Pojačan intenzitet digitalizacije neminovno povećava potražnju za stručnjacima za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Kako napori današnjeg čovječanstva idu prema tome da digitaliziramo sve što se digitalizirati može (od proizvodnje hrane, kupovine, učenja do upravljanja tvornicama), jasno je da će potrebe za radnom snagom koja će razvijati digitalna rješenja, a onda i njima upravljati te ih održavati, samo rasti.

Prema programu politikama za Digitalno desetljeće Europske unije, čije ciljeve Hrvatska ispunjava kroz nedavno donesen dokument “Put u digitalno desetljeće 2030.”, broj IKT stručnjaka u svega šest godina trebali bi povećati s trenutnih otprilike 60 tisuća na 100 tisuća. U postocima pak, njihov bi trenutni udio u ukupnoj radnoj snazi od 3,7 posto trebalo podići na 7 posto do 2030.

Obrazovanje i iseljavanje

U ispunjenju tog cilja Hrvatska se suočava s dva značajna problema. S jedne strane, nedovoljan broj IKT stručnjaka dolazi na tržište rada iz sustava obrazovanja, a s druge strane dio stručnjaka iseljava se u druge zemlje EU-a.

Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore (HGK), napominje da pitanje povećanja broja stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Hrvatskoj “treba sagledavati u kontekstu aktualne demografske situacije u kojoj se nalazimo, a koja predstavlja vrlo ozbiljan izazov u dosezanja broja IKT stručnjaka”.

Je li država ozbiljno vodila računa o demografskim problemima pri donošenju mjera kojima planira povećati broj IKT stručnjaka teško je reći. Ipak, kroz pet donesenih mjera kojima je cilj rješavanje ovoga problema, spominje se i privlačenje stranih studenata. Koliko ih se planira privući nije navedeno, kao što uostalom nisu navedeni konkretni planovi realizacije mjera iz dokumenta Put u digitalno desetljeće 2030.

Prva mjera tako podrazumijeva, piše u dokumentu, povećanje broja IKT stručnjaka i to povećanjem programa stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja na visokim učilištima i programa obrazovanja odraslih. Potom redefiniranje upisnih kvota na studijskim programima u poljima računarstvo i informacijske znanosti sukladno financijskim mogućnostima, izmjene i dopune akreditiranih studijskih programa te po potrebi uspostavljanje novih studijskih programa, privlačenje stranih studenata i IKT stručnjaka…

“Pritom je važno naglasiti kako će se prvenstveno poticati provođenje i uspostavljanje neformalnih obrazovnih programa u području IKT-a”, navodi se u dokumentu Put u digitalno desetljeće. Usto, država planira izraditi poticajni okvir za privlačenje istraživača u STEM i IKT područja. Također, plan je broj IKT stručnjaka povećati poticanjem neformalnog obrazovanja i prekvalifikacijama. Usto, ulagano će biti u razvoj istraživačko-tehnološke infrastrukture.

Iznimno loš udio žena u ukupnom broju IKT stručnjaka (koji je u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka i iznosi 14,5 posto prema europskih 18,9 posto) država planira povećati mjerom broj 5., a koja podrazumijeva provedbu Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu i opet vrlo općenito – poticanje veće zastupljenosti žena u IKT području.

Za sve ove mjere država će do 2030. izdvojiti 176,5 milijuna eura (300 tisuća je već potrošeno). Jukić iz HGK-a ističe da je dokument Put u digitalno desetljeće 2030. sigurno značajan iskorak u inicijativi digitalne transformacije društva i gospodarstva. Međutim, napominje, on nije nastao kao nacionalna inicijativa već kao usklađivanje s EU Programom politika za digitalno desetljeće do 2030.

“Sam dokument je sveobuhvatan i pokriva ključna područja kao i akcijske planove, ali za samu realizaciju i potreban uspjeh nužno je kontinuirano praćenje mjera i aktivnosti i podešavanje kako bi se ostvarili zadani ciljevi. Po mome mišljenju odgovornost za provođenje politika distribuirana je na relativno puno nadležnih tijela što će usporiti usklađivanje i otežati postizanje ukupnih sinergijskih efekata.

Također, sama odgovornost za uspjeh ili neuspjeh tako je podijeljena između puno tijela bez jasne krovne odgovornosti”, napominje Jukić. Upozorava i da predložene mjere, iako dobro adresiraju strateška područja djelovanja, zahtijevaju mnogo detaljniju konkretizaciju same provedbe.

“Mjere svakako trebaju uključiti i aktivnosti koje bi zaustavile daljnji odljev radne snage iz Hrvatske kao i kvalitetnije poticajne mjere za povrat barem dijela radne snage koja se iselila u zadnjih 10 godina. Ključ je pronaći model porezne politike koji će osigurati prihvatljiva i poticajna primanja u Hrvatskoj kao i poticanje i usmjeravanje hrvatskog IT sektora u kreiranje više vlastitih proizvoda u suradnji sa znanstveno istraživačkom zajednicom. Kreiranje vlastitih proizvoda svakako će povećati prilike IKT stručnjacima za profesionalni razvoj i tako osigurati dugoročni interes ostajanja na hrvatskom tržištu rada”, ističe Jukić.

Predsjednik Udruženja za IT HGK-a upozorava i da se moramo usmjeriti i na privlačenje stranih studenata i istraživača koji bi došli graditi svoje obrazovanje i karijeru u Hrvatsku.

Potrebni atraktivni programi

Upravo su demografski problemi, i u sustavu obrazovanja i na tržištu rada, razlog zašto je internacionalizacija iznimno važna. Dapače, to je za Hrvoja Josipa Balena, člana Uprave Sveučilišta Algebra i predsjednika HUP-ICT udruge, najveći prioritet. Međutim, upozorava Balen, trenutni zakonodavni okvir još uvijek nije u potpunosti prilagođen potrebama stranih studenata.

