Koliki je potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku i hoće li roboti zamijeniti ljude teme su o kojima smo razgovarali s Ratkom Mutavdžićem, članom Izvršnog odbora HUP- ICT Udruge i direktorom javnog sektora za usluge u cloudu u Microsoftu.

Je li Hrvatska svjesna potencijala umjetne inteligencije po pitanju tržišta i poslovanja?
Vjerojatno, kao i većina stvari kod nas, potencijal se prepoznaje s nekoliko godina zakašnjenja. Primjene su značajnije počele s usvajanjem umjetne inteligencije u proizvodima drugih industrija, kao npr. automobilskoj, financijama ili trgovini, gdje su se prepoznali brzi učinci primjene u postojećim ili novim proizvodima na dostupnim podacima.  Danas to sve više uzima maha, te je zbog dobrih rezultata i niske cijene primjene umjetna inteligencija polako počela preuzimati prvo mjesto u novim primijenjenim tehnologijama u mnogim hrvatskim tvrtkama. Ne treba zanemariti i ulogu države u ostvarivanju okoline koja će poticati razvoj i primjenu rješenja na umjetnoj inteligenciji.  Počeci nisu bili obećavajući – sjetimo se da smo posljednji u EU potpisali Povelju o primjeni umjetne inteligencije, ali zadnja nastojanja Ministarstva gospodarstva da se kroz djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca, ali i uz sudjelovanje u radu Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju ukazuju na to da se i tamo razmišlja o tome, posebno jer nam u sljedećem financijskom razdoblju EU dolazi i namjenski određenih 2,3 milijarde eura za projekte koji primjenjuju umjetnu inteligenciju. Upravo je HUP objavio dokument koji ukazuje na prilike primjene umjetne inteligencije u Hrvatskoj, pa pretpostavljamo da će i to postati stalna tema u razgovorima vezanim uz tržište i poslovanje na temelju umjetne inteligencije.

Konkretni primjeri u Microsoftu?
Primjena umjetne inteligencije je raznolika. Tvrtke poput Microsofta omogućile su njenu jednostavnu primjenu, nisku cijenu uporabe te brzi razvoj putem platformi koje su svima dostupne, recimo putem platformi oblačnog računarstva (cloud).  Danas je ugrađena u gotovo sve proizvode te u manjem ili većem obimu unose nove mogućnosti ili poboljšavaju korisničko iskustvo. Primjene već danas vidite u svakodnevnom životu, posebno ako imate pametni telefon. S druge strane, u tvrtkama se ubrzavaju i automatiziraju procesi, smanjuju se pogreške, ukida se manualni rad. To nije samo pitanje poboljšanja rada tvrtki nego i primjena u raznim područjima poput zdravstva, edukacije ili javne uprave.  Jednostavnije uočavamo određene bolesti, saznajemo daleko ranije za potencijalne probleme, razumijemo na koji način možemo individualizirano pomoći djeci u školama ili kako možemo ubrzati sudske procese.

U kojim je sve područjima koristite?
Umjetna inteligencija je svoj novi život dobila u zadnjih desetak godina.  Izašli smo iz 'ledenog doba' razvoja umjetne inteligencije jer nam se poklopilo nekoliko stvari: razvili smo bolje i kvalitetnije algoritme, omogućili da se obrađuju brzo i skalabilno koristeći velike javno dostupne platforme za obradu, putem oblačnog računarstva, te smo počeli prikupljati velike količine podataka koje su nam potrebne za umjetnu inteligenciju. Tvrtke danas značajno investiraju u primjenu dok veliki proizvođači platformi, poput Microsofta, u taj razvoj investiraju po nekoliko milijardi dolara godišnje. Ograničenja u primjenu za sada nema, iako se, s pravom, počinju postavljati pitanja u kojim područjima bi morali razmisliti o njenoj primjeni. Sve je više razgovora o etici i pravu primjene umjetne inteligencije te kako bi trebali regulirati tu primjenu. Iako su sva naša nastojanja okrenuta prema primjeni u područjima dobrobiti tehnologije za čovječanstvo u cjelini, uvijek postoje i pokušaju zlouporabe tehnologije na način s kojim se, kao zajednica, ne slažemo – i to treba dobro razumjeti i primijeniti ispravnu regulativu.

