Akt o digitalnim uslugama (eng. Digital Services Act, DSA), na kojem se radilo 22 mjeseca, ovaj je tjedan stupio na snagu. Doduše, njegova je implementacija polovična jer se nova pravila, a koja se odnose na upravljanje sadržajem na internetu, trenutno odnose samo na velike platforme.

One manje novu će europsku regulaciju morati početi implementirati od veljače sljedeće godine. A od ovog tjedna nova pravila mora primjenjivati 19 digitalnih platformi. To su sve one koje je Europska komisija (EK) prepoznala kao velike jer prosječno mjesečno imaju 45 milijuna korisnika te kao takve mogu predstavljati sistemski rizik.

Među tih 19 je X (bivši Twitter), Meta (nekadašnji Facebook), Tik Tok, Instagram, Amazon, Zalando, Google Maps, Wikipedija…

Osjećaj sigurnosti
Iz EK-a su na brifingu s novinarima napomenuli da su jako zadovoljni postignutim dodajući da bi DSA dugoročno građanima EU-a, te korisnicima raznih digitalnih platformi, od društvenih mreža, aplikacija i internet trgovina, trebala donijeti brojne pozitivne promjene. “Želimo da se građani na internetu osjećaju sigurno te da mogu upravljati svojim sadržajem”, poručeno je s brifinga.

Te su promjene, ističu, već i vidljive, i to u aplikacijama i na mobilnim telefonima prilikom pregledavanja sadržaja. Vidljive su, kažu, u uvjetima korištenja koji sada moraju biti razumljivi te mora biti uspostavljen sustav koji će omogućiti prigovor. Određene društvene mreže počele su se prilagođavati.

Tako, primjerice, Tik Tok i Instagram već imaju sustav koji nije temeljen na personaliziranom sadržaju. Također, neke od velikih platformi najavljuju da će učiniti dostupnim uvid u to kako funkcionira reklamiranje na njima.

Kako će se točno Akt o digitalnim uslugama primjenjivati u praksi i što će značiti za svakog pojedinog stanovnika EU-a, pa tako i Hrvatske? Iz Europske komisije objašnjavaju da se zahvaljujući DSA-u uspostavljaju tri razine označavanja nezakonitog sadržaja na digitalnim platformama.

Označavanje takvog sadržaja do sada je bilo praktički nemoguće. Sada pak, građani, na vrlo jednostavan način mogu označiti sve što smatraju nezakonito, što potiče na mržnju ili diskriminaciju, te objasniti zašto sadržaj označavaju kao takav.

Digitalna platforma potom odlučuje hoće li zahtjev prihvatiti ili odbiti. No, takve odluke više neće donositi algoritmi, već ljudi. Također, građani će imati mogućnost žaliti se i putem nezavisnih regulatornih tijela, a koja će biti uspostavljena u svakoj državi članici (bit će to koordinatori za digitalne usluge).

Uloga pravosuđa
Ako digitalna platforma ne uvaži pritužbu, građani će se moći žaliti tijelu za izvansudsko rješavanje sporova, a koja će biti specijalizirana za temu digitalnih usluga. I to će tijelo morati uspostaviti svaka država članica.

U konačnici, građanima uvijek ostaje mogućnost pravdu tražiti na sudu. Iz Europske komisije napominju da oni neće provjeravati sadržaj jer je to uloga pravosuđa. Također, prema Aktu u digitalnim uslugama, odluka o nezakonitom sadržaju ne mora dolaziti iz države u kojoj je platforma uspostavljena, već iz bilo koje druge države, a platforme ju moraju poštovati.

Europska je komisija, rečeno je na briefingu, provela stres testove na pet od 19 digitalnih platformi. Cilj je stres testova omogućiti bolju pripremu i implementaciju Akta o digitalnim uslugama. Nadu da bi sadržaj koji stavljamo na internet u budućnosti mogao biti sigurniji daje činjenica da platforme, koje su sudjelovale u stres testovima, novu europsku regulativu shvaćaju vrlo ozbiljno.