Ujedinjeni narodi proglasili su 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije. Povod je stota obljetnica početka razvoja kvantne mehanike i ocjena da će kvantna znanost i tehnologija biti ključno međusektorsko znanstveno područje 21. stoljeća, s golemim utjecajem na najvažnije društvene izazove održivog razvoja do 2030., od klime i energije do sigurnosti hrane i čiste vode.

U 2025. svemirska letjelica Venus Life Finder trebala bi stići do Venere, teleskop James Webb nastavit će slati uzbudljive snimke, u CERN-u, osnovanom prije točno 70 godina, s nestrpljenjem će čekati na odobrenje studije izvodljivosti za izgradnju moćnog nasljednika Velikog hadronskog sudarača, koji će istraživati još neistražena područja fizike čestica…

Nezahvalno je prognozirati što bi se sve uzbudljivog u svijetu znanosti moglo dogoditi u 2025., uvijek su moguća neočekivana otkrića, ali i razočaranja. Za ovu prigodu stavili smo naglasak na daljnji razvoj umjetne inteligencije koja je obilježila 2024. s primjenama na raznim područjima ljudske djelatnosti, o čemu su za Večernjakov “Godišnjak” govorili znanstvenici i poduzetnici.

“Ova 2024. donijela je revolucionarne promjene u mnoga područja znanosti i omogućila mnoga nova otkrića te snažno utjecala na društvo i gospodarstvo. Unatoč snažnom razvoju, ostaju brojni izazovi. Primjeri su sigurnost, pouzdanost i objašnjivost sustava umjetne inteligencije. Također su važna etička pitanja, privatnost podataka te razvoj i provedba pripadne zakonske legislative”, istaknuo je za Večernji list akademik Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Mogu se, dodaje, očekivati intenzivna ulaganja u istraživanja i razvoj u nekoliko područja primjena, poboljšanje velikih jezičnih modela s primjenama u sustavima za podršku korisnicima, virtualne konzultacije u zdravstvu, personalizirano obrazovanje i u poslovanju.

Zasad bez šire inteligencije

“Umjetna inteligencija u zdravstvu omogućit će preciznu medicinu, nadzor pacijenata i otkrivanje novih lijekova te metode analize kompleksnih podataka o pacijentu za određivanje personalizirane terapije. Istovremeno će sustavi umjetne inteligencije morati ispuniti sve regulatorne zahtjeve i osigurati privatnost podataka. U financijama i poslovnoj inteligenciji omogućit će složeniju analizu financijskih podataka u stvarnom vremenu te omogućiti naprednu procjenu rizika i detekciju prevara.

Generativna umjetna inteligencija postat će još naprednija i omogućiti stvaranje realističnih tekstova, slika, videa i muzike u svrhu generiranja sadržaja za zabavu i kreativni dizajn. Sustavi u klimatologiji i nadzoru okoliša omogućit će predviđanje prirodnih katastrofa, optimiziranje korištenja energije i pametnog nadzora ekosustava. Područja primjena uključuju meteorologiju, poljoprivredu i urbano planiranje. Od temeljnih pitanja ostaje otvoreno ono filozofsko – je li umjetna inteligencija uopće moguća?

Može li stroj imati jednaku inteligenciju kao čovjek i je li moguće ostvariti generalnu umjetnu inteligenciju koja bi omogućila računalu sposobnost rješavanja šireg spektra problema, slično ljudskoj inteligenciji? Razvoj te tehnologije idućih godina pokazat će u kojoj mjeri je to moguće, no možemo očekivati povećanje generalnosti znanja sustava umjetne inteligencije. Trenutačno su ti sustavi ipak ograničeni na rješavanje specifičnih zadataka i nemaju generalnu, širu inteligenciju”, ističe prof. Lončarić.

Glavni istraživački i razvojni izazovi zajednički za sve primjene umjetne inteligencije su, napominje, sigurnost, pouzdanost i objašnjivost sustava AI, privatnost podataka i etika, smanjivanje pristranosti sustava umjetne inteligencije te smanjivanje potrošnje energije.

Sigurnost sustava umjetne inteligencije važna je u svim kritičnim primjenama gdje bi pogreška mogla nanijeti štetu čovjeku. Primjer su autonomna vozila gdje unatoč napretku tehnike uvijek postoji određena, iako vrlo mala, vjerojatnost pogreške koja može dovesti do prometne nezgode. Iako su statistike pokazale da već sad autonomna vozila kojima upravlja AI imaju manju vjerojatnost pogreške od ljudskog vozača, u 2025. možemo očekivati daljnji napredak tehnologije autonomnih vozila i povećanje sigurnosti vožnje.

