Hrvatsku IT industriju, digitalizaciju gospodarstva, digitalno društvo i digitalnu, odnosno internetsku i TK infrastrukturu trebalo bi izdvojiti u zasebno ministarstvo, izjavio je na panelu o Hrvatskoj 2.0, održanom u srijedu u Zagrebu, član predsjedništva SDP-a i bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Tvrdi da bi domaća politika trebala prestati robovati organizacijskim stereotipima koji su funkcionirali prije 20-25 godina i prilagoditi se današnjem svijetu i smjeru koji promiče i EK.

“Nema razloga da se telekomunikacije, koje su temelj digitalnoga gospodarstva i digitalnog društva, nalaze u Ministarstvu prometa i da probleme s kojima se danas suočava društvo i gospodarstvo ne počnemo rješavati na nov način”, kaže Maras.

Sinergijski pristup

Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Predsjedništva HDZ-a, potpuno se slaže da je potreban nov pristup, ali ističe da je protiv gomilanja administracije i stvaranja još jednog ministarstva. Umjesto toga, tvrdi, nužno je prekinuti začarani krug gdje političari zacrtaju smjer, a onda zakonske i podzakonske prijedloge piše ista administracija koja se posljednjih 20-25 godina nije educirala i prilagodila suvremenim kretanjima.

“Ja sam za to da se problemi digitalizacije društva i gospodarstva riješe cjelovito, a infrastruktura je samo jedan od koraka na tom putu i zato nam treba drugačiji pristup u radu javne uprave, u obrazovnom sustavu koji treba omogućiti stvaranje više stručnjaka iz STEM područja te kroz javnu nabavu stimulirati domaću industriju i uvođenje inovativnih rješenja”, kaže Maletić.
Ipak, na pitanje voditelja panela ni Maras ni Maletić nisu pojasnili kako će državne službenike natjerati da napokon od građana i tvrtki prestanu tražiti dokumente ovjerene pečatom, iako je pečat službeno ukinut.

Nedostaje reformator

Saša Cvetojević, najpoznatiji hrvatski poslovni anđeo kaže da se gušimo u regulativi iz 18. stoljeća. “To je vrlo veliki problem o kojem ne pričaju samo poduzetnici koji se bave novim tehnologijama već poduzetnici iz svih područja, uključujući i obrazovanje, a to ne znači da su poduzetnici protiv regulative već za regulativu koja bi poticala razvoj”, kaže Cvetojević. Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti, kaže da slična obećanja sluša već pet godina, ali da ne vidi konkretne pomake. “Treba mijenjati mnoge zakone, ali prije svega za to treba viziju, što želimo kao zemlja postati”, kaže Ježina.

Ivica Mudrinić, suosnivač HUB-a 385, kaže da, kao bivši ministar, može jedino reći da suštinskih promjena neće biti dok ne dobijemo u Vladi neku jaku figuru zaduženu za reforme. “Problemi digitalizacije, a govorimo o budućnosti hrvatskoga društva i gospodarstva, su multiresorni, i zato se to može riješiti jedino ako se jednoj osobi da povjerenje i autoritet da to provede. Ista priča je i s modernizacijom javnih poduzeća”, zaključuje Mudrinić.