Ovo je poput najsigurnijeg bunkera. Bila je to naša prva pomisao kada smo u četvrtak prvi put kročili u impresivni novi data centar koji A1 Hrvatska gradi na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Nežićeve ulice u Zagrebu.

Visoka čelična vrata, alarmi i finalna testiranja uz zvuk različitih alata označavaju posljednje korake “ušminkavanja” i privođenja radova kraju, prije nego što krajem studenog ove godine službeno otvore vrata javnosti.

Unatoč izazovnoj prošloj godini, unutar koje su pandemija i potres bili samo neki od izazova, Hrvatska dobiva jedan od najmodernijih podatkovnih centara u regiji, vrijedan 11 milijuna eura. Prostire se na 2122 m2, a kapacitet mu je više od 300 IT ormara za servere.

Prvo smo zavirili u prostorije u koje će biti smješteni IT ormari, njih 60-ak u 7-8 redova, u kojima se nalazi sva potrebna informatička oprema. Iznad njih se pak nalaze stropni otvori koji služe za usisavanje toplog zraka koji serveri “ispuštaju”.

Sigurnost bez kompromisa

“Topli zrak će se tako usisavati kroz strop u rashladne jedinice koje će hladiti taj zrak i takvog ga vraćati u prostoriju. Dakle, prostori će uvijek u stupanj imati reguliranu i temperaturu i vlagu. Ovo je zaista inovativan sustav. Nije primarno rashlađivanje prostorije već odvođenje topline, jer se time postiže veća efikasnost data centra”, pojasnila je Antonia Kujundžić Velimirović, direktorica upravljanja mrežom i IT uslugama u A1 Hrvatska, koja je bila naš domaćin.

Već na ulazu je naglasila da bismo, kada bi u datom trenutku došlo do potresa, bili najsigurniji u Zagrebu jer A1 data centar može izdržati udare potrese jače od 9 stupnjeva po Richteru. Uz to, nijedan od njihovih sustava u takvom scenariju ne bi bio oštećen.

Data centar smješten je na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Nežićeve ulice/IGOR KRALJ/PIXSELL

“Naš podatkovni centar ima Tier III certifikat prema UpTime institutu globalnom lideru u standardizaciji što znači da korisnicima jamči najviše standarde kvalitete i sigurnosti. Upravo će ovo mjesto biti energetski najučinkovitiji data centar u Hrvatskoj i regiji. Korisnici najčešće traže fizičku sigurnost, zatim sigurnost da će njihovi podaci biti zaštićeni, hlađeni i napajani, a to sve ovaj certifikat jamči.

Ako u cijelom Zagrebu nestane struje, data centar mora raditi, a korisnici moraju imati pristup podacima u bilo kojem trenutku. Na prvu to možda i zvuči jednostavno, ali zapravo je tehnološki vrlo kompleksno. Ovi su sustavi redundantni i ako se u jednom od njih dogodi kvar, drugi preuzimaju opterećenje.

Podatkovni centar napaja se iz tri različite elektroenergetske grane kako bi se postigla višestruka razina sigurnosti napajanja. Tier III certifikat je garancija našim korisnicima da smo dizajnirali i proveli sustav tako da budu maksimalno sigurni”, istaknula je Kujundžić Velimirović.

Data centar ima tri kata, a u prizemlju krije dva velika dizel agregata za struju, svaki snage od jednog megavata. Predviđena su tri, ali treći će, kažu, postaviti kada poslovanje to bude zahtijevalo. Nas su u prolazu ova dva agregata podsjetila na ljudsko tijelo, točnije bubrege jer ako jedan otkaže, drugi preuzimaju funkciju za oba.

Tako bismo nekako, s nestručne strane, opisali koliko organizirano data centri moraju funkcionirati jer se agregati u slučaju nestanka električne energije automatski pokreću, a u slučaju kvara jednog drugi preuzima sav posao. Baš kao i bubrezi.