“Sigurnost sustava važna je i u medicinskim primjenama gdje takvi sustavi analiziraju medicinske dijagnostičke podatke i pomažu liječnicima u donošenju konačne odluke o dijagnozi ili terapiji. Za povećanje sigurnosti potrebno je također istraživati i razvijati metode koje sprečavaju napade hakera. I pouzdanost sustava umjetne inteligencije je vrlo važna jer kod pouzdanog sustava znamo da odgovor koji smo dobili nije pogrešan.

Npr. poznato je da u području analize prirodnog jezika veliki jezični modeli poput ChatGPT-ja i drugih modela nekad daju pogrešne odgovore na pitanja korisnika, što se nekad maštovito naziva halucinacijama takvih modela. Pouzdanost velikih jezičnih modela trenutačno je ograničena tako da korisnici moraju obavezno provjeriti dobivene odgovore prije nego što ih prihvate kao istinite”, kaže nam akademik Lončarić.

Objašnjenja su poželjna

U primjenama kao što su, na primjer, u medicini ili financijskom poslovanju, važno je, smatra, da korisnik može dobiti obrazloženje odgovora.

“U dijagnostici u medicini važno je objasniti liječniku zbog čega je sustav umjetne inteligencije na temelju analize dijagnostičkih podataka dao određenu dijagnozu. Ili, ako je klijent u banci dobio negativan odgovor na zahtjev za kredit ili neku drugu financijsku uslugu na temelju odluke sustava umjetne inteligencije koji je analizirao podatke, poželjno je da klijent dobije objašnjenje takve odluke”, kaže Lončarić i dodaje da u 2025. možemo očekivati i nastavak intenzivnih istraživanja metoda za detekciju sadržaja koje je generirala AI koja postaje sve bolja u kreiranju multimedijskih sadržaja.

I privatnost podataka je, nabraja dalje, velik izazov, kao i korištenje materijala kao što su sadržaji u novinama, knjigama i časopisima, za koje nositelji autorskih prava nisu dali dozvolu da se ti smiju koristiti za učenje sustava umjetne inteligencije.

“Već sada postoje brojne sudske parnice gdje su nositelji autorskih prava podnijeli tužbe za neovlašteno korištenje podataka. U idućoj godini možemo očekivati da će taj problem postati još izraženiji”, ističe akademik Lončarić koji upozorava i na problem moguće pristranosti sustava umjetne inteligencije koji znanje stječu učenjem na primjerima podataka, slično kao što uče i ljudi. No, problem nastaje ako su skupovi podataka na kojima sustav uči pristrani jer onda će i on u odlučivanju i rješavanju danog problema biti pristran.

Računalne tehnologije koje se koriste za učenje velikih sustava umjetne inteligencije troše puno električne energije.

“Velike svjetske kompanije kao što su Google, Microsoft, Oracle i drugi grade podatkovne centre koji imaju tako veliku potrošnju energije da ih je nemoguće napajati iz elektroenergetske mreže, nego koriste male nuklearne reaktore za proizvodnju električne energije. Novi podatkovni centar tvrtke Oracle ima snagu od jednog gigavata ili 1000 MW-a i koristit će tri mala nuklearna reaktora za proizvodnju električne energije. Za usporedbu, snaga NE Krško je 696 MW.

Takav energetski izazov otvara pitanje utjecaja AI tehnologije na okoliš, ovisno o količini ugljičnog dioksida koji se emitira proizvodnjom potrebne električne energije. Ograničavajući faktor je ukupna proizvodnja električne energije u svijetu koju nije moguće neograničeno povećavati. Istraživanja i razvoj u idućoj godini bit će usmjerena na razvoj učinkovitih modela koji će smanjiti potrošnju električne energije”, zaključuje akademik Lončarić.

Stručnjak za razvoj i primjenu umjetne inteligencije Aleksandar Raić, koji je iz Infobipa prešao u Pontis Technology, IT tvrtku u većinskom vlasništvu Bridgewest grupe, kaže da će u 2025. sve važniji postati višeagentski AI sustavi koji koriste više neovisnih AI agenata koji surađuju na složenim zadacima poput prikupljanja podataka, izvršavanja koda i drugo.

