Iako Hrvatska ne stoji loše u pogledu regulatornog i poreznog režima za ulaganja u private equity i venture capital, uvijek postoji prostor za poboljšanja koja bi dodatno potaknula ulaganja u domaće brzorastuća, inovativna i visokotehnološka poduzeća.

U nedavno provedenoj anketi Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), koja okuplja domaće i regionalne fond menadžere i čiji se kapital pod upravljanjem procjene da premašuje 3,2 milijarde eura, dvije trećine članova izjasnilo se da je da je vrlo važno poboljšati regulatorno okruženje za razvoj private equity i venture capital ulaganja, a većina članova (88.9%) smatra da je riječ o vrlo važnom ili važnom prioritetu.

Ulaganja u private equity i venture capital od ključne su važnosti za razvoj “high tech, high skill, high wage” gospodarstva. Ova vrsta ulaganja omogućuje financiranje inovativnih poduzeća koja donose visokotehnološka rješenja i stvaraju visokokvalificirana radna mjesta.

Rast konkurentnosti

Također, ona potiču konkurentnost i produktivnost, što rezultira višim plaćama za radnike. Razvoj takvog gospodarstva doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, jačanju izvoznog potencijala i povećanju kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga je ključno nastaviti s reformama koje će privući i olakšati ulaganja u ovaj sektor, osiguravajući dugoročni prosperitet zemlje.

Treba naglasiti da je ova nova-stara vlada već puno toga u prethodnom mandatu za poticanje private equity i venture capital ulaganja, te razvoj ulaganja u brzorastuća, inovativna i visokotehnološka poduzeća.

Tri su područja već provedenih reformi koje bih posebno istaknula, ali koje mogu biti i dodatno unaprijeđene. Donošenjem novog zakona o mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu početkom ove godine, limiti za ulaganja u alternativne investicijske fondove su značajno podignuti. Hrvatska u ovom području stoji značajno bolje od mnogih europskih zemalja, a mogućnost sudjelovanja institucionalnih ulagatelja u private equity i venture capital fondove koji ulažu u domaća poduzeća važan je čimbenik i okosnica razvoja ove industrije.

Nadalje, od početka godine stupio je na snagu novi porezni režim za primitaka od nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica kojima se omoguće startupovima i scaleupovima nagrađivanje svojih zaposlenika putem ESOP-a. Naposljetku, treba pohvaliti da Hrvatska koristi sredstva EU za razvoj venture capital i growth capital ulaganja kao financijskih instrumenata.

Konkretnije iz EU financijske perspektive 2021.-2027. rezervirano je 80 milijuna eura za poticaj venture capital ulaganjima, a trenutno je u fazi odabir fond menadžera putem CVCi II programa i očekuje se da uz doprinos privatnih ulagača minimalno 104 milijuna eura svježeg kapitala. Treba spomenuti i Next Gen EU, odnosno NPPO program u kojem je osigurano 30 milijuna eura, a HBOR u suradnji s EIF-om koristi većinu tih sredstava za dodatni razvoj growth capital ulaganja kojim se očekuje također minimalno 104 milijuna eura svježeg kapitala.

No u provedenim regulatornim i fiskalnim reformama uvijek ima prostora za poboljšanje, a neke manje nelogičnosti značajno bi unaprijedile efekt tih reformi.

Primjerice, porezni tretman dodjele dionica i opcijske kupnje dionica ima poreznu stopu 24%, no s obzirom da se radi o neto primitku i zahtjevu za preračun na bruto, efektivna porezna stopa je 31,58%. Dakle, radi se o stopi značajno većoj od one koja je propisana u praktičnoj primjeni. Dodatno, suština tih “opcija” je da se radi o dohotku od kapitala, koji se može i ne mora realizirati kod izlaznih strategija (samo ako poduzeće uspije), pa u tom kontekstu moglo bi se razmatrati daljnje sniženje stope na dohotke od kapitalnih ulaganja koja iznose 12%.

