Smart Industry
Sprječavanje monopola

Novi život mobitela: Umjesto da otvaraju tražilice ili aplikacije, korisnici će jednostavno razgovarati sa svojim uređajem

Hoće li razvoj umjetne inteligencije omogućiti još veću neravnopravnost na tržištu?

Tanja Ivančić
21. kolovoz 2024. u 07:21
Foto: Shutterstock

U tehno svijetu regulatori su često kritizirani zbog toga što vode zastarjele bitke dok tržišta napreduju prebrzo za spora antimonopolska istraživanja i sudske procese. No, ta će se tvrdnja uskoro staviti na kušnju u sektoru umjetne inteligencije, koja je doživjela nevjerojatan uzlet nakon lansiranja ChatGPT-a, smatraju u Financial Timesu. Presuda američkog suda u kojoj se tvrdi da je Google prekršio antimonopolski zakon, pri tom utrošio milijarde dolara kako bi stvorio ilegalni monopol i postao zadana svjetska tražilica, stara je tek dva tjedna, no već se naziru sličnosti u razvoju konkurencije na tržištu umjetne inteligencije, te se postavlja pitanje hoće li ta presuda utjecati na daljnji razvoj tržišta pretraživanja, piše FT.

Novi život smartphonea

Naime, samo nekoliko dana nakon presude, Google je predstavio svog prvog pravog AI glasovnog asistenta pod nazivom Gemini Live. Dizajnirani kao sučelje za komunikaciju, ovakvi asistenti mogli bi jednog dana postati glavni način na koji korisnici komuniciraju sa svojim pametnim telefonima. Umjesto da otvaraju tražilice ili aplikacije, korisnici će jednostavno razgovarati sa svojim uređajem kako bi došli do informacija ili obavili zadatke.

Umjetna inteligencija brzo postaje središnji dio poslovanja kada se radi o pametnim telefonima, a brzina i način na koji tvrtke poput Googlea, Applea i Samsunga integriraju nove i korisne AI značajke u svoje smartfone mogli bi preoblikovati tržište. Upravo u pametnim telefonima Googleova umjetna inteligencija ima najviše potencijala. Budući da su pametni telefoni uređaji koji su gotovo uvijek uz korisnika, oni mogu prikupljati sve vrste podataka, primjerice, od informacija o fitnessu i izložbama, do povijesti pretraživanja i financijskih podataka. Google tek počinje koristiti te podatke u svojoj umjetnoj inteligenciji na pametnim telefonima.

Nova značajka u Androidu, operativnom sustavu, omogućuje AI-u da “vidi” što je na zaslonu, primjerice, koristi li se YouTube video ili koje su sve web stranice u pogonu. Nahranjen takvim uvidima, može poduzimati radnje poput obavijestiti korisnika da će izvođač čiji video gleda uskoro održati koncert u njihovoj blizini. Gemini Live sada može prikupljati podatke iz drugih aplikacija, poput kalendara ili bilješki. Istina, novi Gemini Live, zasad će biti dostupan putem pretplate no, mogućnosti napreduju, jer ovaj alat doista, spram predstavljenog, može pretraživati mobitel i o tome doslovno razgovarati s vlasnikom telefona.

Opisane značajke tek su početak. Google postavlja temelje za to da smartfone postane osobni asistent koji će s vremenom razviti potpuno razumijevanje korisnika, toliko duboko da će možda znati što korisnik treba prije nego što to sam korisnik shvati, a usto će moći u trenu pretražiti informacije za koje je nekoć bilo potrebno korisniku niz klikova i proučavanja pa samim tim i nekoliko sati online pretraživanja. Pametni telefoni već neko vrijeme nisu donosili ništa posebno novo, ali AI bi im mogao udahnuti novi život, ubrzati ga i pojednostaviti.

Borba za podatke

Gemini Live je prvi takav asistent koji je lansiran, no konkurencija mu je za petama. OpenAI je već demonstrirao sličnu uslugu. S obzirom potencijal, vjerojatno će svaka velika

tehnološka kompanija htjeti razviti vlastitog AI asistenta. U nadolazećoj borbi za pažnju korisnika, distribucija će biti ključna. Osvajanje što šire publike moglo bi donijeti niz značajnih prednosti jer AI usluge postaju bolje što se više koriste.

Upravo ključni argument u nedavnoj presudi u slučaju Googla i pretraživanja jest bio taj što je Google plaćao za to da postane zadana tražilica na online platformama, s ciljem prikupljanja što veće količine podataka. Kada se našao u željenoj poziciji da ima mogućnost prikupiti ogromne količine podataka korisnika, niti jedna druga tražilica više nije imala šanse približiti mu se.