Sve popularniji bit će mali i domenski specifični AI modeli zbog svoje učinkovitosti i mogućnosti kontinuiranog učenja. Ovi modeli mogu raditi na rubnim uređajima, što ih čini idealnima za industrije poput zdravstva ili proizvodnje. Primjer su recimo sustavi za detekciju teških bolesti koji se treniraju s prethodnim slučajevima i mogu kvalitetno usporediti dijagnoze s ishodima liječenja kako bi pacijent dobio najbolji tretman. Integracija hardvera i softvera u robotici omogućit će robotima da bolje obavljaju zadatke u stvarnom svijetu.

Proširit će se Cobotsi

Očekuje se da će roboti biti primijenjeni u proizvodnji, logistici, pa čak i u kućanstvima. Primjer je Boston Dynamics koji razvija robote Spot koji se koriste u industrijama kao što su graditeljstvo i inspekcija opasnih okruženja. Generativni AI proširit će se izvan tekstualnih aplikacija na područja poput dizajna, stvaranja videa ili čak programiranja robota putem prirodnog jezika. Multimodalni AI kombinirat će tekst, slike, audio i video kako bi omogućio bogatije interakcije između ljudi i strojeva. To će biti ključno za sektore poput korisničke podrške, kombinacija glasovnih asistenata i chatbota. Virtualni asistenti postat će sofisticiraniji i preuzimat će složenije poslovne procese”, nabraja Raić.

Govoreći o suradnji ljudi i robota, smatra da će se kolaborativni roboti, tzv. Cobots, koji rade zajedno s ljudima, proširiti na nove industrije poput zdravstva, logistike i proizvodnje. Napredak u senzorima i strojnom učenju omogućit će robotima sigurnu suradnju s ljudskim radnicima. Analiza podataka u stvarnom vremenu uz pomoć AI-ja postat će standardna praksa u industrijama kao što su financije, logistika i zdravstvo. To će omogućiti brže donošenje odluka temeljeno na podacima iz IoT (Internet of Things) uređaja ili robotskih sustava.

“U 2025., uspješni projekti implementacije umjetne inteligencije morat će imati jasne ciljeve, mjerljive rezultate i prilagođena rješenja koja donose stvarnu poslovnu vrijednost. Ključna uloga “AI Solution Providera” bit će pomoći tvrtkama da se probiju kroz šumu novih UI proizvoda i odaberu ona rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim specifičnim potrebama i donose najveći povrat investicije”, zaključuje Raić. I on smatra da će etička pitanja i regulacija biti u fokusu jer će vlade i organizacije tražiti strože smjernice kako bi osigurale pravednost i transparentnost u korištenju AI-ja.

Stižu li regulatorna tijela pratiti taj brzi razvoj i postaviti pravila kojih bi se IT i druge tvrtke trebale držati? U čemu su najveće opasnosti za građane? Ana Pošćić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kaže da se puno priča o sustavima umjetne inteligencije, njihovim prednostima, nedostacima i rizicima pri čemu se slabo ili sporadično fokusira na etička načela koja raspravljaju o standardima što je ispravno i pogrešno, prihvatljivo i neprihvatljivo.

“Etika umjetne inteligencije bavi se važnim pitanjem kako bi se ljudski programeri, proizvođači i operatori trebali ponašati kako bi minimizirali etičke štete koje mogu nastati od umjetne inteligencije u društvu, bilo zbog lošeg, neetičkog, dizajna, neprimjerenih primjena ili zloupotrebe. Riječ je o pitanjima kao što su privatnost, pristranost sustava, autonomija, pitanje odgovornosti, ali i utjecaj na tržište rada i pitanja održivosti. U novije vrijeme sve je više primjera gdje se algoritmi koriste za prepoznavanje kandidata te mogu nehotice dovesti do pristranosti pri zapošljavanju.

Primjer je diskriminacija kandidata na osnovu rase, spola ili nekih drugih karakteristika. Nadalje, znamo da algoritmi prikupljaju velike količine podataka, što povećava njihovu učinkovitost. Prikupljanje, pohranjivanje i analiza podataka može izazvati zabrinutost s aspekta zaštite privatnosti. Isto tako, algoritmi strojnog učenja često funkcioniranju na principu crnih kutija te ponekad nije jasno, ili barem ne većini, na koji način donose određene odluke. Upravo izostanak transparentnosti može otežati utvrđivanje odgovornosti za rezultate, što u konačnici rezultira manjkom povjerenja korisnika, ali i šire javnosti”.

Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o tome koliko se često pojmovi povezani uz etiku, odgovornu i pouzdanu umjetnu inteligenciju spominju u oglasima za posao, pokazalo je da u većini zemalja ti pojmovi spominju u manje od 1% svih radnih mjesta.