Koriste li hrvatske tvrtke EU novac za razvoj umjetne inteligencije? 
Velik broj članova i partnera okupljenih oko HUP-a, ali i drugih zajednica, te partneri samih tvrtki koje proizvode platforme za umjetnu inteligenciju imaju izvrsnu priliku koristiti EU novac iz financijskog paketa i programa Digitalna Europa 2021-2027. koji predviđa oko 2,3 milijarde eura za projekte koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.  No, i bez takvih značajnih potpora razvoj takvih rješenja je vrlo intenzivan u Hrvatskoj, te postoji niz tvrtki i pojedinaca koji se bave umjetnom inteligencijom.  Većina prvih rješenja temelje se ili na kognitivnim servisima koji su uglavnom dio platforme i koji vam omogućuju izgradnju popularnih chat-botova koje možete danas pronaći na raznim web stranicama tvrtki i organizacija, ili na jednostavnijim razinama strojnog učenja, opet vezanog uz kognitivne servise poput prepoznavanja lica, objekata ili teksta. Dio problema je ili nedostatak kvalitetnih podataka ili ograničena podrška za male jezike kao što je hrvatski. No u zadnje vrijeme, s rastom znanja i dostupnih podataka, vidimo i složenija rješenja, npr. u automobilskoj industriji (samovozeći automobili) ili transportnoj industriji (roboti za rad u skladištima). Zajednica koja se okuplja i dijeli znanja oko umjetne inteligencije je vrlo aktivna i možete pratiti njen rad na web stranicama zajednice Ai2future.

A kako se ICT treba nositi s problemom nedostatka kvalificiranog kadra?
Ovo je područje koje izrazito raste i plaće takvih djelatnika među najvećima su u državi te i dalje rastu za specijaliste po područjima.  Nedostatak se značajno osjeti, no primjena tehnologija nam omogućuje da se rad i proizvodnja rješenja odvijaju bilo gdje.  Teško je u ovom kontekstu razgovarati o 'kvalificiranoj radnoj snazi' i 'uvozu' – u računalnim djelatnostima jedino je zapravo bitno da znaš napraviti ono što se od tebe traži bez obzira gdje se fizički nalazio i kako dolaziš do rezultata.  Mislim da su upravo ove proizvodne djelatnosti danas najbolji način koji ukazuje kako izgleda radnom mjesto i rad budućnosti – distribuiran, dijeljen, zajednički, udaljen, ali i uelitetni rad. Mislim da bi mnoge industrije trebale učiti od nas.

Roboti neće zavladati baš svime

Kako komentirate stavove da će roboti zamijeniti ljude?
Niz godina su umjetnu inteligenciju prikazivali na negativan način; kao stroj koji ima zadatak ukloniti ljude i ljudsko postojanje. Umjetna inteligencija bi se prikazala kao program koji se oteo kontroli ljudi i samostalnom svijesti vodi svijet ka uništenju. Upravo zbog ovakvog razumijevanja vrlo smo oprezni kako napredujemo i što stvaramo te se, paralelno s razvojem, potiče i razumijevanje etike, prava, morala, dosega rješenja. Pokušavamo razumjeti koje vrijednosti i načela trebamo 'usaditi' takvoj inteligenciji i uspostaviti norme po kojima bi se ista ponašala, što nije jednostavno jer ljudska zajednica nema iste poglede na pojedine stvari. Nažalost, već se pokazalo da upravo pojedine ljudske nevrijednosti i nemoral vrlo uspješno utječu na to kako se umjetna inteligencija ponaša, i to je svakako pitanje koje ćemo i dalje držati visoko vrijednim. U nekim visoko repetitivnim industrijama koje se mogu automatizirati, roboti će zamijeniti ljude. Teško je vidjeti manualni rad u tvornicama u Hrvatskoj gdje radnik radi na komadu proizvoda ili ga ručno premješta; ne možete biti konkurentni robotu koji će isti posao napraviti 100 puta brže ili više od vas. No, u nizu industrija i djelatnosti neće biti zamjene – roboti i programi bit će dodana vrijednost za čovjeka koji će poboljšati njegov rad. Vjerojatno ćemo i dalje imati doktore kojima će umjetna inteligencija pomagati, pripremati rezultate, omogućavati bolji uvid i slično, no konačna odluka bit će ona specijalista.