Digitalizacija je preduvjet rasta i razvoja gospodarstva, što je potvrdila i pandemija koja je u protekle dvije godine ukazala na važnost ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije, a u tom razdoblju posebice u brze optičke mreže koje su važne za održivost poslovanja.

No, da bi se digitalizacija ostvarila, imperativ je brz internet, a kako rezultati istraživanja Državnog zavoda za statistiku iz 2020. godine navode, za pokretanje svih poslovnih procesa 94 posto poduzeća koristi fiksnu širokopojasnu mrežu, a njih 86 posto upotrebljava mobilni širokopojasni pristup internetu.

Brzinu i dostupnost omogućava optička mrežna infrastruktura koja počiva na optičkim nitima putem kojih se komunikacijski signal isporučuje od komutacijske opreme operatera do kuće ili tvrtke korisnika (FTTH ili Fiber to the Home).

Zahtjevi novih tehnologija

Postavlja se stoga pitanje može li se danas bez Internet of Things (IoT), umjetne inteligencije i Big Data. Teško, barem ako želimo održati poslovanje, a tim više ako ga želimo – unaprijediti. Nove tehnologije zahtijevaju velike brzine prijenosa podataka, pouzdanost, vrlo nisko vrijeme kašnjenja, otpornost, veliku pokrivenost, tim više što utječe i na cijelo društvo, pa tako i javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo, zbog čega su digitalizacija i širokopojasni pristup teme o kojima je važno govoriti, ali i educirati druge.

Neminovan je stoga utjecaj kvalitetne mreže što smo dodatno utvrdili tijekom potresa u Hrvatskoj. Utvrdili smo to i tijekom pandemije, online sastanaka i rada od doma koji ne bi bili mogući bez kvalitetne mrežne infrastrukture. Rad od doma utjecao je i na sve veće korištenje cloud rješenja koji također traže kvalitetu mrežnih parametara.

Međutim, pred Hrvatskom je još puno posla. Prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), koji je Europska komisija objavila prošle godine u studenom, Hrvatska je na 19. mjestu od 27 država članica. Premda je ova pozicija loša, pomak je za jedno mjesto u usporedbi s godinom prije.

DESI mjeri digitalizaciju prema četiri pokazatelja: povezivost, ljudski kapital, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge. Kod posljednjeg pokazatelja, digitalnih javnih usluga Hrvatska bilježi loš rezultat, kao i kod povezivosti, odnosno korištenja interneta velikih brzina. Potrebno je, između ostalog, poticati među građanstvom jače korištenje optičke infrastrukture.

Daljnji razvoj širokopojasnog pristupa, uz pojačane aktivnosti na uklanjanju uočenih prepreka i nedostataka u dosadašnjem razvoju, osnovni je cilj i Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj od 2021. do 2027. godine.

Najbrži fiksni internet

”Unatoč općenito slabim pokazateljima dostupnosti širokopojasnog pristupa u cijeloj Hrvatskoj, u većim hrvatskim gradovima postoje područja u kojima je već dostupna i gigabitna povezivost. No takva područja gotovo ne postoje u ruralnim područjima Hrvatske.

Dodatni izazov smanjenju digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja Hrvatske su negativni demografski i gospodarski trendovi u ruralnim područjima, a posebno migracije stanovništva iz kontinentalnih ruralnih područja koje smanjuju potencijal korisnika širokopojasnog pristupa u tim područjima”, navode u Nacionalnom planu.

Telekomi u Hrvatskoj sve češće rade ove mreže u većim hrvatskim gradovima, ulažući značajna sredstva. Primjerice, A1 Hrvatska do 2023. planira pokriti više od 800.000 kućanstava diljem Hrvatske.

Širenje optičke mreže pridonosi i napretku Hrvatske prema DESI indeksu, prema kojem je Europska komisija u posljednjem izdanju istaknula xDSL (Digital Subscriber Line) tehnologije kao dominantne, a koje krajnjeg korisnika povezuju s lokalnom centralom.

A1 Hrvatska to mijenja ubrzanom izgradnjom optičke infrastrukture kojom želi omogućiti većini građana Hrvatske fiksni širokopojasnim mrežama nove generacije. Najvećim brojem kućanstava (600.000) s gigabitnim kapacitetom i uz titulu najbrže mreže u Hrvatskoj prema mjerenju korisnika na Ookla Speedtest® platformi, potvrdili su lidersku poziciju u fiksnom pristupu, a najbolji rezultati ostvareni su u velikim gradovima poput Zagreba i Splita.

Usto je najveća brzina preuzimanja izmjerena u A1 mreži – 196 Mbps,a najniža srednja latencija od 11 ms.

* Sadržaj omogućio A1 Hrvatska