“Za učinkovito ostvarivanje prednosti umjetne inteligencije na tržištu rada potrebna je odgovarajuća infrastruktura i kvalificirana radna snaga. U Izvješću pučke pravobraniteljice iz 2023. spominje se istraživanje MMF-a prema kojem bi umjetna inteligencija mogla utjecati na oko 60% radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima, dok bi na tržištima u razvoju mogla promijeniti 40%, a u zemljama s niskim prihodima 26% poslova. Nadalje, navodi kako prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore i Best Advisory u 342 hrvatske tvrtke, 50% velikih poduzeća primjenjuje neke od alata umjetne inteligencije, najviše u automatizaciji poslovnih procesa, no samo 5% poduzeća u Hrvatskoj redovito educira zaposlenike o umjetnoj inteligenciji”, napominje Ana Pošćić.

Kad je riječ o algoritamskoj pristranosti, poznat je, kažu, slučaj Amazona koji je prije nekih desetak godina razvio softver za analizu životopisa kako bi rangirao najbolje kandidate, pa se pokazalo da je sustav prednost davao muškarcima. Navodi i nedavnu odluku Suda EU iz prosinca 2023. prema kojoj je najveća njemačka privatna kreditna agencija nezakonito ocjenjivala kreditnu sposobnost klijenata na temelju automatiziranog sustava koji se temelji na osobnim podacima. Smatra da smo tek na početku promišljanja o mogućim etičkim dvojbama u području umjetne inteligencije koja neće, kaže Poščić, zamijeniti ljude, već su ljudi ti koji koriste alate umjetne inteligencije, ali samo pod pretpostavkom da razvijamo sustave koje je moguće kontrolirati.

“Razvoj novih tehnologija i sustava umjetne inteligencije je poželjan, ali isključivo kao alat za dobrobit čovječanstva. I dalje se ulaganje u obrazovanje svih nas s interdisciplinarnim pristupom nameće kao prioritet. Kad je riječ o Hrvatskoj, čini se da smo na početku. Prema istraživanju OECD-a iz 2023., u prosjeku 35 posto odraslih tijekom 2021. godine je izrazilo zabrinutost da će umjetna inteligencija u sljedeća dva desetljeća većinom negativno utjecati, dok 42 posto smatra da će većinom koristiti. Manje od 30 posto ispitanih smatralo je da će umjetna inteligencija biti od pomoći, odnosno koristi. Puno je još posla na osvješćivanju, a tehnologija i novi sustavi se razvijaju eksponencijalnom brzinom”, zaključuje Pošćić.

Primjena u kreativi

Dekanica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu Marina Klačmer Čalopa te Markus Schatten, voditelj Laboratorija za umjetnu inteligenciju na FOI-ju, ističu da AI doživljava eksponencijalni rast i transformaciju, a u 2025. imat će dubok utjecaj na obrazovanje i društvo u cjelini. Na FOI-ju se, kaže, intenzivno bave pitanjem kako najbolje pripremiti buduće stručnjake za nove izazove i prilike koje AI donosi.

“U obrazovanju, umjetna inteligencija se sve više koristi za personalizaciju iskustva učenja, omogućavajući studentima da napreduju vlastitim tempom i prema vlastitim interesima. Na našem Fakultetu već koristimo alate za analizu obrazovnih podataka i poboljšanje obrazovnih strategija, a u budućnosti ćemo se sve više okretati prema individualiziranim potrebama studenata”.Razvoj generativnih modela, kao što su veliki jezični modeli (LLMs), pruža dodatne mogućnosti u obrazovanju, omogućujući studentima da koriste umjetnu inteligenciju kao podršku u učenju i istraživanju. U obrazovnom okruženju to znači da će se studenti moći osloniti na umjetnu inteligenciju kao na dinamičnog partnera u učenju, koji ne samo da odgovara na pitanja, već postavlja dodatna pitanja i potiče na dublje promišljanje.

Na globalnoj razini, veliki tehnološki lideri kao što su OpenAI, Google, Meta i Anthropic razvijaju sve sofisticiranije generativne modele, a u 2025. očekuju da će takvi sustavi biti u stanju izvoditi kompleksnije zadatke koristeći samostalne agente i višeagentne sustave. Jedno od područja koje se intenzivno proučava jest primjena umjetne inteligencije u generativnoj umjetnosti i kreativnim industrijama.

