S Majom Graml, direktoricom tvrtke Graml d.o.o. koja je ekskluzivni distributer za Bigbelly rješenja za gospodarenje otpadom, razgovarali smo o načinima povećanja efikasnosti u prikupljanju otpada, mogućnostima financiranja i razvoju koncepta pametnih gradova u Hrvatskoj.

Bigbelly je svojim inovativnim rješenjima postao važan segment u razvoju 60-ak svjetskih gradova. Kako ste to uspjeli, u čemu su vaša rješenja u prednosti nad drugim?
Prvi Bigbelly spremnik, koji kompaktira otpad i radi na solarni pogon, proizveden je 2003. godine. Danas Bigbelly broji preko 1500 zadovoljnih klijenata koji zajedno koriste preko 50.000 Bigbelly pametnih spremnika. Bigbelly spremnici prikupljaju ogromnu količinu podataka s javnih površina na kojima se koriste. Iskustva naših klijenata i obrađeni podaci su nam vrijedan izvor informacija za daljnji razvoj proizvoda u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta. Prema tome, kao prednost nad drugima, ključno je iskustvo Bigbelly rješenja, iz čega kao rezultat proizlazi – kvaliteta proizvoda.
Tu bih istaknula npr. energetsku efikasnost, jer zahvaljujući patentiranoj Skip-a-Cycle tehnologiji, Bigbelly pametno upravlja energijom koju skuplja pomoću fotonaponskih panela i pohranjuje u bateriji. Bigbelly spremnik funkcionira u svakom podneblju. Može biti postavljen i na sjenovitim lokacijama, jer je za punjenje baterije dovoljna indirektna sunčeva svjetlost. Važno je da kanta za otpad bude postavljena na određenoj lokaciji zato što je tamo najpotrebnija, a ne zato što se nalazi na osunčanoj lokaciji kako bi pametni spremnik pohranio dovoljno energije za sve svoje funkcije.

U svakom poslu, pa tako i u gospodarenju otpadom, jedan od ciljeva je postići što veću efikasnost sa što manje troškova. Idu li vaša rješenja u tom smjeru? Možete li navesti konkretne primjere?
Primjera povećanja efikasnosti i smanjenja troškova, nakon implementacije Bigbelly rješenja, je zaista mnogo pa ću se osvrnuti na naš lokalni primjer – Dubrovnik. Čistoća Dubrovnik je proteklu ljetnu sezonu (srpanj – rujan) imala na raspolaganju 39 Bigbelly spremnika, na 24 lokacije. Odabrane su lokacije s najvećom frekvencijom ljudi, a razmjerno tome i najvećom količinom javnog otpada koji se odlaže na tim javnim površinama. Pomoću Bigbelly sustava smanjili su broj pražnjenja kanti za 88%, u odnosu na isto razdoblje prije postavljanja Bigbelly spremnika, kada su koristili klasične kante na tim istim lokacijama. S druge strane, efikasnost u prikupljanju otpada je u istom razdoblju iznosila preko 90%. Što znači da su u 90% slučajeva praznili spremnike i odlazili na lokaciju kada bi Bigbelly poslao obavijest da je spreman za pražnjenje. Isto tako, pražnjenje je bilo pravovremeno i nije bilo prenatrpanih kanti iz kojih ispada otpad te se raznosi utjecajem vjetra i od strane životinja. Jednako važno je i to da su na 15 od 24 lokacija odvojeno prikupljali plastičnu i metalnu ambalažu pomoću Bigbelly spremnika. Prvi put se na tim lokacijama odvojeno prikupljao javni otpad. Tako je napravljena primarna selekcija javnog otpada sa stopom odvojenog otpada od 22%, u odnosu na ukupnu količinu otpada koja je prikupljena u Bigbelly spremnicima.

Kako su vaša rješenja prihvaćena u Hrvatskoj, kakva su iskustva korisnika?
Pozitivna iskustva korisnika Bigbelly rješenja u Hrvatskoj su najveći poticaj našem razvoju. Koristimo poglavito lokalne primjere kao referencu pri predstavljanju i izradi projekata za klijente koji su zainteresirani za implementaciju Bigbelly sustava. To nam bitno olakšava napredak u Hrvatskoj, jer naše tržište je relativno malo te komunalna društva i gradovi intenzivno komuniciraju i izmjenjuju svoja pozitivna i negativna iskustva. Ako nudiš kvalitetno rješenje time imaš i besplatan marketing.

Ima li tu mjesta za napredak i gdje?
Trenutno je Dubrovnik najbliže kompletnom rješenju i potpunoj digitalizaciji u upravljanju javnim otpadom. Trenutno Bigbelly sustav uz Dubrovnik koriste Makarska, grad Hvar, Split, Opatija i Koprivnica. Ostali naši klijenti nisu još kompletirali Bigbelly sustav u svojim gradovima kako bi izvukli maksimalnu efikasnost i uštede. Najveća prepreka na tom putu je intenzivna početna investicija te smo im u tom pogledu izašli ususret s novim modelima financiranja, kroz model najma u trajanju od 5 godina. Tako omogućavamo primjenu kompletnog rješenja od samog početka, uz obročnu otplatu koja olakšava financiranje i ne stvara toliko veliki pritisak na njihov godišnji budžet. Time smo, postojećim i budućim klijentima, omogućili da primjene kompletno rješenje i pritom iz njega izvuku maksimalnu efikasnost i uštede. Pomoću ovog modela financiranja očekujemo puno veći broj kvalitetnih i konkretnih projekata u sljedećoj godini.

Mnogi ističu da je tehnologija pametnih gradova skupa i da je to glavni razlog zašto je ne koriste. Da li doista tako skupa i može li se ona financirati iz EU fondova?
Ne bih se složila da je tehnologija pametnih gradova skupa, jer omogućava uštede, napredak i povećava kvalitetu života građana te je intenzivna početna investicija naposljetku isplativa. Većina tehnologija pametnih gradova je razvijena tako da omogući povrat investicije, ali s druge strane treba uzeti u obzir da bez ulaganja nema napretka. Pritom je važno napomenuti da je ta ista tehnologija najskuplja u slučaju kada se primjene polovna i neadekvatna rješenja odnosno kada se ne usklade sa specifičnostima grada u kojem se planira koristiti. Najskuplje su promašene i neisplative investicije, koje ne nose sa sobom razvoj i pozitivne rezultate. Što se tiče EU fondova, osvrnut ću se na industriju u kojoj mi radimo. Obavljeno je niz natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova, s ciljem smanjenja količina otpada koja se odlaže na odlagalištu, a niti jedan od tih javnih poziva nažalost ne uključuje ICT/IoT tehnologije kao prihvatljiv trošak. Korištenje naprednih tehnologija, s druge strane, dokazano povećava učinkovitost upravljanja otpadom, štedi novac i povećava stopu odvojenog prikupljanja otpada. Ne vidim pozitivne pomake u tom pogledu i nadam se da će se u narednim godinama i u idućem programskom razdoblju kohezijske politike (2021. – 2027.) biti veći naglasak na digitalizaciji.

Pomaci postoje, ali država kaska

Da li je po vama koncept pametnog grada dovoljno prihvaćen u hrvatskim gradovima?
Koncept pametnog grada, u odnosu na ostale europske gradove, nije dovoljno prihvaćen, ali prvenstveno na državnom nivou. Na razini lokalne samouprave vidljivi su pozitivni pomaci i sve veći broj gradova radi na svojim strategijama pametnog grada. Kada usporedim današnju situaciju s onom od prije pet godina, kada smo se prvi put predstavili s Bigbelly sustavom, napredak je neupitan.