Turbulentna vremena, krize, inflacije, energetski šokovi, sve je njih lakše prebroditi uz korištenje tehnologije. Štoviše, kako je rekao Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge na konferenciji Digitalna (R)evolucija, ispred nas je vrijeme u kojem će uspjeti samo oni koji će ulagati u digitalizaciju.

Kako su i pokazali primjeri na konferenciji koja je održana četvrti put u organizaciji HUP-ICT Udruge, nema sektora gospodarstva u kojem korištenje tehnologije ne doprinosi poboljšanju poslovnih procesa, a time i većoj konkurentnosti.

No, kako je napomenuo Ivan Maglić, programski direktor Konferencije i član IO HUP-ICT, tehnologija vrlo brzo napreduje. Njezino se uvođenje, poručuje, stoga ne smije odgađati. A tu domaće kompanije ne stoje najbolje.

Iako DESI indeks, indeks EU koji mjeri stupanj digitalizacije društva i gospodarstva, pokazuje da naše gospodarstvo napreduje u digitalizaciji, ostaje činjenica da smo u donjoj polovici po pitanju digitalne transformacije poduzeća.

“Proces digitalizacije, posebno među malim i srednjim poduzećima, moramo ubrzati, i to ne zato da bismo bili bolje pozicionirani na ljestvicama već da bi bili globalno konkurentniji”, poručuje Maglić okupljenim poduzetnicima na konferenciji.

A upravo je to bio i cilj Digitalne (R)evolucije – kroz primjere iz prakse pokazati koje tehnologije već koriste domaća poduzeća u poslovanju, zašto su ih i kako implementirali te kako je to utjecalo na njihovo poslovanje.

“To nije jednostavno i traži snažnu prilagodbu čitave organizacije, počevši od menadžmenta. No, digitalna je transformacija nužna, a mi poduzetnicima želimo pokazati i da je moguća te da ne iziskuje uvijek velika ulaganja”, poručuje Maglić.

Goran Kuzmac, specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije, predstavio je rješenja kojima se koriste u Poliklinici Sabol/D. Višnjić/PIXSELL

Digitalizacija u medicini
Njegove poruke demonstrirane su i primjerima. Svi izlagači, ukupno osam kompanija, pokazali su kako su iskoristili tehnologiju da bi unaprijedili poslovne procese, povećali prihode te smanjili troškove. No, kao što su pokazali određeni primjeri, povrat investicije nije uvijek jedini motiv. Važan je i onaj koji nosi boljitak društvu općenito.

Takav je primjer Poliklinike Sabol koja je u suradni s Tis Grupom, razvila sustav za detekciju ranih neuroloških devijacija kod djece. U praksi se, naime, koriste metodom opće procjene pokreta na temelju koje zaključuju je li mozak zdrav ili nije. No ta metoda, rekao je mr. sc. Goran Kuzmac, dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije iz Poliklinike Sabol, zahtjeva iskustvo i vrijeme.

“Našim projektom, a koji je sufinanciran europskim novcem, tu smo metodu htjeli poboljšati te je učiniti efikasnijom i bržom”, objasnio je Kuzmac. Sustav su unaprijedili strojnim učenjem te računalnim vidom – tehnologijama koje su im omogućile da dobivene snimke bitno brže analiziraju.

Razvili su sustav za prepoznavanje ključnih točaka pokreta… Usto, razvili su, ističe, i mobilnu i web aplikaciju. U konačnici, zahvaljujući korištenju raznih digitalnih alata, kaže Kuzmac, vrijeme treniranja neuronskih mreža skratili su s 21 na svega četiri dana. “Poliklinika Sabol koristi umjetne neuronske mreže za procjenu pravih neuronskih mreža, a sve s ciljem rane intervencije i otklanjana problema kod djece”, zaključuje Sabol.

Poboljšanje kvalitete života pacijenata bio je glavni motiv za uvođenje tehnologija u poslovanje i Vjekoslavu Budimiru, osnivaču i direktoru 3D Laba i Futura Denta. Ovaj poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u stomatologiji ističe da je od početka poslovanja htio koristiti tehnologije, no to, priznaje, nije tako jednostavno. Potrebne su mu, kaže, bile godine učenja da mu to u konačnici i uspije. Danas njegova kompanije u praksi koristi brojna digitalna rješenja od 3D dizajna, CNC glodalice, intraoralnih kamera.

