Vodeći se činjenicom da će do 2050. godine čak 70 posto populacije živjeti u gradovima, što upućuje na zaključak da gradovi moraju postati održiviji i samodostatni kako bi pružili kvalitetan život svojim građanima, Poslovni dnevnik po peti put organizira Smart City projekt koji će još jednom okupiti pobornike koncepta pametnog življenja. S tim ciljem Poslovni dnevnik poziva sve gradove da se prijave na natječaj na platformama Poslovnog dnevnika i ponesu nagradu u nekoj od četiri kategorije: pametna uprava, pametna energetika/okoliš, pametan promet (infrastruktura) i pametno življenje.

Iskustva europskih gradova
Na završnom događanju kao vjetar u leđa hrvatskim gradovima redovno ugostimo i velikane u promicanju ovog koncepta, tako smo do sada imali priliku čuti i gradonačelnika Graza Siegfrieda Nagla i Eindhovena Roba van Gijzela te nizozemskog umjetnika i inovatora Daana Roosegaardea. Oni su otkrili tajne uspjeha pametnih urbanih rješenja pokazavši kako uz naporan rad to nije geografski uvjetovano.

Takvi primjeri dobre prakse motivacija su mnogima da pokrenu nešto 'pametno' za svoj grad, a upravo takve primjere očekujemo i ove godine. Govorimo o 128 hrvatskih gradova s neosporivim potencijalom da održivo koriste infrastrukturu i dostupne resurse. Važno za ovu temu i da nakon 2020., Hrvatska prvi put dobiva strateški dokument pad nazivom Nacionalna razvojna strategija do 2030., s vizijom, razvojnim ciljevima, provedbenim mehanizmima i definiranim izvorima financiranja. Proces izrade bit će gotov do lipnja 2019. kad Strategija ide pred Vladu RH i sabor, rekla je Marija Rajaković, načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata, na predavanju pod nazivom Strateški okvir za razvoj pametnih gradova u RH. "Ta će strategija biti osnova za buduće alokacije iz EU fondova do 2020.

Određena su tematska područja i horizontalne politike, te razvojni smjerovi, kao što je Hrvatska naprednih regija", rekla je. U strategiji je posebno istaknut razvoj pametnih gradova i pametnih otoka. "U Hrvatskoj će 2020. u gradovima živjeti 62,6% stanovništva. Ključni razvojni izazovi su investicijske platforme za pametne gradove i otoke. Europski fond za regionalni razvoj ubuduće alokaciju za gradove od 2020. povećava s 5 na 6%, rekla je Marija Rajaković iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuvši ovaj dokument važan za promicanje pametnog življenja.

Projekt Pametni gradovi slavi izvrsnost i inovativnost te promovira pametna tehnološka rješenja implementirana u hrvatskim i svjetskim gradovima, Poslovni dnevnik uz potporu Večernjeg lista pokrenuo još prije pet godine kako bi promovirao hvalevrijedna dostignuća "smart city" predznaka. Cilj projekta bio je i dalje jest podizanje svijesti javnosti o tome koliko je za svakodnevni život baš svakog od nas važna i poželjna primjenjiva simbioza suvremenih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja. Završna konferencija događaja održat će se u listopadu 2019. godine. 

Dobra praksa u Hrvatskoj
Prošle godine je na konferenciji Pametni gradovi dodijeljeno pet nagrada – za pametnu digitalizaciju, pametnu upravu, pametni odgoj, pametnu energetiku i pametni promet. U kategoriji pametne digitalizacije zablistao je Grad Vrgorac akcijom naziva 'Misli globalno, kupuj lokalno' dok je nagradu za pametnu upravu o dobio Grad Bjelovar, koji je ozbiljno krenuo u digitalizaciju svakodnevnih radnih procesa gradske uprave kroz projekt uređenih podataka.

Grad Pula je nagrađen u kategoriji Pametan odgoj za projekt e-Vrtić koji je povezao sustav upisa i upravljanja vrtićima u sustavu tri javna te 22 privatna vrtića u tom gradu. Kako je na primanju nagrade istaknula Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika Pule, zbog mukotrpnog, dugotrajnog i složenog procesa upisa djece u vrtiće na području grada, uvođenje sustava elektroničkog upisa djece u vrtiće putem aplikacije e-Vrtići bilo je nužno kako bi se cijeli proces upisa modernizirao, poboljšao i pojednostavio.

Pitanje pametne energetike uvaženo je u krugovima stručnjaka koji razmišljaju u smjeru oformljavanja pametnih gradova i smanjivanju emisije CO2. Prošlo godine upravo s ciljem zaštite okoliša, nagrada je otišla u Poreč za projekt "Moj Poreč bez azbesta". Najpametniji grad u Hrvatskoj po pitanju prometa bila je Rijeka koja je dobila nagradu za projekt "Automatsko upravljanje prometom". Kako je pojasnila Spomenka Mičetić, direktorica Rijeka prometa, projekt se radio se od 2003. do 2015., a vrijedan je 3,5 milijuna eura,. Osim Rijeke, u projektu su sudjelovali i Županija te Hrvatske ceste.