Smart Industry
Umjetna inteligencija

S tisućama mailova i poziva samo se AI moduli mogu uspješno boriti

Potencijali, rizici, koristi i vrijednost za gospodarstvo.

Darko Bičak
11. listopad 2022. u 22:00
Marin Grgurev, Karlo Gustin, Sven Lončarić i Marijana Šarolić Robić/J. Galoić/PIXSELL

Umjetna inteligencija, ako je razvijena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, može unaprijediti određena područja i ponuditi značajne inovacije, rečeno je na panel diskusiji “Umjetna inteligencija – potencijal i rizici, koristi i vrijednost za gospodarstvo powered by HUP-ICT” na konferenciji Smart industry 2022.

Proizvodnja znanja
Marin Grgurev, voditelj Data Science odjela InSky Solutionsa, kaže: “Veliki sustavi, poput hotela, imaju više tisuća poziva i mailova za čije rješavanje ne postoji održiva rješenja. Stoga su za njih napravljeni mini moduli na bazi AI koji su prilagođeni konkretnom korisniku”, kazao je Grgurev čija tvrtka je na tržištu prisutna sedam godina.

Karlo Guštin, menadžer za nova područja i strateške inicijative Ericsson Nikola Tesle, kao najizazovnije momente zadnjih desetljeća u tehnologiji vidi krizu IT-a početkom 2000-ih, pa financijsku krizu 2010., a zatim i koronu, rat u Ukrajini.

“Mnoge naše tehnologije omogućuju drugim industrijama da se transformiraju, možda i više nego što se sam ENT transformira. Iako je vidljivo i kod nas da se proizvodnja kroz godine pretvorila u razvoj gdje se proizvodi znanje, a ne konkretni proizvodi”, ističe Guštin.

Da se o razvoju tehnologiju priča već desetljećima, no da je zadnjih 20-ak godina ipak najviše napraljevno, svjedoči i prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Pedesetak doktorata
“Mi na FER-u imamo više projekta koji su financirani iz EU fondova gdje radi velik broj stručnjaka na raznim institutima, a kod nas se priprema ili je već napravljeno i 50-ak doktorata. To su uglavnom ljudi koji će sutra raditi u hrvatskom gospodarstvu te dati dodatnu kvalitativnu dimenziju razvoju tehnologije i digitalizacije u Hrvatskoj”, ističe Lončarić.

Marijana Šarolić Robić, članica Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti ističe. “Digitalizacija je puno obuhvatnija nego tehnologije s kojima smo se sad susretali. Društvo je za to, no pitanje je kako to što prije i bolje iskoristiti u praksi”, navodi Šarolić Robić.

Digitalno selo je produktivnije i zdravije

Novosadski istraživačko-razvojni institut za informacijske tehnologije Biosens je u suradnji s Delta Holdingom i Mokrin Houseom pokrenuo projekt prvog digitalnog sela u Srbiji. Isidora Stojačić iz Biosensa istaknula je da im je fokus razviti projekte koji imaju praktičnu primjenu u poljoprivredi, poput dronova i robota, a u svrhu smanjene uporabe pesticida i veće produktivnosti. Edo Bratović iz Mokrin House-a pojašnjava da je cilj bio da se ovakav projekt napravi u realnim okvirima u živom selu, Mokrin, koje ima 3000 stanovnika i 600 gospodarstva, a od čega je 40 farmera ušlo u projekt digitalizacije. Najavio je osnivanje i digitalne zadruge u kojoj bi udruženi farmeri zajedno nabavljali repromaterijal i opremu pod povoljnijim uvjetima. Tijana Koprivica iz Delta Holdinga kazala je da oni od 2018. u svojem fokusu ima digitalizaciju poljoprivrede. (/D. Bičak)

Pametan prijevoz predviđa broj i fluktuaciju putnika

Darijan Marčetić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva voditelj je projekta čiji je cilj analizirati podatke u sektoru javnog prijevoza te tako omogućiti pametan javni prijevoz. Taj projekt Marčetić radi za Atron grupu koja posluje na tržištu EU-a u sektoru javnog prijevoza putnika te ima više od 40 tisuća vozila. “Moj je zadatak analizirati podatke za njih. Umjetnu inteligenciju koristimo za predviđanje broja i fluktuacije putnika, za detekciju i predviđanje zastoja te ostalih kritičnih situacija, a na temelju aktualnih i povijesnih podataka”, objašnjava Marčetić. Rezultati pokazuju da su temeljem umjetne inteligencije predviđanja rasporeda vožnje poboljšali za više od 30%. “Algoritimi umjetne inteligencije ostvaruju bolje rezultate što su strukture podataka veće i kompleksnije”, navodi Marčetić. Objašnjava i da Atron sustav želi urbanim sredinama omogućiti pametnu vožnju, a ona uključuje planirenje reda vožnje, nadzor kvalitete usuge, detekciju kritičnih situacija i obavještavanje u stvarnom vremenu.(J. Ban)

New Report

Close