Iako bi se očekivalo da najava investicije jedne od najpoznatijih međunarodnih IT kompanija – IBM-a, među konkurencijom u Hrvatskoj potakne barem interes, ako ne i želju da krenu tim stopama, ni želje ni interesa gotovo da nismo uspjeli pronaći. Izuzetak je tek Oracle gdje ističu da je njihov interes za ulaganjem zapeo negdje u birokratskoj proceduri i da već 10 mjeseci ne znaju što je s tim. Marin Tadić, viši direktor Oraclea za jadransku regiju, kaže da je 1993. godine Oracle, kao jedna od prvih multinacionalnih IT kompanija, otvorio ured u Hrvatskoj i krenuo s poslovanjem na ovim prostorima. Navodi da planova imaju i danas.

"Smatram da je krajem devedesetih propuštena prva velika prilika da se u Hrvatskoj otvori veliki regionalni Oracle centar za tehničku podršku koji bi zaposlio nekoliko stotina vrhunskih stručnjaka, ali je zbog velike sporosti i neodlučnosti predstavnika u tadašnjoj Vladi, ubrzo inicijativa preseljena u Rumunjsku", kaže Tadić. Pojašnjava da sve nije stalo na tome. Tako je prije dvije godine, tijekom posjeta hrvatske delegacije Silicijskoj dolini, Oracle predložio neke planove i ideje za Hrvatsku te ih je, veli, jasno artikulirao hrvatskoj delegaciji, no nismo se previše pomakli. "Primjera radi, tijekom posjeta je dogovorena jedna inicijativa u koju smo investirali dosta vremena i novca, ali na žalost ideja već 10 mjeseci stoji na stolu jednog ministarstva i čeka odobrenje i potpis", kaže Tadić.

Kobna birokracija
Dodaje da je dinamika globalnog tržišta danas izuzetno brza i potpuno nespojiva s našom lokalnom birokracijom. U praksi, pojašnjava, to znači da potencijalni investitori posjećuju naše tržište, prilike su postojale i postoje, ali da su reakcije naše Vlade i agencija su takve da u velikom broju slučajeva velike R&D priče završe negdje drugdje. No, kad ne mogu realizirati investicije u Hrvatskoj, pokušavaju pomoći domaćim tvrtkama da se probiju na strana tržišta. "Imamo dosta primjera u kojima promoviramo IT rješenja za koja vjerujemo da imaju potencijal izvan granica RH poput rješenja fiskalizacije koju smo radili sa APIS-om. Vjerujem da je jedna od dužnosti Oracle Hrvatske promovirati 'dobra' IT rješenja na regionalnom i globalnom tržištu", kaže Tadić. Kao jednu od dobrih primjera gdje je ta suradnja donijela opipljive rezultate vani ističe hrvatsku IT tvrtku Neos.

Njezino su rješenje prepoznale banke u Turskoj, na Malti i Cipru. Oracle je ovoj domaćoj tvrtki, koja se specijalizirala za analitička rješenja i big datu u bankarstvu i telekomunikacijama dao globalno priznanje. "Sve Oracle partnerske IT tvrtke znaju kome se mogu javiti, a nakon što naš konzultantski tim procjeni snagu i potencijal partnerskog rješenja, između ostalog je i moj dio posla pronaći kanal kojim ćemo partnersku tvrtku usmjeriti prema novim prilikama", kaže Tadić.  Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, kompanije koja je najveći hrvatski IT izvoznik, kaže da su zahvaljujući strateškom povezivanju s Ericssonom te vlastitim stručnjacima pokazali da se može razvijati nove IT proizvode u Hrvatskoj.

"Rezultat rada naših timova mjeri se i kroz izvoz znanja u globalnu organizaciju koji zadnjih godina bilježi značajan rast, a zahvaljujući upravo tome, mi smo pozicionirani među najveće hrvatske izvoznika, a na prvom smo mjestu kada je riječ o izvozu znanja", kaže Kovačević. Navodi da Ericsson NT danas u Hrvatskoj ima najveći razvojno-istraživački centar. U Zagrebu i Splitu na tim poslovima zapošljavaju 1200 od 3000 zaposlenika.

"Samo od početka prošle godine do danas zaposlili smo oko 700 stručnjaka od kojih većina njih radi upravo na istraživanju i razvoju novih ICT proizvoda, rješenja i usluga namijenjenih potrebama umreženog društva budućnosti u kojem ICT ima ključnu ulogu razvoja i transformacije svih industrijskih sektora i društva u cjelini", kaže Kovačević. Kao neke od proizvoda razvijenih u Hrvatskoj navodi Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH), zatim Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) i HDS 8000, odnosno tehnologija koja je prvi korak prema potpuno fleksibilnim podatkovnim centrima.

