Prošlo je godinu i pol dana od kada je Mark Zuckerberg Facebook preimenovao u Metu i najavio novi smjer kompanije – stvaranje metaverzuma kao nove verzije interneta. Trebao je to biti početak stvaranja ekosustava nove razine virtualne stvarnosti, odnosno virtualnog svijeta u kojem je samo nebo granica.

U taj virtualni svijet, u kojem bi ljudi pomoću VR naočala imali mogućnost družiti se, posjećivati muzeje, koncerte, kupovati, učiti… Meta je trebala uložiti nekoliko desetaka milijardi dolara. No, nakon otprilike godinu dana velike pompe u kojoj se upravo metaverzum smatrao smjerom tehnološkog razvoja, interes je velikih kompanija za njegov razvoj naglo pao.

Metina divizija Reality Labs, zadužena za razvoj tehnologija i projekata vezanih uz virtualnu stvarnost, u prošloj je godini ostvarila 13,7 milijardi dolara operativnih gubitaka. Sada Zuckerberg u pismu zaposlenicima poručuje da se kompanija okreće većim ulaganjima u umjetnu inteligenciju te njezinu ugradnju u Metine proizvode.

Prvi hrvatski metaverzum
”Izgradnja metaverzuma ostaje središte budućnosti društvene interakcije”, kaže šef Mete zaposlenicima, ali najveći dio kapitala ipak ulaže u drugi smjer. Alati umjetne inteligencije – ChatGPT i Bard – poremetili su Zuckerbergove račune i vizije. Ali ne samo njegove. Walt Disney nedavno je objavio da ukida, prije samo godinu dana osnovan, odjel za razvoj strategija u metaverzumu. Dio je to njihove politike rezanja troškova, a u sklopu koje planiraju otpustiti sedam tisuća ljudi. Kriza u tehnološkom sektoru, kako se čini, odražava se upravo na razvoj metaverzuma.

Darian Škarica, suosnivač i direktor tvrtke Delta Reality, studija specijaliziranog za virtualnu i proširenu stvarnost, ocjenjuje da je metaverzum trenutno postao toksičan termin te da se od njega stvorio nepotreban hype.

”Taj termin i koncept se trebao organski razvijati kroz ovo desetljeće, međutim zbog kombinacije Facebookovog preimenovanja u Metu, kao i skakanje “crypto-brosa” termin se počeo koristiti za sve i za ništa”, ističe Škarica. Ipak smatra da trenutna situacija neće utjecati na njegov razvoj.

“Tehnologija metaverzuma će se i dalje razvijati u smjeru spajanja fizičkog i virtualnog svijeta, odnosno u smjeru mješovite stvarnosti. Sad se vraćamo u period primirivanja korištenja termina, u kojem se i marketing tvrtki prilagođava toj činjenici. Kao i kod svakog hype ciklusa uskoro ćemo ući u područje produktivnosti, gdje će se korištenje tehnologije stabilizirati”, zaključuje Škarica.

Metaverzum potrošači trenutno najčešće koriste za socijalnu interakciju, zabavu, igranje videoigara, putovanja i kupovinu/Shutterstock

Svoj dio kolača u razvoju i korištenju ove zanimljive tehnologije pokušat će osvojiti i njegova kompanija, Delta Reality. Kako Škarica najavljuje, trenutno rade na vlastitom proizvodu Holonet, a koji će biti prvi hrvatski metaverzum. “Holonet je svijet mješovite stvarnosti u kojem možete raditi, obavljati sastanke te prolaziti različita iskustva (izložbe, muzeji, eventi…)”, objašnjava direktor Delta Realityja dodajući da se u dvije stvari razlikuju od postojećih rješenja.

”Shvatili smo da veliki postotak ljudi ne želi biti prezentiran svojim avatarom pa smo napravili tehnologiju pomoću koje, unutar ovog virtualnog svijeta, možete biti i svoj hologram. Usto, uz pristupanje
virtualnom svijetu preko desktop računala i naočala virtualne stvarnosti, omogućili smo i pristup s naočalama mješovite stvarnosti jer smatramo da će tehnološki razvoj metaverzuma upravo ići u ovom smjeru – smjeru mješovite stvarnosti”, kaže Škarica.

Ovaj stručnjak za virtualnu i proširenu stvarnost stoga ima vrlo optimističan stav što se budućnosti razvoja metaverzuma tiče ali i njegovog korištenja. Smatra da će interes kompanija da u njega ulažu manje ovisiti o čistom PR-u kojim žele ostaviti dojam da su tehnološki napredne, a više o dugoročnoj funkcionalnosti i korisnosti koju će dobiti iz samog metaverzum područja.

”Sad napokon ulazimo u period kad će se uistinu početi i koristiti različiti virtualni svjetovi unutar metaverzuma”, ističe Škarica.

Da ovaj virtualan svijet uistinu ima široke mogućnosti, a stoga i veliki potencijal smatraju i analitičari McKinseya. U istraživanju “Stvaranje vrijednosti u metaverzumu” tako navode da metaverzum ima potencijal utjecati na mnoga područja – na angažman zaposlenika, korisničko iskustvo, prodaju na više kanala, marketing, inovacije i izgradnju zajednice”. Suprotno skeptičnom stavu da će metaverzum biti samo nova platforma za ljubitelje videoigara koja neće uspjeti privući širi interes, konzultanti McKinseya vjeruju da metaverzum ima potencijal biti nova verzija interneta.

