Izumiranje pčela nije jedini problem na koji se već godinama skreće pozornost, a izravno je povezan s klimatskim promjenama. Australski znanstvenici upozoravaju na globalnu “apokalipsu insekata” koja bi mogla imati radikalan učinak na okoliš i čovječanstvo.

Međunarodna studija o budućnosti insekata provedena u sklopu scenarija o klimatskim promjenama otkrila je da će sve manji broj insekata u svijetu drastično umanjiti i čovjekovu sposobnost izgradnje održive budućnosti.

Ne gradite kuće uz more

Upozorenje stručnjaka: ‘Kad jugo otpuše more, voda će prodrijeti na obalu – u Dioklecijanove podrume, na Rivu’

Nije dobro

Njemački meteorolog i klimatolog: Približavamo se točki u kojoj treba priznati – vrijeme je isteklo

Koautor studije William Laurance s australskog Sveučilišta James Cook kazao je da se biosfera već zagrijala za oko 1,1 Celzijev stupanj od predindustrijskog razdoblja te se predviđa da će se do 2100., ne smanje li se znatno emisije stakleničkih plinova, zagrijati za dodatnih dva do pet stupnjeva.

Sićušni kukci koji ne posjeduju mogućnost regulacije vlastite tjelesne temperature posebno su osjetljivi na temperaturne promjene i razinu vlage, rekao je Laurance.

“Sve je više dokaza koji ukazuju na to da se brojne populacije insekata u raznim dijelovima svijeta smanuju velikom brzinom. To je duboko zabrinjavajuć trend, a mediji, pa čak i neki znanstvenici, sve češće koriste izraz ‘apokalipsa insekata’ da bi opisali ovaj fenomen,” rekao je Laurance.

“Insekti su vrlo važni u hranidbenom lancu i smanjenje njihova broja možda već igra važnu ulogu u široko rasprostranjenom padu broja njihovih konzumenata, a to su ptice”, upozorio je.

“Kukci su važan dio bioraznolikosti. Značajni su za okoliš jer su odgovorni za proces oprašivanja, kontrolu broja štetočina i recikliranje hranjivih tvari. Sve je to korisno za ostala živa bića na planetu, uključujući i ljude”, kazao je australski znanstvenik.

Studijom je ustanovljeno da su klimatske promjene utjecale na ostale faktore koji ugrožavaju populaciju insekata, a to su onečišćenje, gubitak staništa i predatorstvo – biološku interakciju u kojoj jedan organizam, grabežljivac, ubija i jede drugi organizam, svoj plijen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Ključno je upravljati staništima i maksimalno ih obnavljati tako da ona postanu otporna na klimatske promjene te kukcima omogućiti svojevrsna skloništa u kojima mogu preživjeti ekstremne klimatske prilike”, smatra Laurance.

“Dokazi su vrlo jasni i očiti. Moramo djelovati sada da bismo smanjili negativan udar na populacije insekata. Dobro znamo kako to postići, no donošenje odluka i potrebno financiranje stalno se guraju pod tepih”, zaključio je znanstvenik.