Što je digitalna transformacija i kako se u Hrvatskoj odvija, tko u njoj prednjači i zašto je ona neophodna u daljnjem razvoju gospodarstva, govori direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić, koja ističe i važnost i ulogu IT industrije u Hrvatskoj kao grane kojoj kontinuirano rastu prihodi na domaćem tržištu, ali svakako i od izvoza. Sektor informacijskih tehnologija, bez telekomunikacija, u Hrvatskoj zapošljava više od 27 tisuća ljudi i u usporedbi s godinom ranije u tom je smislu povećan za gotovo 10 posto.

Poseban smjer razvoja IT-ja predstavlja industrija videoigara, sa strelovitim usponom. Direktorica Sektora za industriju objašnjava zašto je to dobro i kako još treba jačati IT sektor u našoj zemlji.

Danas svi govore o digitalnoj transformaciji, je li ona u funkciji informacijskih tehnologija?

Digitalna transformacija je proces koji obuhvaća poslovanje u cjelini. To nije samo upotreba digitalnih alata i tehnologije, koliko način na koji ti alati i tehnologije mijenjaju suvremeno poslovanje, rad zaposlenika, suradnju s partnerima i samo korisničko iskustvo. Digitalna transformacija je reorganizacija i poboljšanje poslovnih procesa i sam opstanak poslovanja uz pomoć svih dostupnih digitalnih alata i tehnologija. A to postižemo znanjem i vještinama koje omogućuju uspješno upravljanje poslovanjem u današnjem digitalnom okruženju.

No, treba istaknuti da je daljnji razvoj IT industrije svakako ovisan o stanju u ostalim industrijama i gospodarskim granama. Ako se ostale grane industrije digitalno ne transformiraju, nema ni naručitelja za naše IT tvrtke. U tom smislu treba interpretirati i povećanje izvoza u hrvatskoj IT industriji.

Ono je dobrodošlo, no ukazuje i na to da je dinamika domaće potražnje skromna, tj. da digitalna transformacija ne ide dovoljno brzo.

Je li IT danas strateška gospodarska grana, koliko IT rješenja izvozimo?

Ako gledamo samo IT industriju, bez telekomunikacija, možemo reći da je u 2018. godini u odnosu na 2017. zabilježila znatno bolje rezultate, pa tako je rast ukupnog prihoda bio 16,52%, a rast zaposlenih 9,55%.

Ono što je bitno spomenuti da prihod od prodaje u inozemstvu (5,8 milijardi kuna) pokazuje rast od skoro 20% (19,95%). Udio industrije u ukupnom gospodarstvu iznosi 2,37%.

Na koja tržišta se koncentriramo?

Prvenstveno naše tržište, Europska unija, zemlje susjedstva i SAD.

Razvoj ovoga donosi i nova zapošljavanja, o kojoj brojci govorimo?

Kad usporedimo 2017. i 2018. godinu, radi se o porastu broja zaposlenih od 9,5 posto. To je konkretno 27. 233 zaposlena u 2018. godini u usporedbi s 24.859 u 2017.

Posljedica razvoja IT-ja je i razvoj nekih novih industrija i koncepata poslovanja, kakvo je primjerice stanje s tržištem videoigara u Hrvatskoj?

Industrija videoigara u Hrvatskoj raste oko 50% godišnje po prihodu zadnjih pet godina. Samo hrvatsko tržište je zanemarivo i zato su svi proizvođači računalnih igara usmjereni na strana tržišta, čemu svjedoči postotak izvoza u ukupnom prihodu te grane, što iznosi 93 posto. Tvrtki u industriji razvoja računalnih igara ima oko 30, što nastavlja trend rasta i još ne nagovještava okrupnjavanje i nestanak malih studija.

Prostora ima za daljnje širenje s obzirom na ogromno svjetsko tržište, počevši s američkim i ruskim. Uspješna lokalizacija, tj. prilagodba na jezike i kulture Dalekog Istoka, u protekle dvije godine dovela je do velikog udjela prodaje nekih igara u Kini i Japanu.

Hrvatska igra SCUM 'zapalila' je svijet i generirala zaradu od više od 10 milijuna eura. Jesu li takvi podaci svojevrstan oblik publiciteta koji potiče ulaganja u Hrvatskoj, i na koncu izvoz iz Hrvatske?

Igra je oborila sve rekorde hrvatskih video igara u prvoj godini prodaje. Kažu da je prihod u prvoj godini oko 30 milijuna eura, što je omogućilo Gamepiresu da zaposli još 20 ljudi i krene u nove i veće projekte. Dakako da svaki uspjeh hrvatske tvrtke na stranom tržištu stvara pozitivan publicitet za cijelu tu granu industrije. To je svojevrstan dokaz međunarodnoj sceni da se radi o ozbiljnim igračima.

S obzirom na digitalnu umreženost poslovanja, u terminologiji IT prakse sve češće spominje se i pojam kibernetičke sigurnosti. Koliko smo zaštićeni?

Procjenjuje se da su prijetnje kibernetičkoj sigurnosti prošle godine prouzročile više od 500 milijardi eura štete na svjetskoj razini. Prema pokazateljima specijalnog izvještaja Eurobarometra iz 2017. u Hrvatskoj se ne radi dovoljno na svijesti korisnika o mogućim prijetnjama i šteti koju može donijeti neodgovorno korištenje interneta.

Mnoge tvrtke, pa i institucije još uvijek nemaju dovoljno razvijenu svijest o važnosti zaštite podataka i vode se naivnim razmišljanjem da se hakerski napad neće dogoditi baš njima. Stvarnost je, međutim, da se napadi događaju i da oporavak sustava zahtijeva puno više vremena i financijskih sredstava u usporedbi s investicijom u kibernetičku sigurnost.

Koje korake po pitanju digitalnog razvoja je potrebno još poduzimati u tom smjeru?

U tom smislu je neophodno sustavno uvođenje mehanizama zaštite od cyber kriminala, što je zajednička odgovornost državnih struktura i gospodarstva. Hrvatska je donijela čitav niz zakona, uredba, i strategija s akcijskim planovima vezanih uz sigurnost podataka i informacijskih sustava.

Grupacija za informacijsku sigurnost HGK zagovara da je nužno na razini države odrediti ključnu osobu za upravljanje informacijskom sigurnošću.

Na koji način još treba jačati IT sektor?

Kao i mnoge djelatnosti, trebamo sektoru osigurati kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu. Nužno je riješiti problem dvostrukog oporezivanja za poslovanje s SAD-om.

Isto tako, i daljnjim poreznim rasterećenjima raditi na tome da što više mladih IT stručnjaka ostane raditi u Hrvatskoj. IT sektor je najmanje od svih ovisan o određenoj lokaciji tako da se trebamo pobrinuti da poslodavci mogu zaposlenicima pružiti uvjete koji će ih zadržati unutar naših 
granica.