Gladni ulaganja
"Važno je napomenuti da dolazak velikih IT kompanija u Hrvatsku nužno ne znači da je riječ o ulaganju u istraživanje i razvoj. Štoviše takvih strateških ulaganja u R&D u Hrvatskoj, berem u ICT industriji, osim naše kompanije koja ima veliki R&D centar, gotovo da nema", kaže Kovačević. Pojašnjava da se pod nazivnik IT ulaganja vrlo često provlači investiranje u  prodajne aktivnosti za proizvode koji se razvijaju (R&D) i proizvode daleko od Hrvatske ili je pak riječ o ulaganju u usluge.  "I takva ulaganja su, naravno, Hrvatskoj potrebna jer ima jako puno mladih nezaposlenih kojima posao treba, ali uloga i važnost takvih ulaganja ne mogu se usporediti s ulaganjima u razvojno-istraživačke aktivnosti kojih u Hrvatskoj nema dovoljno", kaže Kovačević.

I dok u IBM-u, HP Enteropriseu i Siemenseu nisu bili raspoloženi za komentar, u SAP-u su otvoreno rekli da zasad nemaju planove za investicije i akvizicije u Hrvatskoj. "U Hrvatskoj je to uređeno Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja u svrhu poticanje gospodarskog rasta i ostvarenje gospodarske politike Republike Hrvatske, njezinog uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskoga poduzetništva. U sklopu spomenutog zakona regulirani su i poticaji", kratko komentiraju situaciju u SAP-u.

Uloga Microsofta
Goran Pivarski iz Microsofta komentira da je ta kompanija također zainteresirana za investicije u Hrvatsku, ali na drukčiji način nego što je to najavio IBM. Pojašnjava da Microsoft Hrvatska znatno doprinosi razvoju hrvatske IT industrije kao i cjelokupnog gospodarstva kroz kontinuirane dugogodišnje investicije u znanje i vještine naše partnerske zajednice. "Da te aktivnosti imaju rezultata govori IDC analiza od prije nekoliko godina koja je pokazala kako je gotovo 46 posto svih IT poslova u Hrvatskoj povezano s Microsoft tehnologijama kao i da zajednica partnera generira 12 kuna prihoda za svaku kunu uloženu od strane Microsofta", kaže Pivarski.

Dodaje da su k tome intenzivno usmjereni i na razvoj softverskih start-upa, osiguravajući im, uz prenošenje znanja, i besplatno najmodernije softwere i usluge čime im se smanjuju inicijalni troškovi poslovanja. "Kroz program Microsoft BizSpark je dosad prošlo 600 start-upova što je u prosjeku oko 80 godišnje. Inače, u sklopu projekta imamo dva Microsoft inovacijska centra (MIC) u Splitu i Osijeku koji pomažu daljnjem pozicioniranju tih gradova i okolice na tehnološkoj i startup sceni, u Hrvatskoj i šire", kaže Pivarski. Dodaje da kroz brojne projekte promiču IT i STEM u obrazovnom sustavu, primjerice kroz besplatno ustupanje Office 365, odnosno Office-a u cloudu, cijelom obrazovnom sustavu, od osnovnih škola do fakulteta.

Ulaganje u mlade
"Time su učenicima, studentima, nastavnicima i profesorima te ostalim obrazovnim djelatnicima, na raspolaganju najmoderniji tehnološki alati za komunikaciju, veću produktivnost i jednostavniji timski rad. S obzirom na to da razumijemo koliko je ulaganje u mlade važno za prosperitet zemlje u budućnosti kontinuirano organiziramo razne edukacije za djecu širom Hrvatske na temu programiranja, korištenja raznih softvera u nastavi i slično", kaže Pivarski. Navodi da je posljednja velika investicija u obrazovni sustav implementacija Wi-Fi mreže u 50 osnovnih i srednjih škola širom Hrvatske koja je u potpunosti financirana od Microsofta.

"Neki od brojnih primjera podrške hrvatskim tvrtkama su SPAN i Infocumulus koji su razvili Emily, software koji koristi naprednu analitiku na snimkama lica te sintetizira podatke u smislene zaključke, koji omogućuju planiranje uspješnih kampanja i povećanje prodaje. Proizvod je baziran na Microsoftovim alatima, Azureu i Power BI-ju i organiziramo i marketinšku kampanju u inozemstvu koja je trenutačno u tijeku. Tu su još primjeri za Acceleratio, Omega Software, Algebru, Combis, Comping, In2 i Proteron", zaključuje Pivarski.