Apple je tada odlučio da neće uložiti ogromna sredstva potrebna za natjecanje u pretraživanju, već je odabrao godišnju zaradu od 26 milijardi dolara za omogućavanje Googleu da bude zadana tražilica u njihovu Safari pregledniku. No, ipak, s umjetnom inteligencijom je krenuo drugim putem. Iako možda nema vlastiti AI model u punom opsegu poput Geminija, Apple planira koristiti Siri kao glasovno sučelje za iPhone, usmjeravajući korisnike na ChatGPT (a kasnije i na druge chatbote) za AI odgovore na upite. Za novopridošlice poput OpenAI-a, sličnosti s razvojem tržišta pretraživanja i dalje su kritične. Google je ovog tjedna najavio da će integrirati Gemini u svoj Android operativni sustav, što bi mu moglo omogućiti da se nađe u više od 70 posto korisnika pametnih telefona.

Omogućiti pristup ostalima

Njegovi konkurenti mogli bi naći utjehu u činjenici da je antitrustovsko djelovanje protiv Microsofta prije dva desetljeća pomoglo obuzdati agresivne konkurentske instinkte te kompanije. Tada je internet pretraživanje bilo novo tržište, a Google startup koji je pokušavao pronaći svoje mjesto. Microsoft je mogao iskoristiti svoj tada dominantni Internet Explorer preglednik i Windows operativni sustav za promicanje vlastite tražilice, čime bi potisnuo Google. No, pod pritiskom nakon što je proglašen krivim za nezakonito održavanje monopola zbog Windowsa, Microsoft se suzdržao od takvog ponašanja, ostavljajući prostor Googleu da raste. Google je sada u sličnoj poziciji.

Hoće li se situacija s AI-jem razvijati na isti način, i hoće li Google dvaput razmisliti prije nego što primijeni taktiku koje su upravo proglašene nezakonitima u pretraživanju, ostaje vidjeti. No, postoje važne razlike. Sjedinjene Države su, primjerice, utvrdile da je Google održavao nezakonit monopol samo u pretraživanju, ne i u Androidu, ostavljajući mu više slobode za djelovanje. Istovremeno Europska unija, koja je silovito krenula obuzdavati Big Tech tvrtke nizom pravila i zakona, pokrenula je antimonopolski postupak i u tom dijelu, no, prema, no zasad iako se čine sve usklađeniji procesi protiv monopola u EU i SAD-u, još nema pravog djelovanja u praski.

Odluke Googlea o tome koliko duboko integrirati Gemini u Android, te koliko će slobode dati proizvođačima uređaja za integraciju drugih AI asistenata, bit će ključne. Protekli tjedan, Google je najavio da će svi Android korisnici moći koristiti Gemini kao “overlay” na drugim aplikacijama, u biti pružajući dodatni sloj inteligencije za sve što rade. No, jednom kada bude ugrađen u operativni sustav, Gemini bi mogao postati integralni dio Android telefona, otežavajući drugim asistentima da steknu uporište.

Kako će se slučaj protiv Googlea u vezi pretraživanja riješiti, moglo bi igrati veliku ulogu u konačnom ishodu. Umjesto da se samo pokušava vratiti konkurenciju na tržište pretraživanja, sudac bi mogao tražiti načine da spriječi Googleovu dominaciju i na novijim tržištima. Uključivanje u razmatranje i Androida i prisiljavanje tvrtke da konkurentima omogući pristup podacima na kojima su obučeni njezini AI modeli, dva su od rješenja koja zagovaraju Googleovi kritičari.

Ovaj bi slučaj mogao predstavljati presedan za niz drugih antimonopolskih tužbi koje se danas probijaju kroz sudove. Američko Ministarstvo pravosuđa, naime, tužilo je Apple jer otežava potrošačima da pređu s iPhonea. Savezna trgovinska komisija je nedavno tužila Metu zbog zatiranja potencijalnih konkurenata i Amazon zbog istiskivanja prodavača na njegovom online tržištu.

Istovremeno mogla bi utjecati na ishod druge antimonopolske tužbe Ministarstva pravosuđa protiv Googlea, u kojoj se navodi da je Google nezakonito monopolizirao tržište digitalnih oglasa.

Antimonopolski zakoni

O kazni za Googleov ilegalni monopol tek će krenuti rasprave, a kada sud donese pravni lijek, tek će krenuti žalbe, a konačna presuda mogla bi biti značajno drukčija kao što se dogodilo s poznatim Microsoftovim slučajem protiv tržišnog natjecanja u dot-com eri. U tom je slučaju sudac presudio da je Microsoft prekršio antimonopolske zakone i naredio da se tvrtka podijeli u dva entiteta. Microsoft se žalio na odluku i uspio, ono što je ipak morao poduzeti jest morala podijeliti svoje API-je s tvrtkama trećih strana i imenovati komisiju koja će nadzirati njihovu usklađenost. Ako sudac vjeruje da pristup Googleovim podacima o pretraživanju daje Googleu nepravednu prednost u razvoju tehnologija umjetne inteligencije, može izdati nalog kojim se od Googlea traži da te skupove podataka stavi na raspolaganje drugim konkurentima koji trebaju informacije za razvoj vlastitih konkurentskih tehnologija umjetne inteligencije, smatraju stručnjaci, koji vjeruju da neće doći do toga da se Google mora podijeliti.

Pravne bitke oko monopola Googlea kao i ostalih u Big Techu, iako spore, mogle bi odigrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti tehnologije i primjene njezinih alata.

New Report

Close