Na europskoj je razini u tijeku formiranje Europskih digitalnih infrastrukturnih konzorcija (EDIC).

Riječ je o višedržavnim projektima čija je zadaća zajedničkim snagama ostvariti ambiciozno postavljene ciljeve Digitalnog desetljeća, a koje države članice samostalno ne bi mogle postići. Zajednički, pak, sve je moguće.

Sudjelovanje u EDIC-ima, o čijim osnivanjima Europska komisija odlučuje na temelju aplikacija država članica, za domaću je znanstvenu i poslovnu zajednicu itekako važno jer ne samo da EDIC-i pružaju platformu za razmjenu znanja i umrežavanje već su izvrsna prilika za uključivanje u napredne znanstvene i tehnološke projekte.

Javni poziv od siječnja
S ciljem njihovog uključivanja u ove višedržavne projekte Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) još je u siječnju ove godine objavio javni poziv za iskaz interesa. Prema podacima koje su poslali iz SDURDD-a Hrvatska je uključena u šest od ukupno 13 inicijativa koje su u različitim fazama postupka osnivanja.

Naime, javni poziv za iskaz interesa za osnivanje EDIC-a Europska je komisija otvorila krajem 2022., a prema izvješću koje su objavili krajem rujna pristiglo je 38 prijedloga, od čega je 13 u procesu elaboracije. Prema odgovorima iz MCP Acceleratora (Multi-Country Projects – Akceleratora za višedržavne projekte) stigle su tek dvije formalne prijave država članica za uspostavu EDIC-a (onog koji će djelovati u području blockchaina i naprednih jezičnih tehnologija).

Njih je još pet u fazi prethodne prijave (postupak u kojem države članice izražavaju svoju političku predanost inicijativi), a za njih četiri još se čeka predaje prethodne prijave. Za dva EDIC-a, pak, prijedlog se tek razmatra (za Savez startupova i Federacije za kliničke slike raka).

Hrvatska bi kroz razne institucije i kompanije trebala biti uključena u njih šest. Interes je iskazalo, iščitava se iz odgovora SDURDD-a, ukupno deset javnih tijela i znanstvenih institucija. No, broj je kompanija koje su zainteresirane uključiti se u rad EDIC-a, iznimno mali. Na javni poziv državnog ureda javilo se njih tek pet. O kojim se tvrtkama radi “ne mogu otkriti jer nemaju suglasnost sve dok se EDIC-i ne osnuju”.

Na pitanje jesu li zadovoljni interesom domaćih institucija i kompanija iz SDURDD-a ne odgovaraju konkretno. Kažu samo da je u tijeku osnivanje još nekoliko EDIC-a – Mobility and Logistics Data EDIC, Cybersecurity Skills Academy i Copyright Infrastructure EDIC – a za koje još nema iskazanog interesa. “Nadamo se da će biti iskaza interesa s kojima ćemo se uključiti i u ove EDIC-e”, ističu.

A na čemu će raditi ovi višedržavni projekti u čije osnivanje moraju biti uključene minimalno tri države članice? Radit će na uspostavi pan-europskih 5G koridora, razvoju računala visokih performansi, razvoju kvantne i svemirske komunikacije, blockchainu, razvoju čipova II generacije, povezanim javnim upravama….

Prijedlozima koji su pristigli predlaže se, primjerice, formiranje EDIC-a – Vozilo budućnosti, a kojem je cilj omogućiti širenje modela otvorenog koda hardvera i softvera za proizvodnju poluvodiča. Predlaže se i osnivanje Europske federacije za slike tumora (European Federation for Cancer Images – EUCAIM EDIC), kojem je uspostava platforme sa zdravstvenim podacima oboljelih od raka, a služila bi za istraživanja i razvoj te stvaranje inovacija u ovom području.

Hrvatska je pak uključena u inicijativu osnivanja Poljoprivredno-prehrambenog EDIC-a (AgriFood EDIC), Genom EDIC-a, pa EDIC-a kojem je cilj stvoriti europsko partnerstvo u području lanaca blokova (blockchain). Uključila se i u IMPACT EDIC, odnosno EDIC povezane javne uprave, ALT, odnosno jezični EDIC te CitiVERSE, odnosno EDIC kojem je cilj stvaranje lokalnih digitalnih blizanaca.

“CitiVERSE EDIC će razviti akcijski plan za razvoj snažnog digitalnog ekosustava oko zajedničkih infrastrukturnih komponenti za podatke, digitalne usluge i povezane elemente za pametne zajednice temeljene na oblaku”, ističu iz SDURDD-a.

U inicijativi njegovog osnivanja sudjeluje čak 18 država članica, a Hrvatsku će u njemu predstavljati SDURDD i Adria EDIH iz Rijeke. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, pak, uključen je u čak pet EDIC inicijativa.

U njih dva partner mu je Institut Ruđer Bošković, i to u onima vezanima uz blockchain tehnologiju te inicijativu 1+milijun genoma (cilj je stvaranje europske genomske podatkovne infrastrukture). U trećem, onom povezane javne uprave, pak, partner mu je jedna privatna kompanija. SDURDD neće sudjelovati jedino u Poljoprivredno-prehrambenom EDIC-u.

Za sudjelovanje u njemu interes su iskazali Agronomski fakulteti iz Zagreba i Osijeka, FER te tri privatne kompanije. U Jezičnom EDIC-u pak s Hrvatske će strane sudjelovati, osim SDURDD-a, Filozofski fakultet iz Zagreba, Institut za jezik i jezikoslovlje, SRCE, Sveučilište u Rijeci te jedna privatna kompanija.

Osiguran proračun
Samo formiranje EDIC-a, odgovaraju iz MCP Acceleratora, ovisit će o zaprimanju prijava te njihovoj kvaliteti i kompleksnosti. Odluke vezane uz tek dvije zaprimljene prijave, kažu, očekuju se u prvom kvartalu 2024.

Svakako treba spomenuti da ne postoji poseban fond za financiranje EDIC-a. Projekti će moći biti prijavljeni za financiranje iz raznih programa EU-a, a očekuje se i participacija samih država članica kao i privatna ulaganja. Iz SDURDD-a odgovaraju da je Hrvatska u svojim iskazima ponudila kontribuciju u naravi (ljudski resursi, prostor, uporaba superračunala…) te je i u državnom proračunu osigurala sredstva za sudjelovanje u svim EDIC-ima.

“U primjerima ALT EDIC-a i Blockchain EDIC-a primjenjuje se sistem u kojemu se plaća godišnja članarina od 100 tisuća do 250 tisuća eura pri čemu se izračun radi u skladu s BDP-om države članice. U hrvatskom slučaju to iznosi 112 tisuća eura. Navedeni iznos se može umanjiti ako države nude određene kontribucije u EDIC-u u naravi”, objašnjavaju. Navode i da se svi zainteresirani još mogu javiti za uključivanje u rad EDIC-a, i to dokle god traje programsko razdoblje Politike digitalnog desetljeća 2030.v