Odavno se zna da su industrijski prerađeni proizvodi poput sladoleda, šunke, grickalica i kruha manje zdravi od svega što možete napraviti u vlastitoj kuhinji, a znanstvenici sada misle da bi kemikalije, bojila, zaslađivači i konzervansi u njima mogli povećati rizik od raka, piše njemačka novinska agencija dpa.

Studija koju su financirali Cancer Research UK i Svjetski fond za istraživanje raka sugerira da bi mogla postojati poveznica između industrijski prerađene hrane i povećanja rizika od raznih vrsta raka.

Tim s Imperial College London, koji je vodio studiju, ocijenio je da se veza ne može dokazati jer se temelji na promatranjima, odnosno tome da su se ljudi prisjećali što su jeli.

Međutim, rekli su da ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je istraživanje provedeno, jedu previše prerađene hrane i pozvali su na oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja.

Industrijski prerađena hrana sadrži sastojke koje ljudi obično ne dodaju kada kuhaju domaću hranu.

Ti dodaci mogu uključivati kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse za produljenje roka trajanja.

Industrijski prerađena hrana koja se najčešće jede u Ujedinjenom Kraljevstvu su kupovni kruh, gotova jela, razne žitarice za doručak, mesne prerađevine, slatkiši i kupovni keksi, peciva i kolači.

Nije svaka prerađena hrana loša.

Na primjer, Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) kaže da je neke namirnice potrebno preraditi kako bi bile sigurne, poput mlijeka, koje treba pasterizirati kako bi se uklonile bakterije.

Prethodne studije ukazale su na vezu između prerađene hrane i bolesti srca, kao i pretilosti i dijabetesa tipa 2.

U novoj studiji, objavljenoj u eClinicalMedicine, tim je koristio podatke britanske Biobanke kako bi ispitao prehranu 197.426 ljudi u dobi od 40 do 69 godina.

Njihovo zdravlje praćeno je desetljeće, a također je analiziran njihov rizik od razvoja raka ili smrti od njega.

Studija je pokazala da je veća konzumacija industrijski prerađene hrane povezana s većim rizikom od razvoja raka općenito, a posebno raka jajnika i mozga.

Također je povezana s povećanim rizikom od umiranja od raka, ponajviše od raka jajnika i dojke.

Znanstvenici su otkrili da za svakih 10 posto povećanja udjela ultraprerađene hrane (UPF) u nečijoj prehrani postoji 2 posto veći rizik od raka u cjelini, a 19 posto povećan rizik za rak jajnika.

Dakle, kao primjer, ako je netko imao nula UPF-ova u svojoj prehrani, njihov rizik je rastao za svakih 10 posto povećanja konzumacije.

Svaki porast od 10 posto bio je povezan  i sa 6-postotinm povećanjem rizika od smrti od raka, 16 posto povećanim rizikom od raka dojke i 30 posto povećanim rizikom od raka jajnika.

Te su veze bile potvrđene čak i nakon uzimanja u obzir čimbenika koji mogu promijeniti rezultate, kao što su vježbanje ili indeks tjelesne mase (BMI).

Znanstvenici su također otkrili da su ljudi koji su imali najvišu (obično 41 posto) razinu industrijski prerađene hrane u prehrani imali 7 posto veći rizik od raka od onih s najmanjim unosom te hrane (9 posto udjela u prehrani).

Dr. Eszter Vamos, glavna autorica studije, rekla je: „Ova studija pridodaje sve većem broju dokaza da ultraprerađena hrana vjerojatno negativno utječe na naše zdravlje, uključujući rizik od raka. S obzirom na visoke razine konzumacije kod odraslih i djece u Ujedinjenom Kraljevstvu, to ima važne implikacije na buduće zdravlje.”

“Iako naša studija ne može dokazati uzročnost, drugi dostupni dokazi pokazuju da bi smanjenje ultraprerađene hrane u našoj prehrani moglo pružiti važne zdravstvene prednosti.”

Ona je dodala da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili nalazi i razumjele najbolje javnozdravstvene strategije za smanjenje raširene prisutnosti i štetnosti ultraprerađene hrane u našoj prehrani.

Dr. Kiara Chang, koja je također radila na studiji, rekla je da prosječni Britanac više od polovice svog dnevnog energetskog unosa dobiva konzumacijom ultra-prerađene hrane.

“To je iznimno mnogo i zabrinjavajuće jer se ultra-prerađena hrana proizvodi od industrijski dobivenih sastojaka i često koristi prehrambene aditive za prilagodbu boje, okusa, konzistencije, teksture ili produljenje roka trajanja. Naša tijela možda neće reagirati na isti način na te ultraprerađene sastojke i aditive kao na svježu i hranjivu minimalno prerađenu hranu.”

“Međutim, ultraprerađena hrana je posvuda i reklamira se s niskim cijenama i atraktivnim pakiranjem za promicanje potrošnje”.

“To pokazuje da našem prehrambenom okruženju treba hitna reforma kako bi se stanovništvo zaštitilo od ultraprerađene hrane”, kaže dr. Chang.

„Potrebne su nam jasne oznake upozorenja na prednjoj strani pakiranja za ultraprerađenu hranu kako bismo potrošačima pomogli u izboru, a naš porez na šećer trebao bi se proširiti na ultraprerađena gazirana pića, pića na bazi voća i mlijeka, kao i druge ultraprerađene proizvode.”

Rekla je da su kućanstva s nižim primanjima “posebno osjetljiva” na jeftine i nezdrave ultraprerađene industrijske proizvode, dodajući da bi minimalno prerađena i svježe pripremljena jela trebala biti subvencionirana.

Dr. Panagiota Mitrou, direktorica istraživanja i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka, rekla je: “Rezultati prve britanske studije te vrste značajni su jer je to najopsežnija procjena ultraprerađene hrane i rizika od raka. To pridonosi rastućim dokazima koji povezuju tu hranu s rakom i drugim zdravstvenim stanjima.”

Dr. Mitrou je rekla da bi ljudi trebali ograničiti konzumaciju “brze hrane” i druge prerađene hrane s visokim udjelom masti, škroba ili šećera, dodajući: “Za maksimalnu korist, također preporučujemo da cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke budu glavni dio vaše uobičajene prehrane.”

Voditelj politike prevencije pri Cancer Research UK, Malcolm Clark, rekao je da još nije definintovno utvrđeno uzrokuje li ultraprerađena hrana rak, ali visokokalorična i slatka hrana može uzrokovati debljanje.