Na svijetu je 2005. godine postojalo nešto manje od milijun robota. Danas ih ima 1,8 milijuna, a za tri godine ta će brojka skočiti na otprilike 2,6 milijuna. Industrijski roboti krenuli su u pohod na svijet.

Tehnologija već igra veliku ulogu u proizvodnom sektoru. No ekonomisti PwC-a očekuju da će se, sukladno s poboljšanjem kvalitete i sofisticiranosti robota, njihov utjecaj postepeno proširiti i u drugim sektorima, uključujući uslužni sektor u kojem se nalazi najveći broj radnih mjesta u industrijaliziranim gospodarstvima.

Poslovni lideri već su svjesni tih promjena i uključuju ih u svoju korporativnu strategiju. Naše globalno istraživanje mišljenja predsjednika uprava iz 2016. godine pokazalo je da 77 % predsjednika uprava smatra da je tehnološki napredak megatrend koji će promijeniti interakciju između poduzeća i dionika.

Tehnologija može sniziti troškove i povećati učinkovitost. Primjerice, robotika može pomoći poduzećima optimalnije upotrijebiti postojeći dionički kapital i povećati maržu. To bi pak moglo povećati potražnju za tradicionalnim oblicima ulaganja, primjerice u skladišta i strojeve. Mogle bi pasti i cijene roba i usluga ili se povećavati sporijim tempom ako poduzeća to povećanje produktivnosti pretvore u niže cijene ponuđene potrošačima, što bi i trebali raditi dok god su tržišta konkurentna.

No kakav bi utjecaj snažnija tehnološka promjena mogla imati na radna mjesta? Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a rekao je:

„Jasno je da se očekuje da tehnologija koja nadopunjuje radnu snagu ima manje negativne posljedice na radna mjesta od tehnologija koje zamjenjuju radnu snagu. U mnogim potrošačkim uslužnim sektorima u kojima je od ključne važnosti, primjerice, ljudski kontakt i briga, puno je manje prilika u kojima roboti mogu zamijeniti ljude, barem za sada.”

No, u drugim je područjima automatizacija puno veća prijetnja za radna mjesta. Razmjer te prijetnje ipak se razlikuje pa tako Frey i Osborne (2013.) predviđaju da će otprilike 47 % radnih mjesta u SAD-u biti u opasnosti u iduća dva desetljeća, a u istraživanju OECD-a ta brojka iznosi samo 9 %. Digitalne tehnologije također stvaraju nova radna mjesta, pa njihov učinak ni u kom slučaju nije sav negativan.

„Tehnološki napredak sila je koja mijenja svijet poduzeća i radnika. No poduzećima koja se najbrže mogu prilagoditi novim tehnologijama i radnicima čije sposobnosti strojevi trenutno ne mogu replicirati, primjerice kreativnost i empatiju, napredak u tehnologiji mogao bi donijeti značajne koristi”, dodao je Barret Kupelian.

Osjeća li se u kućanstvima gospodarski oporavak?

Ekonomisti PwC-a ovaj su mjesec također analizirali osobnu potrošnju kućanstava u zemljama skupine G7 kao mjerilo oporavka od globalne ekonomske krize. Otkrili su da oporavak realne osobne potrošnje kućanstava po osobi u većini od 12 najnaprednijih gospodarstava koje su bile uključene u istraživanje, nije išao ukorak sa stvarnim BDP-om.Barret Kupelian rekao je:

„Ove brojke pokazuju manje optimističnu sliku oporavka nakon krize za prosječnu osobu te predstavljaju izazov poduzećima koja su usredotočena na robu široke potrošnje i usluge jer uzorci potrošnje kućanstava više utječu na njihove prihode. Time se posebno ističe činjenica da bi neka poduzeća trebala prilikom predviđanja budućih prihoda u obzir uzeti ne samo BDP nego i druge čimbenike.