Do 2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima što znači da gradovi sa sadašnjom infrastrukturom svojim stanovnicima neće moći pružiti kvalitetan život. S tim problemom upoznate su mnoge države te su uvidjele važnost digitalne transformacije gradova.
Gradovi su počeli primjenjivati suvremena tehnološka, logistička i organizacijska rješenja, a da bi jedan grad postao uistinu pametan, nužno je i uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja.
Sve to zajedno trebalo bi osigurati što bolje zadovoljenje potreba građana i unaprijediti učinkovitost gradskih usluga. Uz to, cilj je postići održivost i optimalno korištenje resursa čime će se ostvariti ravnoteža između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva globaliziranog društva.
ELEN punionica/HEP
S tim ciljevima poklapa se i Zeleni plan Europske unije koji zajednicu želi pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Njime je predviđeno da EU do 2050. nema neto emisije stakleničkih plinova, tj. da postane prvi klimatski neutralni kontinent. U postizanju tog cilja važnu ulogu ima održivi promet, koji je i ključna sastavnica svakog pametnog grada.
Članice su se obvezale da će do 2030. smanjiti emisije iz automobila za barem 55 posto u odnosu na 1990. godinu, iz kombija 50 posto, dok bi do 2035. emisija iz novih vozila trebala biti 0 posto. Zbog toga Europska komisija potiče i jača tržište vozila s nultim i niskim emisijama.
Konkretno, građanima daje poticaje za kupnju takvih vozila te potiče izgradnji infrastrukture za punjenje tih vozila za kraće i duže vožnje. Važnu ulogu u tome u Hrvatskoj ima HEP u čijoj je razvojnoj strategiji do 2030. tranzicija prema elektromobilnosti jedna od glavnih točaka. HEP je pod brendom ELEN pokrenuo prvu mrežu javno dostupnih punionica električnih vozila u zemlji.
ELEN je do sada na području Grada Zagreba i svih 20 županija; na svim autocestama i drugim važnim cestovnim pravcima, u gradovima i turističkim odredištima, uključujući i više otoka, pustio u rad više od 300 punionica za električne automobile (260 javnih i više od 40 za potrebe vlastitog voznog parka).
Korištenje ELEN punionica još je uvijek besplatno, a nedavno je uvedena mobilna aplikaciju za pokretanje punjenja te je u pripremi komercijalizacija usluge nakon što se steknu svi uvjeti. Značajan dio HEP-ovih punionica sufinanciran je sredstvima Europske unije, kroz projekte EAST-E i NEXT-E.
Projektom EAST-E, koji je trajao od ožujka 2016. do prosinca 2020, godine, Europska komisija odobrila je 5,05 milijuna eura za postavljanje ukupno 57 multistandardnih brzih punionica (50kW) za električna vozila na području Hrvatske (27 punionica), Slovačke (15) i Češke (15).
Optimizacija elektrosustava
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 5,95 milijuna eura, od čega 1,9 milijuna eura onaj u Hrvatskoj, od čega je 1,6 milijuna sufinancirano. Postavljanjem punionica proširila se i nadopunila postojeća mreža punionica u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj i Češkoj te su se omogućila prekogranična putovanja u 11 zemalja – od Atlantika i Sjevernog mora do Sredozemlja i na istok, prema Poljskoj, Ukrajini i BiH.
Projekt je bio fokusiran i na intermodalnost (kombiniranje više vrsta prijevoza) na 20 lokacija zračnih luka (Zagreb, Prag, Bratislava) i željezničkih kolodvora.
Projektom NEXT-E, Komisija će do kraja prosinca 2021. ukupno odobriti 18,8 milijuna eura za postavljanje ukupno 222 multistandardnih brzih punionica (50kW) i 30 ultra-brzih punionica (150-350 kW) u Hrvatskoj (58), Češkoj (38), Slovačkoj (25), Mađarskoj (59), Sloveniji (32) i Rumunjskoj (40) čime je dala podršku nacionalnim planovima za e-mobilnost i strategijama širenja elektromobilnosti u regiji.U Hrvatskoj je HEP uz sufinanciranje iz NEXT-E postavio 30 punionica, od čega četiri ultra-brze.
