Poljoprivredna je proizvodnja pod sve većim pritiskom. Zbog rasta broja stanovnika obradivih je površina sve manje, a zbog klimatskih promjena uzgoj nikada neizvjesniji. Istovremeno, poljoprivreda je jedan od glavnih uzročnika nagle promjene klime. Zbog nje se sijeku šume te zagađuje tlo i voda.

Ne čudi stoga da znanost i tehnologija intenzivno rade na rješavanju oba problema. Tehnološka rješenja idu u smjeru boljeg praćenja poljoprivredne proizvodnje s ciljem povećanja prinosa i njihove kvalitete, a ekološka prema održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno onoj koja ne zagađuje.

Uz sve dobro poznate probleme koji muče domaću proizvodnju hrane jasno je da klimatske promjene stvaraju još veći pritisak, a ako smo išta trebali naučiti iz trenutnih kriza, od pandemije do rata u Ukrajini, to je da bi samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji trebala biti državni prioritet. Srećom domaći poljoprivrednici nisu prepušteni slučaju jer u zemlji imaju pregršt tehnoloških i ekoloških rješenja koja im mogu pomoći da povećaju prinose i budu održivi.

Jedan od takvih je AGRIVI softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. “Uz našu platformu, poljoprivrednici mogu upravljati svojim poljoprivrednim gospodarstvom i imati kompletan nadzor nad svim procesima tijekom cijele godine.

Od izrade plana usjeva i proračuna za sezonu, izrade dnevnih ili tjednih planova na temelju uvida s terena, praćenja izvođenja radova na terenu, praćenja troškova i prodaje, razumijevanja jediničnih troškova i dobiti po polju do osiguravanja potpune sljedivosti proizvodnje usjeva koja je dostupna kroz izvještaje uz klik miša.

Platforma podržava mnogo više procesa, ali upravljanje životnim ciklusom proizvodnje usjeva je glavni fokus”, objašnjava Matija Žulj, izvršni direktor tvrtke AGRIVI, kompanije osnovane prije devet godina, a čiji softver koriste vodeće globalne kompanije kao što su Driscoll’s, Nestle, BASF, Kimberly Clark, Sauza Tequila, BNP Paribas i mnoge druge.

”Procjenjujemo da smo svojim rješenjima direktno i indirektno utjecali na čak 100 milijuna ljudi diljem svijeta, a cilj nam je doseći milijardu ljudi”, kaže izvrši direktor tvrtke upozoravajući da procjene govore da će do 2050. svjetska populacija dosegnuti 9 milijardi ljudi, što znači da će globalna proizvodnja hrane morati biti povećana za više od 60 posto kako bi zadovoljila potrebe svih stanovnika.

Uzimajući u obzir takve procjene jasno je da je uspješno provedena digitalizacija u proizvodnji hrane nužnost bez koje se više ne može jer, naglašava Žulj, prosječnom proizvođaču povećava profitabilnosti između 50 i 100 posto u samo godinu dana. A u Hrvatskoj, koja zadovoljava tek oko polovice svojih potreba za hranom, digitalizacija je novost za kojom tek rijetki poljoprivrednici posežu. “Hrvatska je poljoprivreda trenutno digitalizirana oko pet posto. Prosjek na razini EU-a iznosi između 15 i 20 posto, a u SAD-u 30 posto”, iznosi Žulj.

Domaćim su proizvođačima rješenja za efikasniju proizvodnju nadomak ruke, ali tek ih trebaju, u interesu svih nas, otkriti i primijeniti.

No osim digitalnih poljoprivrednih rješenja koja im omogućuju veće prinose, povećavaju efikasnost, a time osiguravaju i veću konkurentnost na tržištu, današnji poljoprivrednici sve veću pažnju moraju pridavati i ekološkim rješenjima kako bi smanjili razinu zagađenja.

Na jednom je takvom više godina radio tim tri Zavoda s Agronomskog fakulteta pod vodstvom Marka Vincekovića, profesora s Odjela za agroekologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te osnivača startupa Makabi Agritech. Nakon godina izučavanja razvili su kapsulu za zdravu proizvodnju hrane s efektom tri u jedan – zaštite i prehrane biljaka te kontroliranog oslobađanja bioaktivnih komponenata.

”Radi se o agroekološkom proizvodu nastalom procesom zelene kemije i inkapsulaciji bioaktivnih komponenta izoliranih iz prirode u biopolimerne mikročestice koje se mogu primijeniti na otvorenom polju, staklenicima, hidroponski i, ili folijarno”, objašnjava Vinceković. Dodaje pritom da Makabi kapsula može sniziti upotrebu agrokemikalija za 30 posto ali i proizvesti funkcionalnu hranu bogatu antioksidansima koja ima izuzetno povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje.

”Primjenom formulacija mikrokapsula na rajčici povećana je količina likopena za 230 posto i klorofila u zelenoj salati za 90 posto”, ističe Vinceković napominjući da se Makabi kapsule mogu primijeniti na različite biljne kulture, od rajčice, do salate, jagode, borovnice, konoplja, ali i u različitim oblicima uzgoja.

