Dobit hrvatskih tvrtki koje se bave razvojem videoigara drugu godinu prelazi 10 milijuna eura. Raste i broj zaposleni, a udio izvoza u prihodima prošle je godine činio čak 80 posto.

Pokazuje to analiza industrije videoigara od 2019. do 2021., koju je u suradnji s A1 izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara. Industrija jača i sve je raznolikija, a njen je potencijal ogroman, smatraju u Klasteru.

“Potencijal rasta deset je puta veći”, istaknuo je na predstavljanju analize Ivan Murat, predsjednik Klastera i operativni direktor Nanobita.

Optimizam temelji na podacima iz regije i onima kojima raspolaže kroz švedsku Stillfront grupu koja je 2020. preuzela Nanobit.

Rast zaposlenih
A Nanobit, koji razvija zabavne mobilne igre, po prihodima je najveća domaća kompanija u ovoj industriji. S 300,9 milijuna kuna, koliko su ostvarili prošle godine, ova kompanija čini više od 60 posto ukupnih prihoda industrije.

Prvih deset tvrtki čini pak 90 posto prihoda, a uz Nanobit najveće su Abest (54,2 milijuna kuna), Gamepires (27 milijuna kuna), Orqa (11 milijuna kuna) i DEV (9 milijuna kuna).

Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera, ističe da uočavaju trend diverzifikacije jer su najveće kompanije u ovoj branši prije samo par godina uzimale još viši postotak. Dodaje i da skoro dvije trećine domaćih tvrtki isključivo radi na vlastitim proizvodima, što znači da domaća industrija videoigara nije servisna.

Što se poslovnog modela tiče, njih 50 posto bavi se izradom igara koje se naplaćuju prilikom kupnje, 12,5 posto izradom besplatnih igara (što je u svijetu najčešći model), a 37,5 posto izradom igara za klijente.

Njihove se igre najčešće (64 posto) prodaju putem Steama, i to uglavnom na strana tržišta, jer udio izvoza u prihodu čini nevjerojatnih 80 posto. Usporedbe radi, udio izvoza u prihodima IT industrije čini 44 posto, a autoindustrije 58 posto.

Iako industrija raste, jer je zaposlenih sve više (2020. 415, a 2021. 474), prihodi i dobit u 2021. pali su u odnosu na 2020. Ukupni je prihod u 2020. iznosio 567,9 milijuna kuna, 82 milijuna više nego 2021., dok je dobit bila niža za 8,2 milijuna kuna (90,5 milijuna kuna).

Također, napomenuo je Gavrilović, industrija zapošljava najviše vizualnih umjetnika, pa programera, a najveći broj njih ima stalno i sigurno zaposlenje, odnosno ugovor o radu na neodređeno. Time se industrija videoigara bitno razlikuje od drugih kreativnih u kojima umjetnici uglavnom rade na projektima što njihovu poziciju čini vrlo nesigurnom.

Prodaja SCUM-a Jagexu
Pozitivan je trend vidljiv i u poticajima koji se dodjeljuju industriji, a koji su 2019. iznosili 229 tisuća eura, a ove godine 522 tisuće. To je i dalje vrlo malo jer je udio poticaja u prihodima 2021. bio tek 0,39 posto.

Ivan Murat stoga naglašava da su potrebne promjene u oporezivanju, ali i u edukaciji kadrova kojih kronično nedostaje, a da bi industrija ostvarila svoj potencijal.

“Tu nam je potrebna pomoć države”, ističe. Osim toga, željeli bi, kao i brojni drugi poduzetnici, jednostavniju birokraciju te više poticaja za razvoj studija.

I dok je 2020. domaću industriju videoigara obilježila Nanobitova prodaja Stillfront grupi te Croteama američkom Devolver Digitalu, i ove se godine, prije tek nekoliko dana, dogodila još jedna značajna prodaja.

Zagrebački Gamepires, čija je igra SCUM prodana u više od tri milijuna primjeraka, kupio je britanski Jagex. Cijena je ove transakcije nepoznata, a kao motiv prodaje Gavrilović je naveo potrebu bržeg i većeg rasta.