Prvi put više od 100.000 kućanstava u Hrvatskoj surfa brže od 100 Mbit/s, stoji u Hakomovom “Godišnjem izvješću o provedbi Uredbe 2015/2120”. Obrađeni su poslovni pokazatelji poput usklađenosti s mrežnom neutralnosti, kvaliteta usluge te struktura tržišta prema brzinama interneta.

Prema njima, od svibnja prošle do svibnja ove godine uvjeti za bavljenje internetskim biznisom u Hrvatskoj bili su povoljni. To je podatak s kojim će u narednom razdoblju baratati i Europska komisija i paneuropski telekom regulator BEREC.

Hakom navodi da operateri na svojim infrastrukturama ne blokiraju nijednog internetskog igrača, poput Netflixa, WhatsAppa ili gaming streaming servisa.

Dodaje da to vrijedi i za domaće operatere koji nude tzv. zero rated usluge, odnosno tarife u okviru kojih za jednu ili više usluga ne računaju potrošnju prometa. Primjer su usluge streaminga glazbe i videa na mobilnim tarifama, koje korisnici stoga ne moraju nužno kupiti od operatera već mogu izabrati neke druge servise.

Europska komisija, naime, inzistira na takvoj praksi koja se službeno naziva mrežna neutralnost. Regulator dodaje da u Hrvatskoj postupno raste i brzina pristupa internetu.

Usporedba s EU

U EU više od četvrtine korisnika surfa brže od 100 Mbit/s, dok prema DESI indeksu u Hrvatskoj tu priliku ima svega 6% kućanstava. Novo izvješće ukazuje pak da internetu brzinom od 100 Mbit/s od zadnjeg dana 2019. pristupa 113.661 kućanstvo.

Godinu prije bilo ih je gotovo 20.000 manje.Najniža brzina pristupa internetu lani bila je pak mnogo manja. Svega 2 Mbit/s. Važno se podsjetiti da je Hakom od 1. siječnja 2015., operaterima kroz pravila pružanje univerzalne usluge nametnuo najnižu brzinu pristupa internetu. Time je Hrvatska, kao treća na svijetu zakonski svim građanima osigurala pravo na internet. Minimalna brzina tada je propisana na 1 Mbit/s.

Od početka ove godine Hakom ju je podigao na 4 Mbit/s, a sudeći po najnovijim podacima to će za čak 247.340 kućanstava značiti da će im se ove godine brzina udvostručiti. Toliko, naime, kućanstava još surfa brzinama između 2 i 10 Mbit/s. Većina se nalazi na brzinama u između 10 i 30 Mbit/s, što EK smatra samo brzim, a ne i super brzim internetom.

Metodologija zbunjuje

Nažalost, ti se podaci teško mogu usporediti s izvješćem Hakoma za prva tri mjeseca po kojem je ukupan broj korisnika brzog interneta skočio na 4,92 milijuna, a prije ih je bilo oko milijun.

Razlog je promjena metodologije. Sad se u tu brojku računaju i korisnici mobilnog interneta, dok korisnici fiksnog brzog preko mobilne mreže više ne spadaju u fiksne već se računaju kao mobilni korisnici.

Zbog toga je broj fiksnih korisnika brzog interneta u tri mjeseca 2020. pao čak 10,02% na 1,02 milijuna, a mobilnih porastao za 12,4% na 3,89 milijuna.