Sve su, kažu iz A1 Hrvatska, testirali nekoliko puta. Agregate će provjeravati jednom mjesečno, a sve ostalo više puta godišnje. Osim različitih detektora i senzore pokreta, cijeli je prostor iznutra i izvana pod videonadzorom, a ulazna vrata su sigurnosna uz interlock kabinu poput ulaza u banke.

Impresivan protupožarni sustav ima i mogućnost ‘gušenja’ vatre/IGOR KRALJ/PIXSELL

‘Rizik smo sveli na minimum’

“Dogodi li se na strujnom krugu u zgradi neki kvar, još su dva koja odmah preuzimaju njegovu funkciju. Rizik smo sveli na minimum. Optički kablovi dolaze iz tri neovisne trase. Uz to, data centar radi neprekidno, a ako i dolazi do prekida, riječ je održavanju sustava i servisiranju, što se uglavnom događa noću, naravno, uvijek uz najavu i dogovor s korisnicima.

Među korisnicima su specifične banke koje često koriste naše dodatne mogućnosti, a koje se odnose na tzv. kaveze oko IT ormara za dodatnu sigurnost, jer banke imaju i strože kriterije kada je riječ o podacima. No, naš korisnik može biti bilo tko, neovisno o veličini kompanije.

Mi smo zapravo banka podataka. Do njih naši korisnici mogu doći u svega par milisekundi, pritom im je zajamčena sigurnost, a istovremeno štede na vremenu i smanjuju nepotrebnu količinu posla. Interes je već sada, i prije službenog završetka, velik. Što se tiče tržišta podatkovnih centara općenito, ako ćemo Hrvatsku usporediti sa zapadnom Europom, još smo u povojima.

Pa u svijetu kontinuirano niču novi data centri, a postat će normalno i da svako malo i srednje poduzeće treba servis i cloud uslugu”, kaže Tomislav Mesarić, voditelj telekomunikacijske infrastrukture u A1 Hrvatska i građevinski inženjer koji nas je proveo po centru.

‘Čuvari’ cijelog centra dva su divovska agregata za struju /IGOR KRALJ/PIXSELL

U data centar neće moći ulaziti baš bilo tko. Naime, svaki dan, 0-24, ovdje će biti stražari, jedini ljudi u centru, osim ako netko od korisnika želi doći provjeriti svoj servis. Tada pak slijedi dvofaktorska identifikacija – korisnik dobiva identifikacijsku karticu i pin koji na ulazu u određene prostorije mora utipkati da bi uopće ušao, kao dodatna sigurnost.

A zašto je odabrano križanje Avenije Većeslava Holjevca? Naši sugovornici, provodeći nas kroz hodnike, priznali su da pronalazak parcele nije bio lagan, tim više što Generalni urbanistički plan (GUP) nema ni kategoriju za data centar.

“Trebala nam je lokacija koja je blizu Brodarskog instituta gdje se nalazi jedno od najvećih optičkih čvorišta A1 Hrvatska koje će biti useljeno ovdje u data centru. Bilo je zahtjevno naći takvu slobodnu parcelu. Zato je i sam objekt specifičnog oblika, jer je ovo jedina parcela koja zadovoljava sve uvjete.

Željeli smo biti lako dostupni korisnicima kojih je najviše u Zagrebu, biti blizu korisničkih sustava da bi se podržala niska latencija koju omogućavaju 5G i optika kada se podaci moraju obraditi u što kraćem vremenu”, pojasnila je Kujundžić Velimirović.

Nude kompletna rješenja

Češće na tržištu se češće traže redundantni data centri, Mesarić.

U Beču A1 Grupa ima veći takav, a ako korisnik servise i pohranjene podatke zbog posla mora ili pak želi držati na dvije lokacije, ima i data centar u Beču na raspolaganju.

