamo odjel za prodaju. Reorganizirali smo se da budemo agilniji, otvorili odjel za EU projekte i tendere, radimo na projektnom menadžmentu i internom nadzoru. Iz regije smo dobili potvrdu da smo ušli u uži krug za dva velika posla. Uz malo sreće, možda dobijemo prvu regionalnu referencu.

Posrednici? Nesretno rješenje

Ide li se u smjeru da APIS IT postane posrednik između IT potreba države i ponude privatnih tvrtki?
Koliko ja znam, ne. Ideja je odlična, ali – iskreno – ne bih želio biti na čelu jedne takve organizacije. Smatram da bi to pridonijelo standardizaciji rješenja, ali problematika javne nabave, kao i ambicije i očekivanja IT tvrtki, takvu bi "tvrtku posrednika" potpuno blokirali.

No, APIS IT neke poslove daje na javnu nabavu, bilo za svoje potrebe bilo u potrazi za podugovarateljima. Kritičari tvrde da je popis tvrtki koje osvajaju te natječaje ograničen?
Da, ali ne zato što mi to želimo, već zbog niza čimbenika. Primjerice, core našeg sustava je IBM mainframe i time se ne bavi sto tvrtki u Hrvatskoj. Time imate i manji broj partnera koji mogu isporučiti licencije. Kako bismo smanjili ovisnost o jednom isporučitelju, uveli smo još jednog i tako si poboljšali uvjete za razgovor. A ograničeni smo i time što nema mnogo tvrtki iz branše koje imaju specijalistička znanja iz poreznih sustava, carine itd.