“Već sada generativni modeli omogućuju vizualnim umjetnicima da stvaraju nove oblike multimedijalnog sadržaja, a u 2025. očekujemo daljnji napredak u razvoju alata usmjerenih na kolaborativne projekte. Stoga je važno da mladi, posebice studenti, mogu i znaju kombinirati razne generičke vještine kako bi realizirali svoje projekte”, ističu Klačmer Čalopa i Schatten.

Siniša Šegvić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva napominje da će u 2025. najviše pažnje u području umjetne inteligencije pokupiti veliki jezični modeli.

“Svjedočili smo velikom nadmetanju koje je dovelo do poboljšane ponude za povremene korisnike i entuzijaste. U apsolutnoj konkurenciji, najpoznatiji takmaci nude besplatnu demonstracijsku verziju koju svi možemo koristiti kao koristan alat za provjeru teksta na stranom jeziku. Primjerice, te modele možemo pitati bi li neke naše engleske rečenice bolje izgledale sa ili bez određenog člana. Od ove godine, ChatGPT i Gemini podržavaju generiranje slika iz korisničkih upita te poboljšavaju kvalitetu odgovora pretraživanjem interneta.

Ovo posljednje može biti dobro, jer sidri odgovore modela u stvarnost, ali i loše, jer internet vrvi netočnim informacijama. Za sada niti jedan od velikih jezičnih modela ne podržava upite za prevođenje slike u sliku. Treba uzeti u obzir da zatvoreni jezični modeli mogu biti neprikladni za konkretne primjene zbog svojih uvjeta korištenja. Alternativa je u modelima otvorenog koda koje možemo besplatno ugađati na vlastitim podatcima. Možda najzanimljiviji od tih modela je Llama, čiji su izvorni kod i predtrenirani modeli dostupni na GitHubu i Hugging Faceu. Osim jezičnih modela, ogromnu pažnju privukle su Nobelove nagrade za fiziku i kemiju. Ovogodišnja za fiziku dodijeljena je istraživačima Johnu Hopfieldu i Geoffreyu Hintonu. Ta nagrada priznaje značaj njihova ranog rada u području umjetnih neuronskih mreža za današnji napredak umjetne inteligencije.

Nobelovu nagradu za kemiju dobili su Demis Hassabis, David Baker i John Jumper. Oni su razvili strojno naučeni model AlphaFold koji može predvidjeti 3D strukturu proteina iz njihovih aminokiselinskih sekvenci. Očekujemo da će ovo otkriće dovesti do važnih novih spoznaja u području biologije i kemije”, ističe Šegvić i dodaje da će 2024. ostati upamćena i po regulaciji umjetne inteligencije. Donesena je temeljna uredba na razini EU čiji je cilj osigurati etično i odgovorno korištenje nove tehnologije, zaštitu temeljnih prava te poticanje inovacija.

Za odgovorno novinarstvo

“Primjerice, sadržaji dobiveni generativnim modelima morat će biti jasno označeni kao takvi kako čitatelji, odnosno gledatelji ne bi bili dovedeni u zabludu. Mislim da je takav razvoj događaja dobar jer će osnažiti odgovorno novinarstvo. U 2025. možemo očekivati daljnji razvoj temeljnih područja umjetne inteligencije kao što su razumijevanje prirodnog jezika, računalni vid ili inteligentna robotika. Inteligentni autonomni automobili doći će korak bliže masovnoj primjeni, najviše u Americi i Kini, a domaćim snagama držimo palčeve da u toj utrci uspiju nametnuti svoj ritam. Kapat će važne primjene u medicini, biotehnologiji, poljoprivredi i drugim važnim gospodarskim granama.

Ipak, najave o ubrzanju treba uzeti s rezervom, jer bi eksponencijalni porast zahtijevao ogromnu potrošnju energije i nove izvore podataka za učenje. Takvi scenariji nisu nemogući, ali čini se da bi zahtijevali kvantne pomake u elektroničkom sklopovlju koji se za sada ne naziru na horizontu. Trebamo biti svjesni da niti jedan od naših postojećih sustava nije inteligentan u jakom smislu riječi, kao i da se to neće promijeniti dogodine.

Ako netko nudi proizvod koji predobro izgleda, postoji mogućnost da se radi o prevari. Caveat emptor…”, zaključuje Šegvić latinskim pravnim izrazom koji kaže da kupac sam odgovara za rizik ako kupljena roba ne odgovara njegovim očekivanjima. A očekivanja su nam, ruku na srce, sve veća…