Pandemija je globalno utjecala i na jačanje potražnje za bezreceptnim (OTC) lijekovima, očekivno, ponajviše onima vezanim uz jačanje imuniteta. U toj skupini sve više pažnje kupaca, ali i znanstvenika diljem svijeta privlače probiotici.

Birani spojevi tzv. dobrih bakterija nekada su ‘podizali obrve’ medicinske struke, ali danas ih i sama znanost priznaje kao važnu kockicu u mozaiku obrambenog sustava ljudskog organizma.

Na čemu se bazira njihova učinkovitost, mogu li pomoći u prevenciji zaraze Covidom, zašto su toliko skupi, ali i koja ju je obiteljska tragedija ‘natjerala’ da im posveti profesionalni život, otkriva Anita Frauwallner, vlasnica i CEO austrijskog Institut AllergoSan.

Vaša karijera, ali i unapređenje poslovanja kojeg vodite već 25 godina, ujedno je i priča o intenzivnoj znanstvenoj transformaciji. Vi ste zapravo lingvističarka koja je stasala u znanstvenog eksperta na području mikrobioma, a nekadašnju ‘običnu’ ljekarnu uzdigli ste na razinu međunarodnog centra kompetentnosti. Sve to kako biste širili pozitivne učinke koje nose probiotici, ne tako davno posve zanemarivani, a od nekih medicinskih eksperata i ismijavani spojevi. Zašto ste svoju karijeru, poslovni razvoj i egzistenciju stavili na kocku takoreći ‘samo zbog nekakvih bakterija’?

Prije 40 godina moj se suprug razbolio od kronične upalne bolesti crijeva koju su uzrokovale bakterije – zapravo mnogima poznate i kao ‘putnički proljev’. Naposljetku, 10 godina kasnije preminuo je od raka debelog crijeva uzrokovanog samo zbog pogrešnih bakterija. To je bio razlog da počnem intenzivno proučavati crijeva i naše crijevne bakterije te da osnujem Institut AllergoSan, koji je postao centar kompetencija za istraživanje mikrobiote.

Nikad nisam požalila zbog ove odluke. Ono što me još uvijek pokreće je zahvalnost ljudi koji koriste naše proizvode. Ponekad me ljudi zaustave na ulici i pričaju koliko se njihova kvaliteta života poboljšala. To mi je poticaj da ne odustanem od naših napora u istraživanju tih malenih, ali opet tako moćnih malih bakterija i da održim kvalitetu proizvoda zbog koje smo priznati u svijetu.

Probiotici su se do danas ‘progurali’ među tražene, najhvaljenije te i od medicinara danas ipak općeprihvaćene OTC proizvode. Je li to istodobno ojačalo konkurenciju na globalnom tržištu i je li se teško probiti do kupaca u moru probiotičkih proizvoda? Koja je u tom smislu strategija Instituta AllergoSan?

Naravno da se suočavamo s puno igrača na tržištu probiotika – ali ono što naše proizvode čini jedinstvenima je izvanredna kvaliteta branda OMNi-BiOTiC: Našim istraživanjima razvijamo nove proizvode, a pritom nam je prioritet potpuno prirodni proizvodi s izuzetno jakom znanstvenom pozadinom.

Surađujemo isključivo s poznatim istraživačkim klinikama i liječnicima koji su prvenstveno zainteresirani za dobrobit svojih pacijenata. Što je najvažnije, prema našim prirodnim sastojcima postavljamo iste zahtjeve kao i farmaceutske tvrtke prema lijekovima. Naša je strategija ista već više od 25 godina: da ljudi koji koriste OMNi BiOTiC® stvarno osjete razliku. Vrlo često u roku od samo nekoliko dana.

Za pretpostaviti je da je pandemija Covida-19 dodatno potencirala upotrebu probiotika. je li to doista tako? Bilježi li i Institut AllergoSan pojačanu potražnju i jeste li morali pojačati proizvodnju?

Mnogi su već svjesni da su crijeva središte našeg imunosnog sustava i da su visokokvalitetni probiotici važna potpora našem zdravlju. Pandemija utječe na nas kao i na mnoge druge tvrtke, jer su liječnici nedostupni, a ljekarne zatvorene. Ipak, jako puno ljudi sada traži najbolju moguću kvalitetu kako bi se zaštitili te se obraćaju tvrtki koja ima više od stotinu istraživanja o svojim probioticima.

Početkom listopada u časopisu Nature objavljen je vrlo opširan rad o mogućnostima prevencije širenja Covida upotrebom probiotika. Ima li danas ikakvih konkretnih znanstveno-medicinskih dokaza da probiotici mogu biti od pomoći kada je riječ o koronavirusu?

Vrlo je dobro istraženo da visokokvalitetni probiotici podržavaju i kontroliraju imunosni sustav na razne načine. Zdrav, snažan mikrobiom jača imunosni sustav i može smanjiti učestalost i ozbiljnost infekcija – to se odnosi i na infekcije respiratornog trakta. Jedna od ovih relevantnih studija dokazala je da OMNi-BiOTiC® može pokazati značajne učinke na infekcije gornjih dišnih putova. Moje osobno stajalište je da probiotici mogu igrati važnu ulogu u zdravstvenom sustavu u vezi s korona pandemijom.

Provodite li u svom Institutu posebna istraživanja vezana upravo za mogućnost korištenja probiotika u prevenciji i liječenju Covid infekcije?

