Na okruglom stolu Budućnost plaćanja, održanom 20. ožujka u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), predstavnici financijskoga i tehnološkog sektora te države zaključili su kako tehnologija ima velik utjecaj i na oblike plaćanja, a time utječe i na gospodarstvo.

"Danas nije pitanje kakav je platni promet i koliko je digitaliziran, već je ključ briga za korisnike. Kad smo krenuli u posao s Računi.hr, očekivali smo da će javnost biti spremna za promjene. Usluga Slikaj i plati međufaza je elektroničkoga plaćanja kojom smo korisnike polako pokušali uvesti u svijet digitalizacije platnog prometa. Inovacije su poželjne, ali ih tržište najprije mora prihvatiti", ističe Damir Sabol, osnivač Računi.hr. Ratko Mutavdžić, predstavnik HUP-ova ICT odjela, istaknuo je kako u Hrvatskoj brojne tvrtke koriste elektroničko poslovanje, no sami građani nemaju dovoljno povjerenja u internet. "Razmjena novca nije klasična kao prije, može se materijalizirati, ali i ne mora", ističe Mutavdžić.

Raste broj transakcija
Jan Sulik, voditelj službe za razvoj elektroničnog poslovanja Ministarstva gospodarstva, istaknuo je da smo u EU 28 na visokom trećem mjestu po korištenju digitalizacije u platnom prometu. "E-račun postaje dominantan oblik plaćanja, a povjerenje je ključ svih odnosa, pa i platnih rješenja. Istraživanje koje smo proveli na 520 tvrtki u Hrvatskoj (osim mikropoduzetnika i financijskog sektora) pokazalo je kako ih 41 posto koristi e-račune, a 71 posto općenito koristi internet u svom poslovanju", kaže Sulik.

Dražen Kopljar, član Uprave PBZ-a, ističe kako je danas u Hrvatskoj više od 90 posto platnog prometa elektroničko, tako da ne možemo govoriti o prijelazu na elektroničke načine plaćanja jer se on odavno dogodio. "Moramo biti svjesni činjenice da iza platnog prometa stoji hrpa međuinstitucionalnih odnosa te da su transakcije samo vrh sante leda i da postoji beskonačan broj načina provedbe transakcija. U razvoju tehnologije samo je mašta granica", poručuje Kopljar. Prisutna su, kaže Kopljar, dva trenda: jedan je porast platnog prometa te sukladno tome rast i ukupnoga volumena plaćanja, a drugi trend se odnosi na porast broja transakcija. Dok je prije bilo uobičajeno plaćanje većih stvari na kartice i na rate, danas se i obični obroci u McDonald'su plaćaju kartičnim putem.

Mislav Malenica iz VINGD-a pojasnio je kako VINGD nije virtualna valuta jer je posrijedi skupni naziv za cijelu džunglu poslovnih modela. "Mi nismo Facebook i bitcoini, naš je fokus trgovina utjecajima", poručuje Malenica. Tehnološka su rješenja, napominje, samo marginalne promjene, oni valutom pokušavaju širiti svoj doseg. Na 250.000 korisnika šire svoj utjecaj, motiviraju ih virtualnom valutom i podižu njihove prihode.  "Jedinstvenost VINGD-a je virtulana, korisnik kao u igrici skuplja. Obični korisnici VINGD ne mogu zamijeniti za novac, dok poslovni mogu. Potrebe korisnika treba zadovoljiti", poručuje Malenica.

Izjave sudionika:

Prve tvrtke koje su prihvatile e-račune u stranom su vlasništvu. Menadžeri trebaju znati prepoznati prilike koje će im olakšati i omogućiti bolje poslovanje  
Dražen Kopljar,, član Uprave PBZ-a

Tehnološka rješenja samo su marginalne promjene, korisnike motiviramo našom valutom i tako podižemo njihove prihode  
Mislav Malenica, VINGD  

Standardi, dobra volja i unaprijed dogovoreni protokoli nužni su za punu implementaciju e-računa
Jan Sulik, Ministarstvo gospodarstva

Nedostaje nam jedna osoba koja će sve spojiti. Brzo i efiksno provođenje fiskalizacije dokaz je da se promjene mogu uvesti ako se to želi
Damir Sabol, osnivač Računi.hr

Svi smo mi na istom putu, svi želimo isto. Razmjena novca više nije klasična, može se materijalizirati, ali i ne mora
Ratko Mutavdžić , HUP