Iza hrvatske tvrtke Citus, R&D tvornice koja je u dvadeset godina "pobrala" šezdesetak međunarodnih priznanja za inovativnost, zlatni je tjedan.

Naš predstavnik industrije 4.0 na Cipru je i u Rumunjskoj osvojio zlatne medalje za svoj AI (umjetna inteligencija) proizvod C@N Motion Smart Customer/Human Engagement. Poslovni dnevnik razgovarao je s osnivačem i direktorom Citusa Tomislavom Bronzinom zbog jednog, još znakovitijeg pomaka.  Citus je prošle godine, i to prvi put od osnutka, većinu prihoda ostvario od prodaje vlastitih proizvoda na tržištu, i to mahom u području umjetne inteligencije, gdje su mu konkurenti globalno najjači "igrači" Apple, Amazon, Google i IBM.

Specifičnost Citusa je da dosta surađuje s Microsoftom. Primjerice, kroz tu suradnju razvio je AI uslugu kognitivnog računarstva koja radi bez interneta, dakle off-line. Prihod Citusa lani je bio 3,6 milijuna kuna. Bronzin naglašava da je prodaja vlastitih proizvoda lani skočila 400 posto te da je činila polovicu od 3,6 milijuna kuna ukupnih prihoda.

Hoćete li i ove godine prodaja skočiti toliko?
Kako sad stvari stoje, plan rasta od prodaje je takav. To će možda još u 2019. biti skromno izraženo u ukupnom rezultatu.  No, u 2020. godini očekujemo da će nam se prihod udvostručiti. Nakon toga ciljamo dvostruki rast za naredne godine.

Otkud nakon dva desetljeća polaganog rasta odjednom takav, gotovo pa eksponencijalan?
Tako je to u R&D-u. Dugo ulažete u razvoj, a onda s vremenom tehnologije budućnosti, koje ste razvili, postanu tražene na tržištu i neki proizvodi vam počnu odskakati u prodaji. Mi smo lani naglasak stavili na komercijalizaciju. Prihod od prodaje je potom skočio 400 posto.  Prije je tu bilo dosta potpora, a sad ih je zamijenila prodaja. No, imamo i dalje u pipelinu mnogo razvojnih projekata.

Koji vas je proizvod toliko podigao?
Naš cloud sustav Conference@Net. On nam sada čini 50 posto prihoda. Riječ je o sustavu za digitalnu transformaciju konferencija, radionica, treninga, edukacija i drugih događanja.  Mi u njemu kombiniramo AI, cloud, mobile i analitiku, a raspon korisnika je vrlo širok. Conference@Net je nastao iz našeg inicijalnog proizvoda C@M Motion, platforme za upravljanje sadržajem pokretom ruke u kombinaciji s drugim funkcionalnostima koje smo sami razvili poput prepoznavanja emocija, dobi, spola i drugih karakteristika, a sve usklađeno s GDPR-om.

Kako je Conference@Net našao put do tržišta?
Bilo je tu nekoliko momenata. Primjerice, u Hannoveru smo za Končar INEM naš sustav upregnuli kao kombinaciju promotivnog i prodajnog alata. Zbog Fukushime u svijetu je velika potreba za modernizacijom elektrana.  Mi smo Končaru, koji nudi usluge modernizacije elektrana, složili iznad štanda veliko platno koje se vidjelo iz cijelog hangara. Potencijalni kupac bi došao i pokretima ruke, koristeći naš Conference@Net-C@N Motion bi sam odabirao svoju kombinaciju generatora i drugih dijelova za elektranu te bi ih ubacio u košaricu. Kad bi bio gotov, dobio bi QR kod da si to može poslati na e-mail. Končareva prodaja je u Zagrebu odmah dobila izravno u CRM-u točnu specifikaciju narudžbe i kontakt osobe. Znači, izravne i vrlo kvalitetne prodajne leadove. Drugi moment imali smo s CASE-om. Oni organiziraju niz seminara svake godine te pet konferencija od kojih bi istaknuli SmartCard. Prije to bilo primarno fizičko događanja s oko 400 sudionika, ali naš sustav Conference@Net ima i mobilnu komponentu. U roku od dva sata otkako su objavili novu SmartCard aplikaciju na AppStoru preuzelo ju je čak 700 korisnika iz Kine. Naš sustav nudi i mogućnost kupnje snimki pojedinog predavanja i/ili materijala s konferencije on-line tako da sad CASE ima novi izvor prihoda.

Gdje ste mu još našli primjene?
HR treba kvalitetniju podršku u internim treninzima, odnosno analitiku o tome tko je i što prošao, ali i koliko su zaposlenici zadovoljni time.  Nadalje, ne bih bio specifičan oko toga tko to koristi, čak ne bih navodio ni da li su ti korisnici iz Hrvatske ili izvana, ali, primjerice, naš sustav služi i za 'business intelligence' na konferencijama. Znači, mi možemo na štandu po javno dostupnim fotografijama vaše konkurencije prepoznati tko prilazi vašem štandu i možemo odmah alarmirati vaše ljude da s takvim osobama ne ulaze u previše detalja o pojedinom proizvodu.

