Hrvatska ima četiri robota na 10.000 zaposlenih u industriji, dok ih Austrija i Italija imaju više od sto, tvrdi Bojan Jerbić, redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Na uvodnom predavanju poslovnog djela konferencije Windays 13 u Umagu ugledni je domaći stručnjak istaknuo da su roboti važni za rast BDP-a.

"Rad robota oplemljenjen je kognitivnom robotikom, oni postaju pametniji od običnih strojeva, prestaju biti gadgeti i postaju naši pomagači u industriji, što izravno  utječe na BDP i zaposlenost. Kriza je dobar alibi za otpuštanja, ali statistika pokazuje da na zaposlenost više glavni utjecaj nemaju investicije, već primjena robota, pa nas očekuje nastavak pada broja radnih mjesta. Taj je trend prisutan u svim razvijenim gospodarstvima, od SAD-a i Japana preko EU do Australije i Novog Zelanda", objašnjava Jerbić.Zbog takvih kretanja EU procjenjuje da će do 2050. u optimističnoj varijanti nestati 48 milijuna radnih mjesta. Roboti će uskoro zamijeniti čak i radnice u tekstilnoj industriji. "Tehnologija je toliko napredovala da će u budućnosti roboti maknuti sve ljude iz proizvodnje materijalnih dobara", kaže Jerbić.

Podravka ulaže u inovacije
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, potvrdio je da roboti već mijenjaju proizvodnju. "Ljudi smatraju da proizvodnja i tvornice znače jako mnogo zaposlenih, a istina je danas drukčija. Zato trebamo početi odavajati pojmove proizvodnje i radnih mjesta. Podravka je u staroj tvornici zapošljavala 1200 radnika, a onda smo izgradili novi pogon, koji je zahvaljujući robotima i automatizaciji općenito povećao efikasnost za tri i pol puta, a time i našu konkurentnost. No, u novom pogonu radi 300 ljudi", istaknuo je.U toj Podravkinoj tvornici zahvaljujući tehnologiji imaju prostora za dodatno povećanje produktivnosti za 30 posto, što bi dovelo do dodatna smanjenja broja zaposlenih. U istraživanjima i razvoju, pak, Podravka zapošljava sve više ljudi. Mršić kaže da 1,5 posto prihoda od prodaje ulažu u inovacije i da u tom sektoru zapošljavaju 200 stručnjaka. "Hrvatska bi trebala definirati što je to proizvodnja, jer 2. srpnja dogodit će se tektonske promijene kad shvatimo da smo postali rub vrlo kompetitivna tržišta u kojem se traži znanje, a mi imamo 400.000 ljudi koji nisu završili srednju školu", naglašava Mršić.

Domaća industrija, posvjedočio je, već osjeća te probleme. Mršić je naveo kako su nedavno tražili voditelja istraživanja i razvoja, no iz akademskog sektora nisu dobili nijednu ozbiljniju prijavu, iako su nudili "značajno veću plaću od one što je doktori znanosti dobivaju na Sveučilištu u Zagrebu".Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, nije iznenađen tim saznanjem. U SAD-u, naveo je, 80 posto doktora znanosti prelazi u privatni sektor kako bi stvaralo nove proizvode i usluge temeljene na znanju, a samo njih 20 posto ostaje u akademskom sektoru."U zapadnoj Europi taj je postotak pedeset-pedeset, a u Hrvatskoj tek 20 posto doktora znanosti odlazi u privatni sektor stvarati novu vrijednost i to je veliki problem", kaže Fogec.Kad se govori o novoj industriji, treba razmišljati i o tržištu za nju, pa Fogec predlaže suradnju s velikim sustavima kao što je Siemens, koji sam godišnje devet posto prihoda ili oko šest milijardi eura ulaže u inovacije. "Manje je poznato da su Končar energetski transformatori joint-venture Končara i Siemensa, a zahvaljujući toj sinergiji ta je hrvatska tvrtka u relativno kratko vrijeme povećala svoj prihod za 20 puta, i to izvozeći kroz Siemensovu prodajnu mrežu", istaknuo je Fogec.

Treba nam više instituta 
Ivan Petrović, predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo na FER-u i lanjski dobitnik državne nagrade za znanost, koji je široj javnosti postao poznat kao koordinator projekta u okviru kojeg je FER kupio šest humanoidnih robota, smatra da će roboti zapravo vratiti radna mjesta na zapad, pa i u Hrvatsku."Hrvatska je dio zapada sa svim svojim prednostima i manama, a na zapadu su uvidjeli da robotizacijom i popratnim mjerama mogu vratiti proizvodnju k sebi. No, isključivo onu proizvodnju koja počiva na velikoj dodanoj vrijednosti", kaže Petrović.Radnici na zapadu, navodi, produktivniji su od Kineza, a Kinezima cijena rada raste godišnje deset posto.

U Hrvatskoj  su u otvaranje jednog radnog mjesta mora uložiti milijun eura, ali to jedno radno mjesto otvara njih još devet u drugim industrijama. "Hrvatska bi trebala bi imati više instituta kao što je danas Končarev Institut za elektrotehniku, no njihov se broj u posljednjih deset godina smanjio deset puta", naglašava Petrović.Hrvoje Meštrić, ravnatelj Bicra, kaže da je za takav smjer razvoja potrebno povećati ulaganja u inovacije. Bicro je uložio pet milijuna kuna u dva robotska prototipa koja bi mogla postati izvozni proizvodi. Investirao je 900.000 kuna u robota tvrtke Inteco za hidrodinamičku obradu cementa te dva projekta u digitalnom tisku."No, trebaju nam tisuće sličnih projekata za veći razvoj u robotici, a to znači i da nam trebaju sto puta veća sredstva od onih koja sad imamo na raspolaganju", zaključuje Meštrić. 

Energy Plus

Robotima se tuku s divovima LED rasvjete

Mala tvrtka Energy Plus zahvaljujući robotima uspjela je u Hrvatskoj stvoriti podlogu za profitabilnu proizvodnju LED rasvjete. Zvonko Magić, osnivač i predsjednik Uprave Energy Plusa, kaže da im je prvi kupac bila Podravka, koja je zahvaljujući njihovu rješenju smanjila potrošnju struje na rasvjetu za 85 posto. To je potvrdio i predsjednik Uprave Podravke. "To smo postigli zahvaljujući tome što smo se udružili u klaster u kojem je i tvrtka Data Link, pa danas u Hrvatskoj imamo tvornicu koja je sposobna kontejner od šest metara popuniti proizvodom čija je tržišna vrijednost 1,5 milijuna dolara", kaže Magić.

Zahvaljujući robotima i automatizaciji općenito povećali smo efikasnost za tri i pol puta, uz manje radnika 
Zvonimir Mršić, Podravka

Moramo povećati ulaganja u inovacije. a za veća ulaganja u robote BICRU treba stoput više novca 
Hrvoje Meštrić, ravnatelj Bicra

U Hrvatskoj samo 20 posto doktora znanosti odlazi u privatni sektor i to je veliki problem
Mladen Fogec, Siemens