Novo vodstvo Hrvatske udruge nezavisnih izvoznica softvera – CISEx-a po prvi puta se u utorak predstavilo u Zagrebu svojim članovima.

Nakon četiri godine, točnije dva mandata od po dvije godine, novi dvogodišnji mandat sada su započeli Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea kao predsjednik i Frane Borozan, vlasnik SysKita kao dopredsjednik, a tu su i Sven Marušić (Endava), Antonio Perić-Mažar (Locastic) i Vlatko Vlahek (Prototyp) kao članovi nove uprave.

Predstavili su nekoliko ključnih tema kojima će se, kazali su, aktivno baviti, te od okupljenih predstavnika članica, zatražili svojevrsnu potvrdu, ali i dodatne prijedloge svojih nastojanja.

Cilj im je osnažiti udrugu i učiniti je središnjim mjestom za informiranje članova, ali i relevantnim partnerom države i novoustoličenom Ministarstvu digitalne transformacije pri stvaranju okvira za napredak cjelokupne IT industrije.

Stablizirano tržište rada
Što se tiče stanja hrvatskog IT-a, zaključeno je da trenutačno vlada stagnacija, te da posljedice globalnog pada rasta koji je uslijedio nakon ekspanzije u doba Covida neke tvrtke osjećaju, dok one koje uglavnom posluju s državom nemaju takvo iskustvo.

Najveća posljedica očituje se na tržištu radne snage, napomenuo je Sven Marušić, jer “za razliku od prije nekoliko godina kada se tražio developer više, i doslovno se bidalo za svakog, pritom se i često zapošljavali i oni koji su znali tek nekoliko linija koda, sada se stanje normaliziralo”. Istina, kaže Marušić, “juniori su najizloženiji, no tvrtke sada lakše dolaze do zaposlenika jer se stanje normaliziralo”.

Prioriteti su sada pogurati ukidanje dvostrukog oporezivanja sa Sjedinjenim Državama ne bi li hrvatske tvrtke bile konkurentnije na tom tržištu. Inače, sporazum, koji podliježe postupku savjetovanja i suglasnosti za ratifikaciju u Senatu Sjedinjenih Američkih Država, te ratifikaciji u Hrvatskom saboru, kojim će građani SAD-a i RH izbjeći dvostruko oporezivanje, potpisan je još 2022.

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja omogućit će hrvatskim tvrtkama lakše uključivanje na američko tržište, rasteretit će poduzeća koja posluju direktno s tvrtkama u SAD-u, hrvatska poduzeća s tvrtkama kćerima u SAD-u, kao i američka poduzeća s tvrtkama kćerima u Hrvatskoj, te omogućiti lakše ulaganje u Hrvatsku.

Usto, ono što je na prioritetnoj listi CISEx-a jest također upoznavanje članstva s mogućnostima koje donosi pametna specijalizacija, odnosno S3 Strategija. Naime, Vlada je usvojila Strategiju pametne specijalizacije do 2029. godine koja bi trebala tvrtkama pomoći u razvoju i omogućiti lakši pristup novcu EU u području istraživanja, razvoja i inovacija.

Nakon godina lobiranja svih IT udruga, posebice upravo CISEx-a, konačno je u Strategiju uvrštena i sedma vertikala, odnosno digitalni proizvodi i platforme, što je iznimna prilika za napredak IT sektora, kao i za ubrzanje digitalne transformacije države. Naravno, sama strategija nije dovoljna, ključna će biti provedba te raspisivanje poziva i natječaja, a kako se čulo od vodstva CISEx-a, u tom smjeru nastavit će svoje djelovanje.

No, da bi S3 bila učinkovita te da bi se iskoristio otvoreniji pristup financijskim mehanizmima EU, ali i uspostavile održiviji i otporniji IT sektor, prema mišljenju nove uprave CISEx-a, IT tvrtke trebale bi u što većem broju stvarati vlastite proizvode. Naime, IT agencije koje isključivo rade za vanjske naručitelje te samim time o njima i ovise, ranjivije su u vremenima krize ili stagnacije.

One su prve na udaru kada, kao što se događa u posljednje vrijeme, stigne vrijeme optimizacije poslovanja, stagnacije ili recesije. Stoga će u novom mandatu CISEx-a, rečeno je u utorak, upravo tema izgradnje vlastitog proizvoda biti jedan od prioriteta novog vodstva na kojem će se posebno angažirati.

U sklopu toga, nastojat će organizirati što više predavanja, edukacija, okupljanja na temu razmjene znanja i konkretne pomoći u tim procesima. A da je tema koja konkretno može unaprijediti poslove i opstanak tvrtki te ih dodatno razvijati naišla na plodno tlo, dalo se zaključiti iz reakcija članova koji su upravo na tu temu već postavili i najviše pitanja. Kada se radi o edukaciji, novo vodstvo planira nastaviti s redovitim održavanjem takozvanih meetupova, no u novom ruhu. Nastojat će, kazali su, organizirati ih diljem zemlje, a ne samo u Zagrebu.

Usto, za razliku od dosadašnje prakse, petak neće biti jedini dan kojim će se takva okupljanja organizirati, najavili su. A uz ažuriranje stranica udruge, dobit će i mjesto na kojem će biti uvršten i svojevrsni vodič svih konferencija i edukacija koje su događaju.

Profesionalizacija udruge
Usto, novo ambiciozno vodstvo nastojat će usmjeriti udrugu i na okrupnjavanje u većim poslovnim prilikama, i poraditi na jačem networkingu među članicama u smislu postizanja sinergije i jačanja cjelokupne IT industrije, bilo da se radi o EU ili trećim tržištima.

Na prvom nastupnom predstavljanju novih lidera raspravljalo se i o prijedlogu podizanja članarine udruge i posljedično njezine profesionalizacije. Naime, članarina od 150 eura godišnje za tvrtke i 50 za fizičke osobe, kazali su neki sudionici, uistinu je simbolična, te podizanje njene razine na iznos od otprilike dva ručka, točnije na 300 eura, ne bi trebao nikome predstavljati problem.

Iako, čulo se i da druge udruge koje ne pripadaju tako propulzivnom sektoru, imaju i višestruko veće godišnje članarine koje otvaraju prostor za aktivnije i jače djelovanje. Zasad, peteročlana uprava CISEx-a ostaje u volonterskom aranžmanu, a kako su kazali na svom prvom okupljanju pod nazivom ‘Kuda plovi ovaj brod’, ‘preuzimanje’ CISEx-a je i praktično odrađeno.