Jedno od najčešće postavljanih pitanja u razgovorima o pametnim gradovima je što je to pametan grad. Postavljaju ga ne samo ljudi koji se tek susreću s tom problematikom, nego i oni dublje uronjeni u nju. Odgovori su brojni i razni, ali u principu svi uključuju razvijenu tehnologiju i dijeljenje resursa.

Meni najdraži i najilustrativniji odgovor kog sam čuo na konferenciji 'Smart City Event' održanoj u Amsterdamu glasio je: Ako stavite solarne panele na svoj krov učinili ste puno za okoliš i svoj džep. Koristite i modernu tehnologiju. Ali, to nije dovoljno. Još uvijek ste daleko od ideje pametnog grada. Da bi vaši sunčani kolektori bili u funkciji ideje pametnoga grada, električnu energiju koju ste stvorili, morate moći i podijeliti sa drugima. Bit pametnog grada je ne samo individualno odgovorno iskorištavanje resursa nego i njihovo dijeljenje kad se za to ukaže potreba.

Govornici na konferenciji su bili uglavnom ljudi iz gradskih struktura i high-tech kompanija. Iz potpuno drugog miljea došla je Molly Turner, šefica Airbnbovog odjela za partnerstvo sa građanstvom. Njena se priča nije uklapala ni u temu upravljanja gradom, ni u predstavljanje neke sofisticirane senzorske tehnologije. Ali jest, više nego ijedna druga, u temu dijeljenja resursa.

Ekonomija dijeljenja
Po mom mišljenju, njeno predavanje je, za nas u Hrvatskoj, najvažnije i najzanimljivije predavanje održano u Amsterdamu. Iako ga većina ljudi doživljava tek kao jednog od brojnih buking sajtova, Airbnb se od većine njih razlikuje, i u koncepciju pametnoga grada najviše uklapa, baš po pitanju dijeljenja raspoloživih resursa. Iznajmljivači koji rade sa Airbnbom uglavnom nude smještaj u kuće u kojima i oni sami žive, i više od drugih iznajmljivača, goste pripuštaju ne samo u svoj prostor nego i u svoj (način) život(a). Po The Economistu "Airbnb je najprominentniji primjer nove 'ekonomije dijeljenja' u kojoj ljudi uz internetsku koordinaciju iznajmljuju krevete, automobile i brodove. Tehnologija je smanjila transakcijske troškove i omogućila da dijeljenje resursa bude jeftinije i lakše nego ikad do sada i zbog toga lako i u širokim razmjerima izvodivo."

Statističke podatke koje je Molly Turner predočila trebao bi proučiti svaki turistički radnik u našoj zemlji. Uporno ponavljajući tezu o turizmu kao našoj najvažnijoj privrednoj djelatnosti, još uvijek bauljamo u pričama u kojima želimo elitne goste a brojimo glave u masturizmu. Pričamo o jedinstvenosti i autentičnosti autohtone ponude a sanjamo investitore koji bi gradili turističke resorte. Posprdno pričajući o 'cimerfraj gostima' s visine gledamo na one što dolaze s ruksacima i odsjedaju u privatnom smještaju. Podaci o Airbnbu i njegovoj globalnoj rasprostranjenosti najbolje dokazuju da Molly Turner zna o čemu govori. Statistički uzorak joj je dovoljno velik da bi mogla doći do relevantnih zaključaka: više od milijun ljudi iz više od 34 tisuće gradova u 191 zemlji nudi smještaj u svojoj kući preko Airbnba. Nekima je Airbnb dao šansu za extra zaradu bez koje bi i mogli, ali nekima je doslovno omogućio da opstanu i ostanu u svojim kućama. Većina iznajmljivača (81%) iznajmljuje kuću u kojoj inače stanuju, a otprilike polovica njih (52%) ima niske i umjerene prihode.

Praktično isto toliko njih (53%) je izjavilo da im je Airbnb omogućio da ostanu u kući ili stanu što ga imaju. Da se nisu okrenuli dijeljenju svoje kuće sa turistima, rate kredita i troškovi održavanja kuće bi ih natjerali da se isele i presele u neki jeftiniji smještaj. S druge strane, statistike o gostima govore skroz drugačiju priču. Ako je većini iznajmljivača motivacija za izdavanje mogućnost ekstra zarade, gosti se ne odlučuju na Airbnb smještaj prvenstveno zbog uštede. Skoro svi (91%) su rekli da su se na takav vid smještaja odlučili jer, kako bi što bolje mogli upoznati grad ili kraj što ga posjećuju, žele živjeti kao i lokalno stanovništvo. Da im ušteda nije primaran motiv pokazuje i podatak po kom Airbnb gost potroši skoro duplo više od hotelskog gosta. A kako se tri četvrtine smještajnih kapaciteta Airbnb-a nalazi van klasičnih turističkih i hotelskih lokacija, korist od potrošnje gostiju imaju i dijelovi grada u koje klasični turisti inače ne zalaze.