Deset puta više krunica
“Zahvaljujući digitalnim alatima današnji nam protokol omogućuje da već kod prvog dolaska imamo detaljan plan liječenja za svakog pacijenta. Mi, dakle, krećemo od kraja, što nam je omogućila upravo digitalna transformacija poslovanja, a od koje najviše profitiraju pacijenti. Naravno, odražava se to i na naše poslovanje, odnosno rast prihoda te manje troškova”, ističe Budimir.

No ovaj poduzetnik ne prestaje ulagati u nove tehnologije zato što, kaže, njihov razvoj ne staje, a ako tvrtka želi ubirati vrhnje u digitalizaciju mora kontinuirano ulagati. Brojke tako pokazuju, iznosi, da zahvaljujući tehnološkom napretku danas 10 tehničara proizvede 4500 krunica mjesečno, čak 10 puta više nego 2006. godine. Ipak, upozorava Budimir, u Hrvatskoj je digitalizirano tek 20% stomatoloških ordinacija. Prostora je za napredak, dakle, mnogo.

A upravo bi ta digitalizacija, posebno malog i srednje poduzetništva, trebala potaknuti i razvoj IT sektora – “najbrže rastućeg dijela domaćeg gospodarstva”, poručuje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a. “ICT sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske do 2032. Glavni pokretač rasta tog sektora je upravo digitalna transformacija globalnog gospodarstva i društva”, ističe Weber.

No domaćim poduzetnicima treba poticaj i dokaz da se u digitalizaciju isplati ulagati. Kako je i napomenuo Balen, iako trenutno govorimo o digitalnoj transformaciji ostaje činjenica da dobar dio od oko 16 tisuća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, tek treba dostići onaj početni korak – informatizaciju.

Tek dva spomenuta primjera potvrda su da taj korak ne bi trebao biti upitan. A potvrdilo ih je i ostalih šest primjera iz prakse demonstriranih na konferenciji Digitalna (R)evolucija. Otkrili smo tako da u tvornici premium parketa i drvenih podova iz Đurđevca Bauwerk Boen Hrvatska koriste tehnologiju digitalnog blizanca. Kako je pojasnio Igor Benaković, predsjednik Uprave Bauwerk Boena, pokrenuli su pilot halu, svojevrsni laboratorij, u kojem isprobavaju najnovije tehnologije s ciljem da iste preslikaju na cjelokupnu proizvodnju parketa.

“Put je dug. Što prije krenete, to ćete prije stići do cilja koji digitalizacijom želite postići”, poručuje Benaković dodajući da je njegova tvornica zahvaljujući tehnologiji i novim procesima koje su uveli prošle godine uštedjela 1,3 milijuna eura.

Značajan primjer Laqo
No, možda najznačajniji primjer korištenja tehnologije u poslovanju u Hrvatskoj je onaj Croatia osiguranja koje je pokrenulo Laqo, prvo digitalno osiguranje. Ovo je osiguranje, naime, izazvalo pravu disrupciju u vrlo konzervativnom sektoru.

Kako je rekao Marko Ćosić, direktor Službe za digitalnu prodaju, podršku korisnicima i operativne poslove Croatia osiguranja, kada su najavili da ga pokreću svi su im govorili da su ludi, a danas, tek tri godine od pokretanja Laqo je jedno od najuspješnijih osiguranja na tržištu. Pritom se, rekao je Ćosić, kontinuirano radi na njegovom unaprjeđenju.

Unatoč visokom stupnju automatiziranosti poslovanja, poručuje Ćosić, ne misle da će tehnologija i roboti zamijeniti ljude. “Ljudima želimo omogućiti da se bave zahtjevnijim poslovima”, ističe.

A upravo ta zamjena ljudi robotima i umjetnom inteligencijom najveći je strah kada je riječ o korištenju najnovijih tehnologija. Potvrdila je to Natalija Perić, partnerica u odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac, na panelu na kojem su odvjetnica, umjetnik i bankar govorili o osobnim iskustvima u primjeni AI-a.

Perić je otkrila da umjetna inteligencija već sada može sastavljati ugovore, donositi presude, pratiti pravna mišljenja… Osobna iskustva s ovog panela pokazala su da nema područja života u koje AI nije ušao. Panelisti su stoga složni da ga, za sigurnost i boljitak svih, treba što hitnije regulirati.