Jeste li se ikad našli u situaciji da putem poruka ili telefonskog razgovora komunicirate s prijateljem, poslovnim partnerom ili članom obitelji o kupnji nečega i ubrzo nakon toga shvatili da vam iz raznih izvora (Google, Facebook…) već sljedeći ili čak isti dan počinju stizati oglasi povezani s tim predmetom ili uslugom? Ako jeste, možda ste se zapitali je li vas vaš pametni telefon “slušao”, piše portal Mob.

Ali je li stvarno tako? Jer nije slučajno da je predmet koji vas zanima bio isti onaj o kojem ste razgovarali ili chatali.

No, to ne znači nužno da vas vaš uređaj doslovno sluša ili prati vaše razgovore, iz jednostavnog razloga što – ne treba. Razlog tome je što postoji velika šansa da ste mu sve potrebne podatke već ranije dali.

'Budućnost čovječanstva'

Dizajner kreirao “treće oko” za korisnike pametnih telefona, objasnio kome i zašto služi

jeste li znali?

Ovo je doba dana kada nije najpametnije koristiti mobitel

Većina nas redovito otkriva svoje podatke mnogim web stranicama i aplikacijama, i to kada im dodijelimo određene dozvole ili dopustimo “kolačićima” da prate naše mrežne aktivnosti, piše magazin The Conversation.

„Kolačići“, koliko god bili isforsirani od strane EU vlasti da vam zaštite privatnost, zapravo su moćan alat za targetiranje oglasima. Oni omogućuju web lokacijama da se “sjećaju” određenih detalja o vašoj interakciji s određenom web mjestom. Na primjer, kolačići za prijavu omogućuju vam spremanje podataka za prijavu, tako da ih ne morate svaki put ponovno unositi.

Dodatne kolačiće, pak, stvaraju domene koje su izvan web mjesta koje posjećujete. Treća strana često će biti marketinška tvrtka u partnerstvu s glavnim web mjestom ili aplikacijom.

Potonji će ugostiti marketinške oglase i odobriti pristup podacima koje od vas prikuplja (za što ćete mu dati dopuštenje – možda klikom na neki pop-up prozor).

Kao takav, oglašivač može stvoriti sliku vašeg života: vaše rutine, želje i potrebe. Te tvrtke neprestano nastoje procijeniti popularnost svojih proizvoda i kako se to razlikuje na temelju faktora kao što su dob, spol, visina, težina, posao i hobiji.

Klasificiranjem i grupiranjem ovih podataka, oglašivači poboljšavaju svoje algoritme preporuka, kako bi prave kupce ciljali pravim oglasima.

Postoji nekoliko tehnika strojnog učenja u umjetnoj inteligenciji (AI) koje pomažu sustavima da filtriraju i analiziraju vaše podatke, kao što su grupiranje podataka, klasifikacija, udruživanje i „učenje pojačanja“, (eng. Reinforcement learning ili skraćeno RL).

„RL agent“ može biti osposobljen na temelju povratnih informacija dobivenih korisničkim interakcijama, slično načinu na koji će malo dijete naučiti ponavljati radnju ako to dovodi do nagrade.

Pregledavanjem ili pritiskom na “sviđa mi se” na objavi na društvenim mrežama, šaljete signal nagrade RL agentu potvrđujući da ste privučeni objavom – ili možda zainteresirani za osobu koja ga je objavila. U svakom slučaju, RL agentu šalje se poruka o vašim osobnim interesima i sklonostima.

Ako na nekoj društvenoj mreži počnete aktivno voljeti postove o „pažnji“, njegov će sustav naučiti slati oglase za tvrtke koje mogu ponuditi povezane proizvode i sadržaje.

Preporuke za oglase mogu se temeljiti i na drugim podacima, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

– Ostale oglase koje ste kliknuli na platformi