Po rezultatima istraživanja, Airbnb gost posjeti sve turističke lokacije i kulturne zanimljivosti kao i hotelski gost, ali za razliku od hotelskog gosta, posjeti i puno drugih, turistički manje popularnih, sadržaja u mjestu u kom boravi. Skoro polovica (42%) Airbnb gostiju većinu svog novca potroši u dućanima i restoranima u neposrednoj blizini kuće u kojoj su odsjeli. Zahvaljujući njima došlo je do disperzije potrošnje koja je, u principu, bila uglavnom koncentrirana uz hotele i turističke atrakcije, što dovodi do toga da puno veći i širi krug ljudi ima neposrednu korist od turizma.

Može se reći da Airbnb zajednica značajno pomaže lokalnoj ekonomiji i potiče interkulturalnu razmjenu među ljudima koji do nedavno nisu imali nekog većeg kontakta sa turistima. Pozitivni efekti Airbnb turizma u odnosu na masovni, hotelski, mjerljivi su i lokalno i globalno. Lokalno, kroz neposrednu mogućnost zarade iznajmljivačima te trgovcima i ugostiteljima u njihovom susjedstvu, a globalno, kroz ekološke parametre. Airbnb gost potroši oko 70% energije i 50% vode u odnosu na potrošnju hotelskog gosta. Pri ugošćavanju hotelskog gosta u atmosferu se ispusti duplo više stakleničkih plinova nego za Airbnb gosta. Isti je odnos ako usporedimo i količinu otpada koja ostane za gostom. Smještaj gosta u hotelu generira duplo više smeća od smještaja gosta u privatnu kuću.

Grad kao dinamični organizam
Osim toga, ako se zbog nekog događaja ukaže potreba za ekstra smještajem, Airbnb je u stanju u kratko vrijeme, bez ikakve dodatne gradnje, povećati smještajne kapacitete nekog grada, regije ili čak i cijele zemlje. To je najbolje pokazalo nedavno Svjetsko prvenstvo u nogometu kada je, zahvaljujući Airbnbu, Brazil mogao ugostiti dvostruko više ljudi nego što mu tradicionalni smještajni kapaciteti omogućavaju. Čak je i Ronaldinho preko Airbnb-a stavio svoju kuću na raspolaganje posjetiteljima prvenstva. Ideja dijeljenja u pametnom gradu nije nužno vezana uz zaradu. Grad se doživljava kao živi i dinamični organizam koji je u stanju u kratko vrijeme reagirati na sve izvanredne situacije i riješiti probleme koji iz takve situacije nastanu.

Kada je pred par godina uragan Sandy poharao okolicu New Yorka, neki Airbnb-ovi iznajmljivači su se obratili agenciji i rekli da su spremni besplatno ponuditi smještaj ljudima čije su kuće oštećene i porušene i da im treba organizacijska podrška. Airbnb se, također besplatno, odričući se svoje provizije, uključio u akciju i u par dana je više od 1400 ljudi našlo privremen i besplatan smještaj u susjedstvu svojih porušenih domova. Tada je ideja došla od iznajmljivača, ali u Airbnbu su je prihvatili i razradili kako bi je mogli primjenjivati i u drugim izvanrednim situacijama. Jedna od takvih je i nedavni zemljotres u Nepalu kada su Airbnb-ovim posredovanjem smještaj u neoštećenim kućama našli ne samo nesretnici koji su ostali bez svojih domova nego i službenici i dobrovoljci brojnih organizacija iz cijelog svijeta koji su došli Nepalu u pomoć.

U New Yorku su se iznajmljivači javljali Airbnbu, a u Nepalu je Airbnb preuzeo inicijativu i poslao mailove svima za koje procijenio da bi mogli nekoga primiti u kuću. U međuvremenu su otišli korak dalje i napravili mailing liste sa potencijalnim domaćinima za područja u kojima predviđaju da bi se mogla dogoditi neka elementarna nepogoda i katastrofa, što im omogućava brzo djelovanje čim se desi katastrofa. Naravno, glavna Airbnb-ova djelatnost i primarni izvor zarade jest posredovanje u iznajmljivanju smještaja turistima, ali način na koji to rade doprinosi razvoju održivog turizma. Turizma što će ga lokalne zajednice lakše i sa manje štetnih nuspojava podnijeti. Jer, koliko god turizam donosio dobroga, istovremeno gradove koji su popularne turističke destinacije suočava i sa brojnim i velikim problemima.

To su, na konferenciji u Amsterdamu, nekoliko puta rekli i ljudi iz gradskih vlasti vodećih europskih turističkih destinacija. Rekli su da ne žele dijeliti turiste na dobre i loše, da radije upotrebljavaju politički korektnije termine 'busy' i 'easy' turist, ali da je svima jasno da nije svaki vid turizma podjednako dobar. Ne treba posebno naglašavati da u svoje gradove žele privući što više 'easy' turista. Turista koji će se što bolje saživjeti sa gradom i predstavljati što manje opterećenje za grad što ga posjećuju. Molly Turner je uvjerena da su baš ljudi iz Airbnb zajednice, i domaćini i gosti, promotori takvog turizma. Uvjerena je i da njena firma trasira put pametnog turizma u pametnim gradovima budućnosti. 

Vanja Valtrović, uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske