U Tvornici kulture u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je peta konferencija Pametni gradovi – gradovi budućnosti 2019. na kojoj se nagrađuju najbolji gradovi i rješenja koja pomažu i olakšavaju život građana.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, u uvodnom obraćanju istaknuo je kako projekt već pet godina uspješno potiče gradove i lokalne zajednice na ulaganje u pametna rješenja.  “Imamo niz gradova koji na tome rade i koji su svijetli primjer i nastavit ćemo poticati gradove na to da građani još bolje žive”, poručuje Nišević.  Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, navodi kako EU Strategija 2050. ima jasnu viziju koja će dovesti do poboljšanja ekonomije i klimatskih promjena.

Sklad čovjeka i tehnologije
“Gradovi tu imaju ključnu ulogu. Prema prijedlozima Komisije očekujemo investicije u polju energetike, osigurali smo 85 milijuna eura za projekte koji će pomoći s gorućim problemima. Targetirano ćemo pomagati regijama i time utjecati na klimatske promjene, a krajnji nam je cilj osnažiti gradove i potaknuti ih na promjene za bolje sutra. Svi segmenti koji su dio te strategije će dovesti do rezultata  i urbana inovativnost postat će stvarnost. Naš cilj je poticati gradove da sudjeluju i nameću teme poput pametne elektromobilnosti, ulaganja u tehnološka rješenja, pametnu opskrbu energijom”, objašnjava  Katainen.

Kako tvrdi, jedna od misija Europske komisije je da gradovi kroz tehnologije i rješenja pomažu ostvarenju tih ciljeva kako bi stvorili održiv prostor za život. EU podupire projekte, velik udio investicija upravo ide za to kako bi bili pametniji. “Hrvatskoj ide 1,1 milijarda eura za investicije, od digitalizacije, ulaganje u pametne projekte i rješenja. Postizanje toga zahtijeva suradnju svih dionika, a kako bi gradovi EU bili privlačniji za život, građane i posjetitelje. Želim zahvaliti svim gradovima koji to rade i reći im da nastave s tim i ubuduće”, poručuje Katainen.

Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, napominje kako je Zagreb donio svoju strategiju Smart City do 2030. te pri donošenju naišao na niz primjera dobre prakse. “Neki stavljaju naglasak na participaciji građana, pametnu upravu, elektromobilnost, a mi smo se odlučili objediniti sve. Pametna rješenja su tu za naše građane, a pametan grad je sretan grad. Mi smo prateći sklad čovjeka i tehnologije osmislili strategiju s velikim naglaskom na participaciju građana. Implementiramo nove usluge, pojednostavljujemo usluge i širimo njihovu dostupnost, učinkoviti poslovni modeli su tu za naše građane. Neki da smo predstavili  novu aplikaciju za parkiranje, nalazimo što bolja rješenja za mobilnost. Želimo biti pametan grad, ali želimo i dalje od toga, želimo biti sugrađanima na usluzi kako bismo im poboljšali kvalitetu života u gradu. Kako će se tehnologija još razvijati ne znamo, ali ljudi su ti koji odgovaraju na tehnološka rješenja i za njih ih radimo”, zaključuje Majić.

Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada na konferenciji je održala prezentaciju Grad Zagreb – Urbana regeneracija. Kako ističe, Blok Badel, Gredelj i Sljeme Sesvete mjesta su u gradu koja će dobiti novo ruho i funkciju.

Živi laboratorij
“To su područja koja su pripadala industrijama, danas su napuštena, a imaju ključno mjesto u gradu i njihovom aktivacijom pomogli bismo životu grada i građana. Cilj nam je aktivirati nova područja, razvijati tehnološka rješenja i projekte bazirane na prirodi i koji će učiniti od te lokacije živi laboratorij, od inovativnih urbanih vrtova, zelenih fasada, a tijekom projekta sudjeluju i građani”, ističe Jerković. Platforma Otvoreni grad nastala je s ciljem da se građanima pruže informacije o gradovima u kojima žive, a oni to zaista i žele, ističe voditelj marketinga i prodaje Libusoft Cicoma Tomislav Knežević.   “Građani jako malo znaju, iako imamo zakonske akte o transparentnosti, no to očito nije dovoljno.  Našli smo rješenje kako da građanima prikažemo priču iz grada”, kaže Knežević dodajući da je Hrvatska na 25. mjestu u digitalizaciji od 28 zemalja.

U Libusoftu Cicomu, čije usluge koristi 86 od 127 gradova u Hrvatskoj, odlučili su se na platformu Otvoreni grad u kojoj su se željeli vezati na proračun. Platforma je jedinstvena točka na kojoj se mogu vidjeti i pristupiti uslugama koje grad pruža.  “Najbitnija je usluga e-proračun. Odlučili smo sve financijske podatke prikazati prema van, građani se autentificiraju, može putem NIAS-a ili drugačije”, kaže Knežević.

Dodaje da će osim trošenja gradske uprave, građani imati pristup svojim financijskim karticama i obvezama, što će dugoročno smanjiti potrebe za dolascima i gužve u gradskoj upravi. Slavko Vidović iz grupacije InfoDom u sklopu konferencije održao je prezentaciju Digitalna platforma grada i uređivanje standarda javne nabave IKT sustava. “Kako ovladati planovima kako bi grad bio pametan, to je cilj i pitanje. Puno je proizvoda, proizvođača, ali na kraju sve ovisi o kriterijima. Gotovo svaki grad mora imati digitalne platforme kako bi podaci bili svima dostupni i mogli ih iskorištavati kako treba. Današnja tehnologija pamet izvlači iz podataka i ona će dovesti do promjena, ali umjetnu inteligenciju i podatke treba kombinirati”, napominje Vidović.

Kako tvrdi, EU ima dobre prakse i preporuke i suradnja je ključna kako bismo mogli učiti jedni od drugih. “Za efekt ‘pametnosti’ nije dovoljno koristiti digitalne tehnologije nego kroz dvostrano komuniciranje te uključenost i suradnju građana i poduzetnika optimalno razvijati grad na dobrobit svih. Glavna energana su uvijek podaci i umjetna inteligencija i na to se veže sve ostalo. Infrastruktura gradova je tehničko pitanje, a rješenja koja radimo u Hrvatskoj su takva da je važna kvaliteta naših proizvoda i usluga”, poručuje Vidović.

Mobilnost i klimatske promjene
Digitalizacija će uz sve pozitivno što nosi promijeniti naš svakodnevni život i toga moramo biti svjesni. Kad kod kuće u Švedskoj idem van i kupim sendvič za euro, moram ga platiti karticom jer se gotovina ne prima”, istaknuo je glavni izvršni direktor Atrona Sverige Jürgen Goldmann.

“Danas radimo softverska rješenja za što nam je neophodan snažan “back office” za prikupljanje javno dostupnih podataka iz nacionalne baze”, kaže. U Švedskoj, koja je velika ali s malo stanovnika, bitne teme su mobilnost i klimatske promjene, a građani žele kombiniranu mobilnost. Osim javnog prijevoza autobusom ili vlakom žele lepezu usluga poput car sharinga i unajmljivanja bicikala. Prije pet godina tražio se sustav standardiziranog izdavanja i kupnje karata i danas je to rješenje dovelo da se više od 80% karata prodaje putem mobitela.

“Niz je inovativnih rješenja i platformi koji ispunjavaju svoja obećavaju, ali njihova brojnost donosi šum i gužvu u operativnim aktivnostima gradova”, kazala je Dora Medved iz Hrvatskog telekoma. “Iduće godine istječe 90 posto razvojnih strategija na razini Hrvatske što se poklapa sa završetkom višegodišnjeg financijskog okvira EU. To znači da će iduće godine puno gradova i lokalnih jedinica biti prisiljeno iznova razmišljati o budućnosti, a tu je HT u stanju pružiti sveobuhvatnu sliku i konkretnu podršku sa svoje četiri strateške osi”, kazala je Medved.  “Platforma upravljanja pametnim gradovima ima za cilj integraciju svih rješenja pod jednu kapu, uključujući softver i hardver”, kaže Dora Medved.