Tehnologija danas prožima sve pore života, kako privatnog tako i poslovnog. O stupnju usvojenih novih tehnologija nerijetko će ovisiti konkurentnost poduzeća, posebno s obzirom na brzinu kojom se tehnologija razvija i mijenja.
Po tom kriteriju domaće kompanije u usporedbi s europskim ne stoje loše. Primjerice, daleko više od europskog prosjeka koriste tehnologiju u oblaku i onu velikih podataka (51 posto prema 33 posto).
Međutim, domaća mala i srednja poduzeća i dalje loše stoje po pitanju digitalizacije svojih usluga, navela je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj na panel diskusiji konferencije Smart Industry Poslovnog dnevnika na kojoj se raspravljalo o tome koliko je domaće gospodarstvo digitalizirano.
Da bi brojke popravili, upozorila je Čović Vidović, definitivno moramo poraditi na ujednačenom digitalnom razvoju Hrvatske, posebno po pitanju dostupnosti 5G-a i širokopojasnog interneta u ruralnim područjima.
Da tehnologija postaje ključna za poslovanje i da je tvrtke moraju ozbiljno shvatiti složili su se svi sudionici panela. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, poručuje da je pred realnim sektorom još mnogo posla.
“Većina tvrtki još nije svjesna da račune mora čuvati u digitalnom obliku. Usto, još smo prilično digitalno nepismeni. Primjerice, jako se malo ljudi zna digitalno potpisati”, rekao je Emer te otkrio da s tim problem imaju i neke velike tvrtke.
“Primjerice, naša sestrinska tvrtka koja se bavi otkupom potraživanja imala je situaciju da joj velika državna tvrtka nije htjela digitalno potpisati ugovor o otkupu potraživanja. Moralo je proći tri do četiri godine i ne znam koliko sastanaka da odluče ugovor digitalno potpisati”, prisjeća se Emer muka digitalizacije.
Prilika za napredak
Iako proces uvođenja novih tehnologija sigurno, posebno malima tvrtkama, nije niti jednostavan, a niti jeftini, on može biti itekako dobra prilika, posebno za mala gospodarstva kakvo je hrvatsko, smatra Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska.
“Dobra vijest je da ne moraš biti velika zemlja da budeš uspješan. No male bi države trebale biti mnogo ambicioznije i postavljati si više ciljeve po pitanju digitalizacije”, ističe Lončar dodajući da se u posljednjih pet godina vidi veliki napredak u digitalizaciji. U Siemensu, inače, digitalizaciju 4.0. zovu tehnologijom sa svrhom.
Što se tiče njezine integracije u poslovanje, svaka kompanija mora si postaviti pitanje koji su njezini problemi te mora postaviti strategiju, odnosno znati što želi postići digitalizacijom, savjetuje Lončar. Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska kaže i da sve složenije probleme s kojima se danas suočavamo nitko više ne može sam rješavati.
“Odjeli istraživanja i razvoja nekada su bili zatvoreni i vrlo tajnoviti, a danas su to otvoreni sustavi”, rekla je Lončar. Da bez inovacija, odnosno ulaganja u istraživanje i razvoj, nema napretka pa ni opstanka na tržištu, složio se Ivan Paić, član Uprave Končara. Istu ulogu kao ulaganja u inovacije danas ima i ulaganje u uvođenje novih tehnologija.
“Digitalizacija daje dodatnu dimenziju našem hardveru, odnosno brojnim rješenjima koje nudimo u energetici i transportu. Pobornik sam teze da umjetna inteligencija, kao takva, još ne postoji, ali je dobar alat koji pomaže u donošenju odluka”, ističe Paić dodavši da Končar ima dvije prednosti u odnosu na konkurenciju.
“Naša najveća prednost u odnosu na slične igrače na svjetskom tržištu je što imamo veliki broj stručnjaka koji imaju potrebne kompetencije, a druga je da smo dovoljno veliki, a opet manji u odnosu na konkurenciju da možemo biti vrlo fleksibilni, brzo donositi odluke i odgovoriti na zahtjeve kupaca”, navodi.
Slavko Vidović, osnivač i član Uprave InfoDom Grupe, poručuje da je digitalna transformacija zapravo transformacija organizacija. “Ako u tome uspijete onda imate digitalno poslovanje”, kaže Vidović napominjući da bi IT kompanije trebale više ulagati u društvo. “Digitalni rast mora se pretvoriti u poslovni rast”, ističe Vidović.
Smart Think Thank
Osnivač InfoDoma pobornik je i osnivanja “smart Think Tanka”. InfoDom je, kaže Vidović, pokrenuo inicijativu njegova osnivanja i okupio određene partnere, no za njegov uspjeh bit će ključno povjerenje i suradnja.
Ostali sudionici panel rasprave podržali su inicijativu osnivanja “smart Think Tanka”. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, kaže da bi on bio itekako koristan, posebno kao tijelo koje bi progovaralo u ime industrije.
“U Hrvatskoj je mnogo IT stručnjak koji bi u javnom prostoru sustavno morali ponavljati određene stvari”, rekao je Emer. Čović Vidović kaže da novca za financiranje jednog takvog think tanka u EU-u ima, i to kroz razne programe. Skreće i pozornost na izvješće Maria Draghija.
“Utvrdili smo da jedinstvenom europsko tržište nedostaje peta sloboda – ona jedinstvenog tržišta kapitala. Zajednički problem je i konkurentnost i demografija. Također, Europa ima jako dobre zakone, ali sve što imamo moramo poboljšati. Mnogo je posla pred nama kako bi Europa ostala najbolje mjesto za život i poslovanje”, zaključila je Čović Vidović. U rješavanju tih problema tehnologija može pomoći.