Monteri HEP ODS-a ugrađuju energetski učinkovite transformatore/HEP
Iako sektor prometa igra važnu ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova, za očuvanje resursa i dugoročne strategije EU za postizanje ugljične neutralnosti, ključan se ipak pokazuje sektor energetike. Naime, proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 posto emisija stakleničkih plinova u EU, pa su dekarbonizacija energetskog sustava i povećanje učinkovitosti, posebno kroz pametne mreže, označeni kao prioriteti.
Zbog toga EU sufinancira brojne projekte koji to potiču, a jedan od njih je i pilot-projekt uvođenja naprednih mreža kojeg na području pet distribucijskih područja (Elektra Zagreb, Elektroslavonija Osijek, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik) provodi HEP ODS. Projektom će se povećati učinkovitost distribucije električne energije, stvoriti preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećati broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoriti preduvjeti za daljnju integraciju obnovljivih izvora energije.
U sklopu projekta u 6125 transformatorskih stanica ugradit će se sumarna brojila, kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima, postojećih 449 transformatora zamijenit će se novim, energetski učinkovitijim, dok će ugradnja 670 daljinski upravljivih uređaja smanjiti trajanje neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.
HEP ODS sudjeluje i u projektu ATTEST koji se također sufinancira sredstvima EU. Konzorcij partnera čine tvrtke iz šest zemalja Europske unije, od čega iz Hrvatske operator prijenosnog (HOPS), operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) te Končar KET.
Cilj projekta je razvoj ICT platforme koja bi trebala pomoći operatorima da zajednički optimiziraju elektroenergetski sustav te istodobno omoguće otklanjanje tehničkih prepreka u tranziciji postojećeg elektroenergetskog sustava ka sustavu s visokim udjelom obnovljivih izvora energije.
Većina razvijenih alata testirat će se na stvarnoj imovini distribucijske i prijenosne mreže te podacima u hrvatskom demonstracijskom dijelu na lokacijama u Zagrebu, Koprivnici te Puli i Rijeci.
Zajedno s četrnaest partnera diljem Europe, HEP ODS sudjeluje u pilot projektu FLEXIGRID iz EU programa HORIZON 2020. FLEXIGRID predlaže poboljšanje rada elektrodistribucijske mreže razvojem četiri hardverska rješenja: sekundarne trafostanice budućnosti, nove generacije pametnih brojila, zaštitom koja se bavi visokim udjelom obnovljivih izvora energije te višenamjenskim koncentratorom pod nazivom Energy Box.
FLEXIGIRD rješenja će se implementirati na četiri različite lokacije u Europi: ruralna i prigradska mreža u Španjolskoj, hotelsko odmaralište na grčkom otoku Thasosu, urbana mreža u gradu Zagrebu te izolirana dolina u Južnom Tirolu u Italiji.
Digitalizacija transformacija
S druge stane, HEP Plin u Osijeku provodi projekt digitalizacije plinomjera, trenutno najveći IoT projekt u Hrvatskoj, s ciljem da se uz primjenu pametnih uređaja, daljinski očitavaju plinomjeri i smanje troškovi terenskog očitavanja.
Projekt će omogućiti digitalnu transformaciju HEP Plina, dok će krajnjim korisnicima omogućiti uvid u realnu potrošnju, procjene troškova potrošnje, kao i analitiku povijesnih i trenutnih podataka. Tako HEP Plin u Osijeku postaje jedan od predvodnika implementacije pametnih sustava mjerenje odnosno sustava ‘pametnih gradova’.
HEP Opskrba je prvi opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj koji je, u suradnji s Udrugom slijepih Zagreb, internetsku stranicu prilagodio slijepim i slabovidnim osobama, a na temelju EU direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora slijepim i slabovidnim osobama.
Prilagodba stranice Hepi dio je projekta Udruge slijepih Zagreb ‘Mreža za sve’, koji za cilj ima pružanje stručne pomoći organizacijama koje se odluče prilagoditi svoje internetske stranice slijepim i slabovidnim osobama. Realizaciju projekta omogućila je donacija HEP-a u iznosu od 80 tisuća kuna kojom je nabavljena sofisticirana računalna oprema potrebna za edukaciju osoblja i testiranje programskih rješenja.
* Sadržaj omogućio HEP