Navodi da je razvijen prototip te da je pred Makabi Agritechom proces komercijalizacije proizvodnje, kao i provođenje daljnjih istraživanja na novim proizvodima.

”Važno je osvijestiti ljude da su promijene nužne i važne, te da su nove tehnologije od kojih mnogi zaziru iz straha i neznanja važne u održivom razvoju agroekološke poljoprivredne proizvodnje te proizvodnje zdravije i funkcionalne hrane”, naglašava upozoravajući da ista može biti izvor zdravlja ali i bolesti. “Svi biramo zdravlje, a do njega dolazimo primjenom novih zelenih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji”, ističe znanstvenik i poduzetnik Vinceković.

Na jednoj takvoj, revolucionarnoj zelenoj tehnologiji, rade i osnivači tvrtke Food 4 People, Martin Krstić, diplomirani inženjer strojarstva, stručnjak za energetiku i UV tehnologiju te Zvonimir Bešlić, diplomirani ekonomist s velikim iskustvom u prodaji i marketingu. U suradnji s kolegama Markom Duvančićem i Mikeom Kurelićem Pulleyom, razvili su ideju tretiranja vinove loze UV svjetlošću kako bi smanjili upotrebu zaštitnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, posebno u vinogradarstvu.

”Već odavno se UV svjetlo uspješno koristi u medicini za sterilizaciju operacionih sala, laboratorija i medicinske opreme. Koristi se i nezamjenjivo je u farmaciji, kemijskoj i prehrambenoj industriji, stakleničkoj proizvodnji hrane i sličnim djelatnostima”, objašnjavaju poduzetnici. Međutim, ističu, znanost još uvijek nije egzaktno riješila pitanje jakosti i koncentracije UV svjetla i prilagodbe tih parametara, posebno u vinogradarstvu, pojedinim sortama i podnebljima. Taj bi problem trebala riješiti istraživanja i pokusi koje provode poduzetnici Krstić i Bešlić.

”Riječ je o, usudio bih se reći, revolucionarnoj promjeni koja je tehnološka novost kod nas u Hrvatskoj, ali i u svijetu”, ističe inženjer strojarstva Krstić. No da bi uspješno implementirali sustav u proizvodnju određene kulture, objašnjava njegov kolega Bešlić, nužno je provesti testiranja te točno definirati kako, koliko i za što primijeniti UV svjetlo. “Težište je našeg rada sada upravo na tome”, dodaje.

U suradnji s više znanstvenih institucija proveli su bazna istraživanja te su paralelno godinu dana radili na izradi prototipa stroja za testiranje vinove loze UV svjetlošću. On je, kažu osnivači, Food 4 People, ove godine testno isproban u vinogradu OPG-a Marka Duvančića u Razvođu kraj Drniša.

”Rezultati su odlični. Pokazalo se da je tretiranje vinograda UV svjetlošću učinkovito i upravo smo pred prvom berbom grožđa uzgojenog bez primjene bilo kakvih zaštitnih kemijskih sredstava”, ističe Krstić dodajući da računaju da će im trebati još dvije do tri godine da bi stroj razvili do faze komercijalne proizvodnje.

”Naš “stroj” ima hardversku i softversku komponentu, a radimo i na prikupljanju, akumulaciji i razradi potrebnih podataka. Istovremeno dakle, radimo na tri razine koje će u konačnici biti povezane umjetnom inteligencijom”, dodaje ekonomist Bešlić.

No njihove ambicije u mogućnostima primjene ove revolucionarne metode zaštite vinove loze od nametnika i bolesti ne staju samo na vinovoj lozi.

Osnivači tvrtke Food 4 People, najavljuju da će istraživanja učinkovitosti UV svjetla proširiti i na voće – jabuke, kruške, višnje, trešnje i šljive.

”Hrvatska se potpisivanjem Europskog zelenog plana obvezala na pridržavanje tim aktom propisanih mjera. Jedna od njih je popularni projekt “Od polja do stola” koji nalaže do se do 2030. godine uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja mora smanjiti 50 posto.

To je nemoguće postići pukim smanjivanjem uporabe kemijskih sredstava, a da se pri tomu očuva rodnost i kakvoća plodova. Dakle neophodna su nova rješenja, novi načini i nova sredstva zaštite, a to je upravo ovo što mi stvaramo”, ističu Bešlić i Krstić.

Uvjereni su i da će, kada završe sva istraživanja kao i rad na “stroju” za zaštitu vinograda UV svjetlošću, njegova primjena biti neupitna. I ne misle tako samo zato što će tako nalagati propisi, već i zbog potrošača koji sve češće traže ekološko voće i povrće.

Ako ništa drugo poljoprivrednike će na promjene primorati sami zahtjevi tržišta.

Domaći poljoprivrednici srećom na raspolaganju već imaju, a u budućnosti će imati samo još širi raspon proizvoda i softvera koji mogu povećati prinose te njihove proizvode učiniti konkurentnima na svjetskoj razini. Nadamo se da će to i iskoristiti.