“Potrebno je dalje jačati konzularne službe, digitalizirati procese te provoditi proaktivne politike pristupa stranim tržištima. Što se našeg iskustva tiče, u posljednjih sedam godina dovodimo mlade ljude u Algebru u okviru raznih međunarodnih aktivnosti, ljetnih i zimskih škola, a svi naši diplomski studiji i pojedini preddiplomski studiji posljednjih godina održavaju se isključivo na engleskom jeziku.

Pokrenuli smo i akreditaciju pojedinih studija sa stranim institucijama pa neki studenti stječu i hrvatsku i stranu diplomu (Veleučilište EPITEH i Sveučilište Goldsmiths). Vjerujem da će i ostale ustanove visokog obrazovanja u zemlji započeti ili nastaviti sa sličnim trendovima, ali za to nam je potrebna snažna institucionalna podrška”, kaže Balen.

Što se pak tiče kvota na domaćim visokoobrazovnim institucijama Balen smatra da su dovoljne. “No važno je povećati broj diplomiranih prvostupnika i magistara na institucijama koji odlaze na tržište rada. Naime trenutno na 6000 prijavljenih imamo 1000 onih koji diplomiraju, dakle tu je potreban dodatan angažman svih uključenih u obrazovni proces.

Pokretanjem novih studijskih programa na engleskom jeziku i preraspodjelom kvota koje se ne popune mogli bismo učiniti studijske programe atraktivnijima stranim i domaćim studentima”, ističe Balen. Dodaje i da su unutar HUP-ICT udruge došli do nekoliko novih mjera koje bi pomogle u povećanju broja IKT stručnjaka u zemlji te da će ih uskoro predstaviti Vladi.

“Trenutni broj od oko 64 tisuća IKT stručnjaka nije dovoljan za ostvarivanje svih ciljeva iz Strategije Digitalne Hrvatske do 2032. godine, zato je ključno nastaviti s ulaganjima kroz sredstva dostupna putem fondova EU”, smatra Balen. Za razliku od Balena na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku (FERIT) smatraju da itekako postoji prostor za povećanjem upisnih kvota.

“Kada promatramo raspodjelu upisnih kvota po studijskim programima za STEM područje sa sigurnošću možemo i dalje predviđati potrebu za povećanjem broja upisnih mjesta. Za područje Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, ta je potreba za razdoblje do 2025. godine potvrđena rezultatima istraživanja potreba tržišta rada, objavljenima u studiji FERIT I OSIJEK 2026.”, ističe Tomislav Matić, dekan FERIT-a.

Rezultati tog istraživanja ukazuju na eksponencijalni rast IT sektora te manjak od 575 stručnjaka do 2026. u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.

“Kako bi se osiguralo da FERIT obrazuje dovoljno kadra za gospodarski sektor u okruženju, nužno je osigurati dovoljan broj nastavnika i dodatne prostorne resurse. U slučaju otvaranja minimalno 40 novih razvojnih mjesta na FERIT-u bi se osigurali uvjeti za obrazovanje dovoljnog broja stručnjaka”, navodi se u istraživanju. No, niti povećanje upisnih kvota, kaže Matić, neće kao izolirana mjera dovoljno brzo doprinijeti željenom povećanju broja stručnjaka na tržištu rada.

Edukacija putem vaučera

“Za dodatno povećanje, nužno će biti intenzivno osposobljavanje i prekvalifikacija stručnjaka iz drugih područja kroz izvođenje različitih programa cjeloživotnog obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija, za koja su osigurana značajna sredstva u NPOO-u kroz sustav vaučera”, ističe Matić.

Za taj sustav, napominje član Uprave Sveučilišta Algebra, osigurano je 140 milijuna eura dodatnog financiranja u okviru ESF+ programa. “Program vaučeri za obrazovanje ocjenjujemo odličnim te smatramo da on doista može učiniti razliku u povećanju broja IKT profesionalaca u zemlji, kako kroz prekvalifikaciju tako i kroz stvaranje novih stručnjaka”, ističe Balen. Navodi i da je na Algebri odobreno više od 7500 edukacija putem vaučera, a stiglo je više od 12 tisuća prijava.

“Najveći interes zabilježen je za programe Front end developer, Grafički dizajner, UX dizajner, Administrator baza podataka, Phyton Developer i Web dizajner. Zanimljivo je da je čak 90 posto kandidata završilo odabrani program obrazovanja u roku u cijelosti, dok su ostali još u procesu pohađanja”, navodi Balen. Iako prekvalifikacije i dodatno obrazovanje mogu polučiti dobre rezultate paralelno je potrebno raditi i na dugotrajnijim mjerama.

Treba raditi na popularizaciji STEM područja među najmlađom populacijom, kaže Tomislav Matić, dekan FERIT-a. Usto, kaže, nužno je i dugoročno razvijati i povećavati ljudske i prostorne kapacitete na visokoobrazovnim institucijama koje obrazuju studente u IKT području kako bi se osiguralo značajnije i dugoročnije povećanje broja upisnih mjesta uz zadržavanje kvalitete obrazovnog procesa.

“FERIT i Osijek su primjer jednog takvog organskog rasta u prerastanju Osijeka iz industrijskog grada u regionalno središte IT industrije i svijetli hrvatski primjer suradnje gospodarskog i akademskog sektora. Poučeni iskustvima razvoja osječke IT scene i povećanja broja zaposlenih u tom području vjerujemo da se isto može postići i na nacionalnoj razini, ako svi dionici budu odradili svoj dio posla”, poručuje Matić.