Sustav poticanja ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (R&D) ide u reviziju i izmjene. Potvrdili su to iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Poslovnom dnevniku. No, promjene će poduzetnici morati čekati više od godinu dana jer se njihovo donošenje predviđa tek 2024., najavljuju iz Ministarstva.

Poticanje ulaganja u R&D koje se provodi od 2019. na temelju Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, i to kroz porezne olakšice kojima se umanjuje osnovica poreza na dobit, odnosno na dohodak, pokazalo se neučinkovito.

Iako su olakšice za cilj imale povećanje ulaganja privatnog sektora u R&D, njihov je udio u tri godine, od 2019. do 2022., pao 2,5 posto, s 49 na 46,5 posto ukupnih ulaganja koja su u 2021. iznosila 5,5 milijardi kuna, odnosno 1,27 posto BDP-a.

Najviše prijava iz ICT-a
Da je korištenje poreznih olakšica za ulaganja u R&D među poduzetnicima i nakon tri i pol godine neatraktivno, potvrđuju i brojke o njihovu korištenju. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, od veljače 2019. do kraja listopada ove godine, tek su 42 poduzetnika dobila potvrde o statusu korisnika potpore, i to za 76 istraživačko-razvojnih projekata.

Njihova je planirana vrijednost 708 milijuna kuna, a poduzetnici su ostvarili 143 milijuna kuna poreznih olakšica. Do danas ih je odobreno u iznosu od 63,6 milijuna kuna, otkrivaju iz Ministarstva.

Na pitanje zašto tako malo gospodarstvenika koristi porezne olakšice iz Ministarstva na čijem je čelu Davor Filipović odgovaraju da “Hrvatska ipak ima ograničen broj poduzetnika koji provode istraživačko-razvojne aktivnosti, a i oni imaju ograničene kapacitete”.

Poduzetnici pak, posebno oni iz ICT-a, sektora iz kojega je došlo najviše prijava za R&D potpore, odgovaraju da štošta ne valja s postupkom njezine dodjele. Žale se na kompliciranu prijavu, na predugo čekanje odobrenja, a neki čak propitkuju i njenu korisnost, posebno za mala poduzeća i startupove.

Davor Runje, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx-a) te suosnivač i tehnički direktor startupa airt, upozorava da je porezna olakšica takva kakva je sada vrlo korisna velikim, ali ne i malim tvrtkama. “Manje tvrtke, a prije svega startupovi, puno više ulažu u razvoj nego što zarađuju, pa onda niti nemaju od čega odbiti poreze”, napominje Runje.

Da potpora za R&D više ide na ruku velikima slažu se i u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, a koja ima vlastiti razvojno-istraživački centar koji zapošljava više od 1500 ljudi.

“Administrativna procedura podnošenja zahtjeva zahtijeva iskustvo u pisanju R&D projektnih prijava, što Ericsson Nikola Tesla svakako ima. Zahtjeva i dodatni angažman djelatnika što je lakše organizirati u većim tvrtkama”, poručuju. I oni upozoravaju na presporu administraciju.

“Nakon uspješne predaje dokumentacije čeka se po nekoliko mjeseci na odobrenje prijavljenog R&D troška u kojem periodu tvrtka ne raspolaže s točnim podatkom o ostvarenim potporama u poreznom smislu”.

Da dodjela potpore, odnosno poreznih olakšica, nije dobro osmišljena možda najbolje svjedoči primjer zagrebačke tvrtke Citus koja je u 23 godine poslovanja osvojila više od 90 nagrada za inovacije. Iako su im istraživanja i razvoj osnova poslovanja, porezne olakšice još nisu koristili, i to unatoč činjenici da je osnivač i direktor Citusa, Tomislav Bronzin, bio jedan od najvećih zagovornika vraćanja potpora koje su ukinute 2014., da bi tek 2019. bile vraćene.

Nekorištenje potpore objašnjava s dva razloga. “”Prvo, zato što je prijava projekta prilično složena i nestrukturirana te drugo zato što IT industrija, odnosno ‘Digitalno i kreativno društvo’ nije bilo jedno od ‘tematsko-prioritetnih područja’ u sklopu Strategije pametne specijalizacije (S3)”, kaže Bronzin te dodaje da upravo pripremaju prijavu R&D projekta za korištenje državne potpore.

Pa iako, očigledno, postoji problem u korištenju R&D potpora, Bronzin ali i jedna od najvećih domaćih tehnoloških kompanija Ericsson Nikola Tesla, naglašavaju njihovu važnost i korisnost. Stoga i predlažu konkretne promjene.

“Potrebno je omogućiti jednostavan proces prijave, brzu evaluaciju, te jasan model prijave onog dijela vlastitih ulaganja gdje se dio procesa istraživanja sufinancira, primjerice, EU sredstvima”, ističe Bronzin. Iz Ericssona Nikola Tesla pak predlažu veću uključivost, veći raspon prihvatljivosti prijavitelja i projekata.

Primjeri Britanije i EU
Davor Runje iz CISEx-a pak smatra da bi trebalo uvesti drugačiju vrstu olakšice.

“Puno bolji pristup su porezne olakšice za investitore u startupove, sustav koji se pokazao puno učinkovitiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i EU. U Hrvatskoj takva vrsta olakšica još nije uvedena, ali je predložena u trenutačnoj verziji strategije Digitalne Hrvatske do 2032. godine”, napominje.

Zanimljivo, na tu za IT sektor vrlo važnu temu, iz najvećeg ICT udruženja, onog Hrvatske udruge poslodavaca, nisu imali nikakav komentar.

Kakve će promjene u ovom sustavu nastupiti teško je reći jer iz Ministarstva gospodarstva ne navode što će mijenjati. Objašnjavaju da u sustav promjena moraju ići zato što je u tijeku proces izmjene Opće uredbe o skupnom izuzeću, a na temelju koje se odobravaju potpore za istraživačko-razvojne projekte.

“Donošenje nove Opće uredbe o skupnom izuzeću očekuje se sredinom 2023.”. Dodaju i da će domaći Zakon s njom morati biti usklađen te da su analiza i poboljšanje poreznih poticaja za istraživanje i razvoj predviđeni i NPOO-om, a očekivani dovršetak navedenih izmjena očekuje se tijekom 2024.

Žurnost bi trebala biti prioritet jer se većoj konkurentnosti krhkog domaćeg gospodarstva ne možemo nadati bez većeg angažmana privatnog sektora u razvoj inovativnih proizvoda i usluga.