Fire Safe Europe (FSEU) profesionalna je i jedinstvena udruga stručnjaka za požare, vatrogasaca, europskih udruženja i međunarodnih kompanija čije je misija unaprijediti požarnu sigurnost europskih građana u zgradama. Od travnja 2017. njezin predsjednik je Mark Leverton, koji istovremeno obavlja i funkciju direktora za zapadnu Europu u tvrtki Knauf Insulation. Leverton posjeduje više od 20 godina iskustva u industriji građevinskih materijala, koje je stekao na rukovodećim funkcijama u više međunarodnih poduzeća u Južnoj Americi i Europi. Po zvanju je magistar međunarodnog marketinga, govori tri jezika – engleski, francuski i španjolski, a živi u Belgiji.

Nedavna tragedija u Londonu, kad je u velikom požaru nebodera Grenfell Towera stradalo najmanje 90 ljudi, pokrenula je raspravu u Europskom parlamentu o požarnoj sigurnosti u zgradama. Kakvi su zaključci doneseni i jesu li oni u skladu s ciljevima koje već godinama proklamira udruga Fire Safe Europe?
Zaštita od požara nije novo pitanje koje se postavlja u Europskom parlamentu, barem ne u Parlamentu ovog saziva. U okviru kampanje, od 2014. radimo s brojnim zastupnicima Europskog parlamenta zaduženima za pitanje požarne sigurnosti. U novije vrijeme Europu je poharalo nekoliko velikih požara i mi smo ukazali na razloge, opasnostii i posljedice tih katastrofa. Grenfell je bio takva katastrofa pa je Europski parlament s pravom donio odluku da se požarna sigurnost uvrsti na sam vrh dnevnog reda plenarne sjednice održane 13. rujna u Strasbourgu. Vrlo smo zadovoljni najavom osnivanja platforme za razmjenu požarnih informacija (Fire Information Exchange Platform – FIEP) namijenjenu državama članicama EU-a i dionicima, na kojoj će oni moći raspravljati o pitanjima požarne sigurnosti te razmjenjivati podatke i primjere dobre prakse. I kao što neprestano ponavljano već od 2011., jedna takva europska platforma za požarnu sigurnost državama će omogućiti da uče jedne od drugih te će voditi računa o tome da se u politikama EU-a požarna sigurnost uvrsti svugdje gdje je to primjereno. Prvi sastanak FIEP-a održan je 16. listopada u Bruxellesu i naša udruga Fire Safe Europe je aktivno sudjelovala na tom sastanku. U svojoj  prezentaciji ukazali smo na regulatorne izazove u pogledu požarne sigurnosti u zgradama i iznijeli pregled zahtjeva požarne sigurnosti u visokim zgradama diljem Europe. Mi smatramo da što je rizik za zgradu u slučaju požara veći, to propisi za takve zgrade moraju biti stroži. To se naročito odnosi na vrlo visoke zgrade, zgrade s velikim brojem stanara ili zgrade čiji su stanari osjetljivi ili nemoćni.  

Gotovo 90 posto požara u EU-u odnosi se na zgrade u kojima provodimo oko 90 posto svog vremena.  Koliko su zapravo danas zgrade sigurne od požara, odnosno koliko način gradnje i korišteni materijali mogu utjecati na širenje požara?
U posljednjih 10 godina svjedoci smo ogromnom broju inovacija u građevinskom sektoru i one mijenjaju izgled naših zgrada, što je zaista uzbudljivo. Međutim, mijenjanjem nacrta, načina gradnje i proizvoda koji se u gradnji koriste, ponekad mijenjamo i način na koji takve zgrade reagiraju na požar. Osim toga, primjećujemo da se i požari mijenjaju. Požari u zgradama sada su sve veći, teže predvidivi i opasniji nego ikad. To je uvelike povezano s činjenicom da zgrade sada sadržavaju mnogo više zapaljivih materijala. Ne kažem da su svi zapaljivi proizvodi loši – baš naprotiv, govorim o tome da je proizvode potrebno primjenjivati na ispravan način te da je u zgradama koje prate korak s inovacijama nužno uvesti regulatorne zahtjeve kojima se propisuje požarna sigurnosti i osigurava primjerena razina zaštite od požara. To na žalost nije slučaj u cijeloj Europi i zato smo mi pokrenuli ovu kampanju. 