Nedavno smo započeli istraživanje u suradnji s Medicinskim sveučilištem u Grazu, ujedno pravim stručnim centrom za proučavanje mikorbiote. Stručno govoreći: Brojni ljudi koji pate od korone bore se s teškim proljevom, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno u starijih ili oslabljenih ljudi. Ovo istraživanje pokušava dokazati da je moguće promijeniti pacijentovu mikrobiotu u crijevima, gdje je smješteno 80% naših imunosnih stanica, uz pomoć posebno formuliranog probiotika protiv patogenih bakterija – čiji je efekt sličan onome kada se koriste jaki antibiotici ili kemoterapija.

Koliko stručnjaka sudjeluje u vašem Odjelu za istraživanje i razvoj? Gdje nalazite istraživače koji su izuzetno traženi na međunarodnom tržištu te kako ih uspijevate zadržati u svojoj firmi kada se za takve talente „otimaju“ i najveće europske farmaceutske kompanije čiji su budžeti pa time i manevar za privlačenje radne snage vjerojatno daleko veći od vaših? Imate li u timu možda i kolege iz Hrvatske?

Imamo tim od 14 stručnjaka u našem sjedištu u Grazu i još 20 u našem laboratoriju u Amsterdamu, gdje se nalazi proizvodni pogon. Štoviše, radimo s oko 30 specijaliziranih sveučilišnih odjela diljem Europe koji provode klinička istraživanja i in vitro istraživanja na našoj kolekciji sojeva.

Vjerovali ili ne – rijetko smo imali problema s pronalaženjem nadarenih istraživača. Velike farmaceutske kompanije možda imaju na raspolaganju više novca, ali obiteljska tvrtka poput naše privlači talente zbog entuzijazma prisutnog u timovima, nema suparništva ni podlosti, već prijateljstvo i jasan osjećaj da gradimo bolji svijet za zdravije ljude.

Već radimo sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Rijeci i očekujemo objavljivanje obećavajućih rezultata istraživanja u 2021. godini.

Na čemu konkretno surađujete s riječkim kolegama? I što je trenutno u glavnom fokusu istraživanja vašeg Instituta te kada možemo očekivati rezultate i proizvode temeljene na istima?

Trenutno istražujemo teme poput plodnosti muškaraca i žena, mentalnih i neuroloških bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, tretiranje kroničnih rana i dijabetesa – i posebno obećavajuće – koju ulogu probiotici mogu imati kod bolesnika oboljelih od karcinoma, koje se provodi u Sveučilišnoj bolnici u Zürichu i Charité u Berlinu. Trenutačno je u tijeku 40 istraživačkih projekata, a od nekih od njih očekujemo prve uzbudljive rezultate u narednim mjesecima. Zbog toga očekujemo dva nova OMNi-BiOTiC sinbiotika 2021. godine. O detaljima istraživanja na kojem surađujemo s kolegama u Rijeci u ovom trenutku još ne mogu govoriti.

Prisutni ste i na hrvatskom tržištu. Kakvo je na njemu stanje kada govorimo o plasmanu probiotika, svijesti potrošača o njihovoj koristi, ali i prihvaćenosti od samih medicinara? Vjeruju li hrvatski liječnici u učinkovitost takvih pripravaka?

Srećom, mnogi su liječnici svjesni potencijala koje pružaju visokokvalitetni probiotici te propisuju probiotike uz svaki antibiotik jer znaju da se naša crijevna mikrobiota mora što prije obnoviti kako bismo ojačali naše zdravlje. Nadalje, farmaceuti će savjetovati svojim pacijentima da koriste ove nove višesojne probiotike kada se osjećaju depresivno, kada osjećaju nedostatak koncentracije ili loše spavaju. Te malene bakterije u našim crijevima odgovorne su za proizvodnju hormona poput serotonina ili melatonina u našim crijevima – što je puno bolje od upotrebe psihotropnih lijekova.

Neka područja primjene i dokazane koristi probiotika, kao kod bolesti jetre ili metaboličkog sindroma, još nisu poznate javnosti, pa čak ni svakom liječniku. No, ozbiljni istraživački i obrazovni radovi uvjerljivi su argumenti, posebno kada je riječ o usmenoj predaji koja se prenosi od jednog do drugog kolege, a tiče se nevjerojatnog uspjeha probiotičkog tretmana vidljivog kod pacijenata.

Koliko vam visoka cijena probiotičkih pripravaka na tržištu otežava poslovanje u Hrvatskoj s obzirom na to da je kupovna moć naših građana niska?

Hrvati su itekako svjesni činjenice da najviša kvaliteta ne može imati najnižu cijenu – i vidimo da se hrvatsko stanovništvo nevjerojatnom brzinom okreće našim prebioticima i probioticima. Novi, poboljšani “osjećaj u crijevima” dnevno košta manje od jedne “kave za van”. To vrijedi isprobati – i kad osjetite ogromno poboljšanje – ostat ćete vjerni proizvodu koji je to omogućio.

Zašto su uopće probiotici globalno toliko skupi?

Ne treba zaboraviti da su probiotičke bakterije osjetljivi živi mikroorganizmi, što uistinu otežava i zahtijeva puno truda kako bi se zajamčila njihova stabilnost, visoka aktivnost i puno drugih funkcija poput proizvodnje vitamina u ljudskom tijelu. Probiotici, kao čiste prirodne tvari s pozitivnim učincima, u proizvodnom procesu skuplji su od jednostavnih kemijskih lijekova. Ali smatram kako je šve to vrijedno truda i troškova, upravo zbog učinaka koje nam pružaju.