Dijelove tehnologije iza Conference@Neta ste testirali u smart hladnjaku, koji ste razvili. Kako to napreduje?
Pripremili smo  frižidere koji su spremni za isporuku. Cijeli sustav je usklađen s GDPR-om, znači iako sustav kamerama prati korisnike o njima ne bilježi osobne podatke, a ipak omogućuje da s tim sustavom naprave program lojalnosti.

Navodno to nije jedina tehnologija iz SF filmova na kojoj radite. Priča se da koristite HoloLens za detekciju cijevi u zidovima i mapiranje komunalne infrastrukture ispod cesta?
S Grafičkim fakultetom ćemo raditi projekt vizualizacije podataka pomoću HoloLensa 2, tzv. Pomiješanu stvarnost (engl. Mixed Reality). Za to se interesiraju General Electric, Končar, Altpro i GDi grupa. S Grafičkim fakultetom radimo na novom korisničkom sučelju da primjerice kroz asfalt možete vidjeti na kojoj se dubini nalaze koje cijevi.  Končar će pak zanimati da kad gledate u neki transformator jasno znate koja je žica za što. Nema veze što je netko prije neku žici zamijenio s onom u pogrešnoj boji, jer će naše sučelje jasno mapirati tu žicu u pravoj boji. Altpro će, primjerice, kroz te naočale moći u Zagrebu izgraditi središnji servisni centar za sve svoje operacije globalno, a inženjeri njihovih korisnika će moći kroz HoloLens 2 naočale vidjeti što trebaju napraviti i bit će vođeni od osoblja iz Zagreba. Ujedno će se tako moći učiti u realnom vremenu.

Dosta ste vezani i za startup zajednicu: Mogy, BodyRecog, Rimac Automobile…?
Za Rimac Automobile smo radili projekt zaštite na podataka. Kako smo daleko otišli s primjenom clouda, AI-ja, analitike i drugih tehnologija gdje se barata podacima, te kako smo u svemu usklađeni s GDPR-om, imamo vrlo snažne kompetencije u DRM-u (engl. Digital Rights Managementu). Prije nego je Rimac potpisao investiciju svoju prvu veliku investiciju, onu od 30 milijuna eura, i to s Kinezima, mi smo mu kompletno modernizirali sustav upravljanja dokumentacijom u tvrtki. Prenijeli smo mu sve osjetljive dokumente u cloud i tamo ih zaštitili. Danas je u Rimcu nemoguće pristupiti bilo kojem takvom dokumentu, a da se ne zna tko je to učinio i otkuda. Jednako tako ne možete čak ni mobitelom fotografirati dokument u koji gledate u internetskom pregledniku, jer je svaki označen watermarkom i može se točno utvrditi tko ga je pustio u opticaj.  Mogy i BodyRecog su drugačiji primjeri. Oni su licencirali našu tehnologiju i danas su vrlo uspješni u svom biznisu. 

Kad ste ušli u područje AI-a, odnosno kognitivnog računarstva?
Prije 5-6 godina. Prije smo bili internet development tvrtka. Naš prvi posao bila je savjetovanje na izradi Internet sustava za pristup Zabi od Zagrebačke banke. Potom smo napravili mobilni sustav za Hrvatske šume, koji je toj tvrtki uštedio milijuna eura. Kompetencije koje smo tamo razvili omogućile su nam da radimo za Mitsubishi u Japanu, Samsung u Južnoj Koreji, kao i klijente u Dubaiju.

Što je s R&D djelom poslovanja? Kakva vam je suradnja s akademskom zajednicom?
Surađujemo sa znanstvenicima u Hrvatskoj, Indiji, Kini, Maleziji i drugim zemljama. U najširem smislu te riječi, Citus čini više od 60 stručnjaka. Mi smo uvijek bili tvrtka koja je radila međunarodno te vrlo intenzivno s akademskom zajednicom. U Hrvatskoj su ipak te suradnje mnogo rjeđe nego u inozemstvu. To je stoga što i u Hrvatskoj i u Europi akademska zajednica preferira temeljna nad primijenjenim istraživanjima. Zato se većina suradnje na relaciji akademija-gospodarstvo zasniva na osobnim i pojedinačnim konekcijama.

Prije ste se citirali u bazama inovatora, a danas ste poput velikih IT kompanija često citirani u znanstvenim radovima. Zašto?
Na temelju citata u znanstvenim radovima, a to smo počeli u zadnje vrijeme, kontaktiralo nas je 20 značajnih kompanija s kojima smo u raznim fazama zaključivanja poslova. To je dakle vrlo efikasan kanal za promociju u R&D svijetu. Mi smo s Kineziološkim fakultetom proveli projekt digitalnog alata za brzo mjerenje i napravili prototip. Na bazi te inovacije za koju smo dobili nagradu za inovativnost zvali su nas znanstvenici iz Malezije. Oni su imali ideju za istraživanja, ali ne i digitalni alat s kojim bi ih proveli. Kad su se uvjerili u to da je naš alat stvarno pouzdan. Pomoću njega napravili su dva znanstvena rada koja su dalje bila citirana. Velike tvrtke pretražuju baze znanstvenih radova poput ResearchGatea ili Google Scholara, i tako su došle do nas. No, na tome radimo duže od tri godine.