Povoljni fiskalni tretman doprinio bi da startup tvrtke ostaju u Hrvatskoj, umjesto da svoje sjedište premještaju u druge jurisdikcije, te bi također time Hrvatska mogla postati i regionalno sjedište za osnivanje startupova.

Moguća rješenja

Zaista je puno učinjeno za mobilizaciju štednje od institucionalnih ulagatelja kroz novi zakon o mirovinskih fondova, to prostora za poboljšanje ima u pogledu sličnog poticanja druge važne skupine institucionalnih ulagatelja – a to su osiguravajuća društva. Nadalje, jedan od važnih izvora kapitala za startup poduzeća su poslovni anđeli, a u Hrvatskoj je ovaj oblik ulaganja prilično nerazvijen.

Velik korak prema razvoju ovog tržišta bilo bi uvođenje poreznih olakšica po uzoru na mnoge europske zemlje, od kojih je najpopularniji smanjenje porezne obveze za iznos ulaganja. Uvođenje ovakvih olakšica u Hrvatskoj potaknulo bi ulaganja fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak, a ulažu u startupove kao poslovni anđeli. Porezne olakšice trebale bi biti uvedene kroz Zakon o porezu na dohodak, uz posebne regulative za definiranje startupova i kvalificiranih ulaganja. Iako bi to kratkoročno smanjilo porezne prihode, dugoročno bi se povećali prihodi od novozaposlenih i poreza na dobit startupova, čime bi se nadoknadio početni gubitak.

Ovaj prijedlog je u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. godine, te bi doprinio otvaranju radnih mjesta, povećanju istraživanja i razvoja, te zadržavanju visokotehnoloških poduzeća s izvoznim potencijalom u Hrvatskoj.

Private equity i venture capital fondovi u Hrvatskoj regulirani su po Zakonu o alternativnim investicijskim fondovima (AIF) koji usklađen s EU direktivom prepoznaje otvorene i zatvorene tipove ovih fondova. No u praksi zatvoreni AIF fondovi organizirani kao d.o.o. ili komanditno društvo ne mogu funkcionirati radi poreznog tretmana i Zakonu o trgovačkim društvima (ZTD) koji bi trebalo uskladiti.

Mnoge zemlje poput Nizozemske i susjedne Slovenije uvidjele su ove nelogičnosti, pa su prilagodile porezni tretman u svrhu transparentnog i jednostavnog poreznog opterećenja koji je porezno neutralan prema obliku AIF-a.

Dodatno, prostora za unaprjeđenije ZTD-a ima i za formiranje startupova, kako bi se dodatno pojednostavnilo osnivanje i upravljanje.

Čimbenik rizika

Naposljetku, ima jedan važan čimbenik za poticanje stranih ulagača u domaće private equity i venture capital fondove koji nekako već više od godinu dana prolazi ispod radara. Spletom okolnosti, Hrvatska se nalazi na “sivoj” listi međunarodne organizacije za borbu protiv pranja novca i financiranje terorističkih organizacije (FATF).

Na tu listu Hrvatska nije dospjela jer su iste aktivnost uočene, već smo upozoreni na nedovoljne mjere zaštite. Hrvatska provodi akcijski plan, no još uvijek se nalazimo na toj “sivoj” listi u društvu visokorizičnih država. Ta činjenica značajno otežava stranim institucionalnim ulagateljima da ulažu u domaće private equity i venture capital fondove, te bi bilo izuzetno važno da čim prije Hrvatska bude skinuta sa te “sive” liste.

Zaključno, Hrvatska ima solidan temelj u pogledu regulatornog i poreznog režima za ulaganja u private equity i venture capital, ali postoje značajne prilike za daljnja poboljšanja koja bi dodatno potaknula ulaganja u brzorastuća, inovativna i visokotehnološka poduzeća te razvoj startupova, a to su prvenstveno prilagodba poreznih stopa, poticanje ulaganja poslovnih anđela i uklanjanje Hrvatske sa “sive” liste FATF-a.