Za sektor elektroničkih komunikacija ova je godina po mnogo čemu bila drugačija od dosadašnjih, a svakako ju u segmentu pokretnih (mobilnih) komunikacija obilježava nova regulacija roaminga, porast korištenje mobilnih razgovora i interneta, dok je u nepokretnim (fiksnim) mrežama uz porast širokopojasnog pristupa internetu i nastavka pada fiksnog telefoniranja došlo i do poslovnih problema nekoliko alternativnih operatora.

Pokretne ili mobilne komunikacijske mreže

Nova regulacija roaminga u mobilnim mrežama u Hrvatskoj je nastupila s ulaskom u EU 1. srpnja ponudivši i hrvatskim te svim gostujućim korisnicima u hrvatskim mobilnim mrežama znatno povoljnije cijena roaminga, što je s jedne strane razveselilo i korisnike i operatore jer je dovelo do pojačanog mobilnog komuniciranja (razgovori, slanje SMS i MMS poruka te mobilnog interneta-podatkovnog prometa), ali s druge strane i 'ražalostilo' dva najjača mobilna operatora u Hrvatskoj, HT i Vipnet, jer su najvećim dijelom zbog te regulacije zabilježili niže prihode i dobit u odnosu na prošlu godinu. Za razliku od njih, treći mobilni operator Tele2 Hrvatska pohvalio se rastom prihoda i operativne dobiti na razini trećeg ovogodišnjeg tromjesečja.

U sve tri mreže u prvih devet mjeseci ove godine nastavio se znatni porast potrošnje minuta, za 25 posto u odnosu na isto razdoblju prošle godine s gotovo 6,4 milijarde utrošenih minuta.

Nova regulativa pridonijela je i porastu poslanih SMS poruka u devet mjeseci za gotovo 10 posto, na 2,6 milijardi, a nakon dugo vremena zabilježen je i porast poslanih MMS (multimedijalnih) poruka, za 2,3 posto s 17,7 milijuna tih poruka.

Istodobno je tržišno natjecanje i sve veći broj paketa usluga dovelo i do povoljnijih cijena i povećanja broja komunikacijskih usluga u mobilnim mrežama pa je zbog toga, ali i predviđanja daljeg ubrzanog razvoja mobilnih komunikacija, regulator Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) provela postupak dodjele preostale 'digitalne dividende' odnosno oslobođenih radiofrekvencija s prelaskom sa analognog na digitalno emitiranje.

S obzirom da su radiofrekvencije javno dobro država je od tog postupka, odnosno od tvrtki HT i Vipnet kojima je dodijeljena ta dividenda, u svoj proračun ove godine uprihodila 289 milijuna kuna, a u idućih će deset, do 2024., od toga još uprihoditi oko 80 milijuna kuna od godišnjih naknada.

Uzimajući u obzir i prošlogodišnji prvi krug dodjele 'digitalne dividende', kada su operatori HT i Vipnet odjednom državi platili 332 milijuna kuna, obvezavši se plaćati i godišnje naknade u ukupnom iznosu od 352 milijuna kuna, cijela 'digitalna dividenda' čija je podjela ove godine dovršena, državnom će proračunu izravno donijeti preko milijardu kuna.

Očekuje se da će to uz primjenu nove LTE ili tehnologije četvrte generacije mobilnih komunikacija smanjiti i tzv. digitalni jaz između ruralnih i urbanih sredina u Hrvatskoj jer bi širokopojasni pristup trebao postati dostupniji i u ruralnim krajevima.

Nepokretne ili fiksne komunikacijske mreže

Segment nepokretnih ili fiksnih komunikacijskih mreža ove su godine osim nastavka pada fiksnog telefoniranja obilježili i problemi u poslovanju alternativnih operatora uzrokovani nepovoljnim uvjetima iz financijskog okruženja, pa su se tako tvrtke Optima Telekom-OT, Metronet telekomunikacije i H1 Telekom našli pred vratima stečaja i/ili u predstečajnim nagodbama. Za sve njih rješenja se još traže, pri čemu malo tko sumnja u održivost njihova poslovanja s obzirom na tržišne niše i broj korisnika koje su te tvrtke stekle.

Unatoč takvim problemima i na tržištu fiksnih mreža prisutno je živo tržišno natjecanje, sve više korisnika traži uslugu širokopojasnog pristupa internetu, kao i usluge IPTV odnosno televizije putem internet platformi.

Po udjelu usluge IPTV-a Hrvatska je, po ocjeni HAKOM-a, u samom smo vrhu EU te se upravo paketi koji uključuju te usluge označavaju novim prilikama za povećanje prihoda operatora koji to nude.

Kako usluge širokopojasnog pristupa internetu i IPTV-a zahtijevaju velike kapacitete mreže, u idućoj se godini očekuju veća ulaganja u mreže kroz modernizaciju postojećih i izgradnju novih, u prvom redu svjetlovodnih ili optičkih mreža.

Internet

Internetski promet u Hrvatskoj je po zadnjim službenim podacima za prvih devet mjeseci ove godine povećan za 39,2 posto, na 239 milijuna GB, od čega je samo u trećem tromjesečju utrošeno 92 milijuna GB ili čak 56,5 posto više nego u sitom razdoblju prošle godine.

Takvom povećanju internetskog prometa uz širokopojasni internetski pristup pridonosi sve raširenije korištenje pametnih telefona (smartphone) i s tim povezan mobilni pristup internetu, koji, po ocjeni stručnjaka, i najviše pridonosi porastu internetskog prometa.