Koliko su i kako zakonski regulirani građevinski materijali u pogledu ponašanja u požaru unutar zemalja EU-a i postoji li neki jedinstveni standardi na razini EU-a?
Europska unija je u okviru Uredbe o građevinskim proizvodima osigurala alate, i to u obliku usklađenih normi za građevinske proizvode. Na nama je da te norme i ispitivanja kojima se dokazuje sukladnost ispravno primjenjujemo, pobrinemo se da se građevinski proizvodi, primjerice fasadni sustavi, ispituju u primjerenom rasponu i u stvarnim uvjetima, kako bismo zaista znali kako će se ti proizvodi ponašati u slučaju požara. Za fasade, najsigurniji način demonstriranja učinkovitosti je obavljanjem sveobuhvatnog (tzv. large-scale) ispitivanja. Europska komisija trenutačno izrađuje nov, usklađen uvjet za provedu ispitivanja fasada, što predstavlja pozitivan korak naprijed. To će nam omogućiti da bolje razumijemo ponašanje modernih građevinskih materijala i elemenata u slučaju požara, što će posljedično rezultirati izradom odgovarajuće zakonske regulative o zaštiti ljudi. Jedno od značajnih pitanja čije rješavanje bismo željeli vidjeti jest pitanje toksičnosti dima. Više od  41% smrtno stradalih u požarima umire zbog plina, dima i toksičnih dimova, dok njih 20% ubija kombinacija dima i opeklina. Međutim u postojećim zahtjevima za provedbu ispitivanja i označavanje građevinskih proizvoda ne postoji zahtjev za ispitivanje toksičnosti dima. Za nepropusnost na zračenje takav zahtjev postoji, ali za toksičnost ne. Mora postojati snažniji naglasak na ulogu dima u požarima. Ljudi moraju znati i pri ruci imati sve informacije o ponašanju proizvoda kako bi mogli donijeti odluku temeljenu na tim informacijama. 

Koji bi, po vama, zakonski minimumi morali biti doneseni, kako bi sigurnost od požara u zgradama bila na zadovoljavajućoj razini?
Uvjereni smo da se uvijek moramo rukovoditi načelom primjerenih materijala za određenu namjenu, a za fasade visokih zgrada ili bilo kojih drugih zgrada u kojima se evakuacija u slučaju požara odvija polako ili otežano (npr. škole, bolnice, domovi za starije i nemoćne) ili velikih zgrada u kojima istovremeno boravi i veliki broj ljudi (npr. trgovački centri) nikada ne bi smjelo biti dopušteno koristiti zapaljive materijale (niže od klase gorivosti A). 

Osim spašenih života, propisima i upotrebom sigurnijih materijala smanjile bi se i štete prouzročene požarima. Imate li neke procjene koliko EU godišnje materijalno izgubi zbog požara na zgradama?
Svake godine požari progutaju 126 milijardi eura, što je 1 % BDP-a EU-a. Mnoga poduzeća neće se više oporaviti od velikog požara, jer šteta nastala u požaru teško je nadoknadiva: gubitak robe, uništena infrastruktura, dokumentacija, gubitak podataka, prekid usluge itd.

Širenje znanja i iskustva

Požarna sigurnost na temelju znanosti i najbolje prakse
Fire Safe Europe je jedna fantastična organizacija koju pokreću vrijedni i ambiciozni ljudi. Sve članove potičemo na stjecanje i širenje znanja i iskustva o požarnoj sigurnosti u zgradama, stoga se naše zalaganje temelji na znanosti i primjerima najbolje prakse. I to radimo jako dobro – izvrsno funkcioniramo kao tim i to nas pokreće prema naprijed. Uspostavljanjem platforme Europske komisije dobili smo još više posla ako želimo nastaviti u istom smjeru, a kako bismo zajednički radili na holističkom pristupu rješavanju problema požarne sigurnosti trebamo pridobiti još više dionika. Vremena su uzbudljiva i ja sam uvjeren da ćemo našim zajedničkim radom uspješno napredovati, istaknuo je Leverton.