Nije mala stvar da jedna domaća kompanija sudjeluje u velikom europskom projektu čiji je cilj razviti prvi interoperabilni europski ekosustav za obradu podataka otvorenog pristupa, kontinuum oblak-rub s više pružatelja usluga, ili jednostavnije – kapacitete za obradu podataka, softver i alate za razmjenu podataka.

Dio tog projekta pod imenom Važan projekt od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije ((IPCEI-CIS), relativno nedavno postao je i domaći jednorog Infobip.

Prvi hrvatski jednorog tako bi rješenjem koje razvija – globalnom komunikacijskom platformom – trebao dati svoj doprinos europskom odgovoru na američku i kinesku nadmoć u ovom području.

Koliko je projekt Europi važan govori i činjenica da je krajem prošle godine Europska komisija za njegov razvoj odobrila potpore u vrijednosti od 1,2 milijarde eura za sedam država članica koje su ga inicirale prije više od tri godine.

Domaći projekt koji bi trebao biti dio velikog europskog, a kojega razvija Infobip, važan je i hrvatskoj Vladi premijera Plenkovića kojem je u utorak na Alpha Centauri kampusu u Novom Zagrebu, i predstavljen.

Da joj je važan, barem deklarativno, pokazali su i donošenjem odluke sredinom ožujka o dodjeli državne potpore. Međutim, projektu koji je predsjednik Vlade Andrej Plenković iznimno nahvalio ustvrdivši da ga “od srca podržava”, još nije dostavljen ugovor. Pa tako niti potreban novac.

“Smatramo da će nas ovaj projekt dobro pozicionirati na europskom kontinentu te da će Infobip, kao jedan od europskih lidera na globalnoj razini, profilirati Hrvatsku kao zemlju u kojoj postoje kompanije koje razvijaju tehnologije budućnosti”, poručio je Plenković okupljenima. Kaže i da se veseli potpisivanju ugovora, a za njegovo sastavljanje zadužio je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Na svečanom predstavljanju nazočio je i premijer Andrej Plenković koji ‘od srca podržava projekt’, ali njegova Vlada još uvijek nije sastavila ugovor/Igor Kralj/PIXSELL

Projekt, naime, neće biti financiran iz europskih fondova već nacionalnim sredstvima koja države dodjeljuju kroz potpore te privatnim ulaganjima.

Damir Prusac, potpredsjednik za inženjerstvo Infobipa, objašnjava da je riječ o projektu vrijednom više od 80 milijuna eura. Ističe i da se još pregovara o mehanizmima financiranja pa o tome koliko će točno uložiti Infobip, koliko Vlada, a koliko ostali partneri još ne može govoriti. Čeka se, dakle, potpisivanje ugovora za koje se Prusac nada da će se dogoditi kroz najviše dva mjeseca.

Zašto Vlada, i to dva tjedna prije izbora, već nije sastavila ugovor i dala novac projektu koji “od srca podržava” i koji profilira Hrvatsku kao tehnološki razvijenu zemlju, ostalo je neodgovoreno jer za izjave predsjednik Vlade i ministar mu Šime Erlić nisu bili raspoloženi.

Infobip, unatoč tome, ide dalje. Suosnivač i tehnički direktor Infobipa Izabel Jelenić objašnjava da će u sklopu projekta nastojati iskoristiti prednosti umjetne inteligencije.

Prusac: Osim što ćemo poboljšati komunikaciju, radimo na njezinoj sigurnosti i privatnosti.

AI za bolju komunikaciju
“Korištenjem umjetne inteligencije omogućava se bolja i kvalitetnija komunikacija, a Infobip u suradnji s partnerima i drugim zemljama radi komunikacijske sustave koji će biti svjetski konkurentni. Ovime, između ostalog, Europa pokazuje u što želi ulagati te da razumije važnost tehnologije i brzine kojom se mijenja”, ističe suosnivač kompanije koja ima 60 ureda po cijelom svijetu (posljednji su otvorili u Rijadu u Saudijskoj Arabiji) te globalno zapošljava 3500 ljudi. Samo u sklopu projekta razvoja globalne komunikacijske platforme radit će 400 ljudi. Planiraju zaposliti 90 novih, najavio je Prusac.

Zapošljavanje je samo jedna od dobrobiti projekta na kojem Infobip ima dobar ugled i prepoznatljivost među europskim partnerima, napomenuo je predsjednik Vlade. Na projektu u koji je uključeno 100 partnera (u početku ih je bilo 150, no u međuvremenu su neki otpali ili odustali) svi imaju isti cilj – razviti spoj rubnih mrežnih čvorova i računalstvo u oblaku. Neki su u tome ipak inovativniji.

Prusac objašnjava da većina sudionika pokušava iskoristiti postojeću tehnologiju za stvaranje dodane vrijednosti koju planiraju ‘utopiti’ u europski cilj. “Infobip želi stvoriti novu tehnologiju te je podijeliti s drugima”, ističe Infobipov potpredsjednik za inženjerstvo.

Uskočili u zadnji tren
Osim digitalne transformacije, ključni ciljevi platforme na kojoj radi Infobip biti doprinos ciljevima digitalne i zelene agende Europe. Njima će kompanija, koja ima 45 podatkovnih centara diljem svijeta, svoj doprinos dati učinkovitom obradom podataka. Također, imat će vrlo važan utjecaj na lokalnu i akademsku zajednicu kroz prijenos znanja.

Usto, objašnjava Prusac, osim što će poboljšati komunikaciju, rade i na njezinoj sigurnosti, ali i privatnosti. Projekt, u koji je Infobip uskočio u zadnji tren, trebao bi biti od velikog značaja ne samo za kompaniju putem čijih se platformi dnevno pošalje više od milijardu poruka, već i za državu.

“Svi oni koji su se ranije uključili u projekt uspjeli su se bolje pozicionirati u tom vlaku, negdje blizu lokomotive. Međutim, neki su iz njega ipak odlučili izaći. Možda im je cijena karte bila preskupa s obzirom na destinaciju na koju žele doći.

Mi u Infobipu smatramo da cijena karte nije preskupa. Drago nam je da smo u tom vlaku i nadam se da ćemo 2027. biti na njegovom početku”, poručuje Prusac. U tijeku je završna priprema projekta, evaluacija te, naravno, potpisivanje ugovora s Vladom, odnosno dobivanje državne potpore. Izbori bi, pak, samo potpisivanje mogli znatno usporiti.