Predizbornim okruglim stolovima o temi ICT-a opet su dominirale iste teme. Hrvatska je u šetnji, dok svijet trči naprijed. Jedini doista značajan iskorak jest znatno povećana svijest o važnosti ICT-a, pa je ta tema postala sastavni dio političke retorike. "S globalnog aspekta, stvari su jasne. Među prvih 10 kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom u svijetu, pet ih je iz ICT segmenta.
Top pet svjetskih trendova (mobility, cloud, big data, security and social networks) odavno su svakodnevica, a pred vratima su novi trendovi poput 3D printinga, umjetne inteligencije, autonomnih vozila, IoT-a", kaže Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti. Danas smo u četvrtoj industrijskoj revoluciji, koju karakterizira konvergencija raznih tehnologija s nestankom jasnih barijera između biološkog, fizičkog i digitalnog. Brzina kojom se događaju inovacije neusporediva je s bilo čime. Osim brzine, današnja industrijska revolucija čini disruptivne promjene u svakoj industriji u svakom kutku svijeta. A gdje je tu Hrvatska?
Prema indeksu Digital economy and society (DESI) za 2016., na 24 smo mjestu od 28 članica EU. Prema izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), Hrvatska je u ICT konkurentnosti, kao i protekle dvije godine, na 54. mjestu među 139 zemalja. "Imamo usvojenu digitalnu strategiju, ICT je proglašen strateškom industrijom. Super početak, ali problem je što se gotovo ništa od donesenog ne provodi. Svi su svjesni toga da je ICT jedina industrija horizontalno provučena kroz sve druge industrijske grane. Kad se to uzme u obzir, jasno je da u RH nikakvih reformi jednostavno ne može biti bez ICT-ja. Treba osigurati jedno centralno mjesto u novoj Vladi koje će biti dovoljno visoko da ima moć provoditi tražene mjere.
Iako je ICT nominalno u zadnjoj Vladi bio pod Ministarstvom gospodarstva, zbog slabe međuresorne koordinacije i različitih utjecaja drugih ministarstva to nije funkcioniralo", kaže naš sugovornik. "Nužan je razvoj mrežne infrastrukture iduće generacije. Važnost interneta danas je usporediva s važnošću struje. Konkurentno će se tržište brinuti za urbana područja, što znači da će realni sektor s vremenom pokriti oko 50% domaćinstava. To znači da 700.000 domaćinstava u Hrvatskoj neće imati pristup fiksnim mrežama nove generacije jer u njima ne postoji komercijalni interes", upozorava Ježina. Kao još jednu od gorućih tema čije kvalitetno rješavanje zahtijeva vrijeme ističe obrazovni sustav.
"Naravno da treba informatizirati škole kako bi sva djeca dobila priključak na internet, tablet, multimedijalne udžbenike. Kurikularna je reforma nužna. Do 2020. u EU će nedostajati radne snage za popunu oko 900.000 radnih mjesta u ICT sektoru. Naše obrazovne institucije ne izbacuju dovoljno stručnjaka ni za vlastite potrebe, a kako smo dio tržišta rada EU, trebali bismo pokrivati i dio njegove potražnje. STEM zanimanja trebaju se propagirati još od osnovne škole. Treba povećati upisne kvote za te studije, a kako većinu troškova plaća država, ona mora simulirati sveučilišta na način da npr. daje duplo više novca za studenta STEM nego nekih drugih djelatnosti, za kojima nema realne potražnje. Treba kratkoročno odmah povećati i napraviti fleksibilnije kvote za strance s ekspertnim deficitarnim znanjima te smanjiti vrijeme izdavanja dozvola strancima na maksimalno 30 dana", predlaže Ježina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu