Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi 39 milijuna slijepih osoba, a s obzirom da se prilikom razvoja i unaprjeđenja koncepta pametnih gradova tehnologije moraju prilagođavati stanovnicima, ova skupina ljudi uživa posebne zahtjeve.

Njihov koncept pametnog grada mora se temeljiti na zvuku te dostupnosti tehnologije da im bude iskoristiva. Putovanja na posao, susreti s prijateljima, korištenje javnog prijevoza ili samo kupovina često se uzimaju zdravo za gotovo, a tome je tako jer prosječan građanin te radnje obavlja bez znatnih poteškoća. Za slabovidne osobe situacija može biti drugačija, a ove naizgled jednostavne stvari mogu biti ozbiljan izazov. 

Zato je potrebno zamisliti grad opremljen tehnologijom koja slabovidnim osobama omogućava prepoznavanje ljudi, mjesta ili čak novčanica, pomažući im da žive samostalnije i bolje se snalaze na javnim mjestima. To je obećanje takozvanih pametnih gradova koji koriste stvari poput internetskih uređaja i umjetne inteligencije za poboljšanje usluga i kvalitete života svojih stanovnika. Naglasak je na sve, a bilo koji oblik inkluzije trebao bi biti dio strategija razvoja.

Mikro-navigacijski sustav
Slabovidne osobe mogle bi imati ogromne koristi od poboljšanog prometnog sustava. Jedan takav projekt je i 'Virtualna Varšava'. Riječ je o projektu pametnog grada u prepunom glavnom gradu Poljske, a zasnovan je na vrhunskim tehnologijama i ima za cilj pružiti skup "očiju" onima koji imaju problema sa vidom. Grad je razvio mrežu svjetlosnih senzora za pomoć slabovidnim osobama da se samostalno kreću.

To su mali jeftini odašiljači koji se mogu ugraditi u zgrade i ljudima u stvarnom vremenu šalju informacije o okolini na njihove telefone putem Bluetootha. To može uključivati mjesto ulaza u zgradu, autobusne stanice ili čak prazna mjesta u autobusu ili mjesta čekanja u redovima u općinama i gradskim uredima. Projekt Virtualne Varšave ima dva uporišta.

Prvi je mikro-navigacijski sustav – osobni vodič i pomoćnik koji omogućuje bilo kojem vlasniku pametnog telefona da primi pisane ili usmene informacije o svojoj okolini, poput lokacije autobusnih stajališta, broja vlakova koji dolaze, ulaza u muzeje ili gdje čekati u općinskim uredima. Drugi je sustav podrške tj. individualizirani program za aktivnosti i usluge posebno dizajnirane kako bi se pomoglo slabovidnim ljudima da se osjećaju neovisnije u javnim prostorima i na tržištu rada.

Sastoji se od obuke, karijernih savjetovanja, stažiranja i namjenske linije za pomoć koja će im pomoći da se snađu u gradu i tržištu rada te da se povežu s drugim slabovidnim stanovnicima. U 2018. godini Dubai je pokrenuo pilot shemu koja uključuje iOS-ovu aplikaciju koja može pretvoriti pisane informacije u metro stanicama u zvučne upute, pomažući korisnicima da prijeđu od ulaza do uređaja za karte, vrata pa sve do slobodnog mjesta. Nakon što putnici stignu na odredište, pametni gradovi mogu im pomoći u kretanju po javnim prostorima.

Jednostavno pružanje bolje povezanosti za pametne telefone dobar je početak, na primjer, opremanjem zgrada s malim ćelijama koje podržavaju 5G, umjesto da se oslanjaju na tradicionalne jarbole za signal. To bi slabovidnim osobama omogućilo bolju upotrebu pametnih aplikacija poput Seeing AI i Blind Square, koje mogu opisati okolinu ili dati zvučne upute korisnicima. Google također razvija platformu koja se zove Lookout, a koja koristi kameru kako bi pomogla ljudima da prepoznaju novac ili boju predmeta.

Taktilne karte i zvučni sustavi
Pametni gradovi mogu ići i dalje s javnom tehnologijom. Mogu osigurati automatizirane informacijske točke s taktilnim kartama ili zvučnim sustavima koji opisuju okolnu lokacije. Ako to uključuje i kameru koju korisnici mogu usmjeriti na različite zgrade i druge aspekte okoline, tada bi kroz prepoznavanje fotografije, aplikacija umjetne inteligencije, mogla prepoznati predmete i opisati ih korisniku.

Slično tome, trgovački centri mogli bi biti opremljeni uređajima za prepoznavanje proizvoda koji kupcima omogućuju usporedbu proizvoda u trgovinama. Tehnologija pametnog grada također može pomoći u zgradama. Jedan postojeći primjer je tehnologija kućnih pomoćnika koja se kontrolira glasom poput Amazon Echo (Alexa) i Google Home, koja se već može koristiti za zaključavanje brava, svjetla i uređaja ili dodavanje predmeta na popis za kupovinu.

Pametni gradovi transformirat će način na koji ljudi žive, komuniciraju ili kupuju, posebno za slabovidne ljude. Sada počinjemo svjedočiti nastanku pametnih gradova kao što su Dubai, Singapur, New York i Varšava. Međutim, usvajanje tehnologija pametnih gradova još je u povojima, zbog čega EU ulaže do milijardu eura u potporu projektima u oko 300 gradova. Nedavni pregled PwC-a utvrdio je da se očekuje razvoj pametnih gradova u narednih sedam godina, stvarajući tržište od 2,5 trilijuna dolara do 2025. godine. Urbani razvoj raste najbržim tempom u ljudskoj povijesti. Tehnologija pametnog grada može vam pomoći ispuniti neka očekivanja urbanog razvoja koja rastu jednako brzo.