Razvoj novih poslovnih modela
No ostvarivanje će tog potencijala uvelike ovisiti o razvoju tehnologije na kojoj se zasniva. Metaverzum se, naime, zasniva na nekoliko tehnologija – blockchainu, proširenoj i virtualnoj stvarnosti, umjetnoj inteligenciji, internetu stvari, 3D rekonstrukciji. Usto, za njegovu atraktivnost važno je raditi na sadržaju, potrebna će biti i dobra infrastruktura, odnosno mreža, a tu je i pitanje plaćanja i sigurnosti. Dakle, jako mnogo aspekata i slojeva.

”Metaverzum obuhvaća deset slojeva, a njegova će evolucija ovisiti o usklađenosti svih njih”, piše u izvješću McKinseya. Prema istom, koje je doduše izdano sredinom prošle godine, budućnost metaverzuma, barem što se ulaganja tiče, izgledala je jako svijetlo. Samo u prvih pet mjeseci prošle godine u metaverzum je investirano 120 milijardi dolara, čak 110% više nego cijele 2021., kada je uloženo 57 milijardi. Najveći su ulagači bile velike tehnološke kompanije.

Konzultanti McKinseya svoj optimizam temelje i na istraživanju stavova više od 3400 potrošača i direktora. Gotovo 60% potrošača, koji koriste rane verzije metaverzuma, pokazuje anketa, s uzbuđenjem gleda na mogućnost prijenosa svakodnevnih aktivnosti u metaverzum. Najveći im je poticaj za njegovo korištenje povezanost te istraživanje digitalnog svijeta. Što se direktora tiče, njih oko 95% očekuje da će metaverzum u sljedećih pet do deset godina imati pozitivan utjecaj na njihovu industriju.

A na koje će industrije metaverzum imati najveći utjecaj? Bit će to trgovina, mediji i telekomunikacije te zdravstvena industrija. McKinseyevo izvješće donosi i procjenu njegove ekonomske vrijednosti, a koja bi do 2030. mogla iznositi pet trilijuna dolara. Industrija koja bi od njega mogla najviše profitirati je online prodaja, u kojoj bi se moglo zavrtjeti između dva do 2,6 trilijuna dolara do kraja ovog desetljeća.

Veliku bi zaradu metaverzum mogao donijeti i visokoškolskom virtualnom obrazovanju – između 180 do 270 milijardi dolara, a industriji oglašavanja između 144 i 206 milijardi dolara. Zanimljivo, industrija videoigara, trenutno najzastupljenija u virtualnom svijetu, do kraja bi desetljeća, prema procjenama, mogla zaraditi između 108 do 125 milijardi dolara.

”Metaverzum bi mogao biti prilika za novi rast jer omogućuje razvoj novih poslovnih modela, proizvoda i usluga”, smatraju u McKinseyu. A trenutno metaverzum potrošači najčešće koriste za socijalnu interakciju, zabavu, igranje videoigara, putovanja i kupovinu. Kompanije ga pak najviše koriste za marketinške kampanje, obrazovanje i razvoj zaposlenika, sastanke, konferencije, dizajn proizvoda.

U Hrvatskoj su rijetki primjeri kompanija koje su prisutne u metaverzumu, odnosno onih koje u tom prostoru vide poslovni potencijal. Najpoznatija je Laqo osiguranje (dio Croatia osiguranja), koji je nedavno otvorio muzej osiguranja na jednoj od najpoznatijih platformi – Decentraland. Ujedno je to i prva veća domaća kompanija koja se odlučila zakoračiti u virtualni svijet. On će im poslužiti, rečeno je na predstavljaju projekta, za promociju i marketing.

Nastavak je ovo njihovog ulaganja u inovacije, a muzejom u virtualnom svijetu žele dočarati “tradicionalno” iskustvo sklapanja police osiguranja, objasnila je Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj CO-a. Posjetitelji virtualnog Laqo muzeja imat će priliku vidjeti obrasce koje je prije prelaska u digitalnu varijantu bilo potrebno ispuniti, ali i iskusiti čekanja u redu na sklapanje police. Također, kroz ovu će platformu moći saznati sve o uvjetima i načinima sklapanja osiguranja u Laqo-u.

Mnogi su već ‘unutra’
”Ne znamo što budućnost nosi, no vjerujemo da je ona u ovom svijetu i mi želimo tu biti”, rekla je Zovko koja nije htjela otkriti koliko su uložili u ovaj način promocije. “Investicija je zanemariva”, kratko je poručila. Laqo muzej za CO je radila poznata agencija Bruketa&Žinić&Grey, a njezin kreativni direktor Davor Bruketa rekao je da im je ovo bilo prvo iskustvo gradnje kampanje u metaverzumu. “Motiv muzeja je motivacijski, no očekujemo da će se tamo događati važne stvari koje će utjecati na biznis i na društvo”, kaže Bruketa.

Laqo odnosno Croatia osiguranje stoga želi biti na pravom mjestu u pravo vrijeme, poručilo je vodstvo tvrtke na predstavljanju projekta.

I dok domaće kompanije tek otkrivaju njegov potencijal mnoge globalne već su neko vrijeme u metaverzumu. Primjer su financijske institucije JPMorgan, UBS te HSBC. UBS metaverzum koristi za financijsko savjetovanje, a HSBC za povezivanje te izgradnju novog iskustva s klijentima. Svoj prostor u metaverzumu od kraja prošle godine ima i Gucci. Ovo su samo neki primjeri tvrtki koje su procijenile da im se ulazak u ovaj virtualni svijet isplati. S razvojem tehnologije iskustva će vjerojatno biti bolja, a time i atraktivnost metaverzuma.