“Pandemija je ubrzala digitalizaciju i mogućnost da radimo doma. Upravo to data centar omogućava. Ovdje su pohranjeni podaci, a vi se preko laptopa ili računala od kuće povežete na servere ovdje i radite bez problema. Nakon potresa smo dobili puno upita kompanija koje su bile u strahu za vlastite podatke. Korona i potres digle su svijest o potrebi za ovakvim mjestima i uslugama. Puno je ljudi držalo podatke kod sebe, a o njima su brinuli sistem administratori. Kada se dogodio potres, shvatili su da su im podaci o kojima im ovisi poslovanje u opasnosti.

Centralni sustav prati temperaturu, vlagu i iskorištenost struje/IGOR KRALJ/PIXSELL

Tada su svi tražili sigurno mjesto za pohranu podataka. U takvim situacijama, poput pandemije, tvrtke se mogu fokusirati na svoje poslovanje, a nama prepustiti brigu o podacima. Naš ICT nudi kompletna rješenja za pohranjene podatke, uz sigurnost fizičkih podataka servera koji su ovdje. Također, tako mogu zaposliti više ljudi na drugim, potrebnijim pozicijama.

U A1 od 2017. radimo na projektima digitalne transformacije i kada je došla pandemija, bili smo spremni; tvrtka se u samo 24 sata uspješno preselila na rad od kuće, barem oni zaposlenici koji su to mogli. Cijeli call centar preselili smo u jednom danu zahvaljujući tome što smo imali prilagođene sustave, u potpunosti digitalne”, pojasnila je Kujundžić Velimirović koja je vodila cijeli projekt kriznog menadžmenta uslijed pandemije.

Primijetila je, kaže, rast vrijednosti podataka u mreži krajem ožujka prošle godine kada se približavao lockdown i kada je rastao i promet i pritisak na mreže, što se posebno pojačalo tijekom i zbog potresa.

“Bila je to prilika da se dokaže da su telekomi nacionalna kritična infrastruktura jer ljudi uče i rade od doma, i danas ne mogu bez struje, mreže i interneta”, istaknula je.

A1 Data centar temelji se na 83 pilota, točnije betonskih stupova dubine osam metara koji se nalaze u zemlji, a na to ide betonska ploča od 80 cm. U zgradu je, kažu, ugrađeno 230 tona čelika. Predstavili su nam i impresivan protupožarni sustav i njegovih nekoliko podsustava.

Jedan od njih namijenjen je gašenju vatre – Novec 1230, ekološki plin koji radi po principu „gušenja“ vatre. Sve tehničke sobe sa serverima imaju senzore koji detektiraju plamen i tada kreću s ispaljivanjem, odnosno gušenjem vatre.

Pored toga postoji sustav aspiracije koji cijelo vrijeme analizira zrak u tehničkim sobama. To omogućava prijavu potencijalnog požara prije nego se on pojavi, primjerice kod zagrijavanja kablova kada izolacija kabla počinje isparavati. Detektira se isparavanje i šalje alarm centrali kako bi zaštitar mogao doći vidjeti o čemu se radi. Treći dio odnosi se na suhu hidratansku mrežu.

Korisnik može biti bilo tko, a interes je i prije samog otvaranja velik/IGOR KRALJiPIXSELL

Nadzor 24/7

Važno im je, kažu u A1 Hrvatska, da korisnici budu jasni oko informacija koliko njihovi serveri troše, da bi tome u data centru prilagodili sustave.

Cijeli data centar bit će spojen na centralni sustav koji će u realnom vremenu pratiti temperaturu, vlagu, iskorištenost električne energije… Sustav se konfigurira tako da kada mu se zadaju parametri, on alarmira ako su možda van okvira.

Na Žitnjaku u prvom A1 data centru, u centralnom nadzornom centru je 24/7 tim stručnjaka koji nadziru rad svih sustava. Testiranja završavaju tijekom ovog tjedna, a službeno otvaranje planirano je za drugu polovicu studenog, kada će tržište podatkovnih centara u Hrvatskoj dobiti novi zaokret kroz najsuvremeniji data centar.